DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1898 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 146 —


Što je za tehničku uporabu, mora se uzeti i u račun kao
takovo; to valjda neće nitko osporaviti.


No ako se tako uzrađi svuda i kod nas i kod naših susjeda
— e, onda može izpasti i drugi odnos izmedju naših i njihovih
ciena. P a v 1 e B a r i š i d.


Oštećivanja voluhara u hrastovoj branjevini.


Piše Jos. pl. Ane, kot. šumar.


Upravo je nevjerojatno, koliku štetu nam je voluhar Arvicola
glareolus navlastito u 3—7 god, starim, u nizini ležećim
hrastovim branjevinam ove zime počinio.


Ta mala životinjica u stanju je, sa težkom mukom i znatnimi
troškovi uzgojenu hrastovu branjevinu, u razmjerno
kratkom vremenu, znatno oštetiti.


Opažanja, koja sam dne 7. prosinca 1897. u 5 god. staroj
hrastovoj branjevini «Greda*, ležećoj u području V. šumarije
im. obd. križevačke doživio, nukaju me, da ih na javu iznesem
i da ostale šumare na toga štetočinca upozorim.


Šteta, koju du opisati, počinjena je, kao što rekoh, u petgodišnjoj
branjevini «Greda», koja je u ostalom u uzrastu
vidljivo zaostala; izrasla je pako u smjesi od 0´7 hrastovine i
0*3 briestovine. Cim sam rečenog dana stupio u spomenutu
branjevinu, u isti čas mi je i šteta u oči udarila: na svaka
2—3 koraka ležala su naime po jedan ili dva mlada hrastida
nakrenjena, ili sasma na zemlji polegla. Primiv takove biljke
u ruke, opazio sam, da je svaka u dubljini 3 do 4 cm. izpod
zemlje sasma preglodana, tako da u nikakvu savezu sa korenom
više stajala nije; prama gornjem kraju pako, od niveau-a zemlje
2 do 4 cm. visine, bijahu te biljke sve to manje naglodane.


Nakon toga, izkopam jedan korjen, a tu se je i opet pokazalo,
da su žilice samo djelomično napadnute i oglodane, dočim
je preglodanje na samoj stabljiki usliedilo.