DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 127 — donjekle i blagu hrastovvi zasjenu i riedko porastlog graba, dočim joj bukova, uaročito ne okresana ne godi. Kod te vrsti uzgoja imademo osobito nad tim bditi, da nam jela ne bude potištena i da nuzsastojno drveće ne bude previše podržavano, već samo u onoj mjeri, koja će jeli najbolje prijati. U koliko je pako u obćenitom pogledu zaštitno drveće koristno i potrebno, ovisi još i od mjestnih i stojbinskih prilika, te svrsi, koju polučiti želimo i vrsti drveća, koju gojiti kanimo. U takovih pojedinih slučajevih imati će šumar sam odlučivati. S ovimi redci nije mišljeno, da zaštitno drveće pod moraš odgajamo, buduć je isto prema okolnostima i preskupo, tef prem se i sud njekih stručara ne slaže baš sa uzgojem zaštitnog drveća, ipak sudim, da će nam takovo drveće u mnogih slučajevih biti od pomoći po uzgoj valjane glavne sastojine, a često takovo zaštitno drveće i od prirode u šumi nalazimo. U čistoj sječi ga više puta bez razloga uklanjamo, akoprem bi nam za buduću gojitbu ove ili one vrsti drveća koristiti moglo, a krom tog bi nam donašalo i primjeran dohodak na drvu, koji bi nam naročito dobro došao u krajevih, na drvu oskudjevajućih i u šumah, sa služnošću obterećenih. LISTJ^KI. Velestovanoj gospodi sudrugovima i prijateljem šumarstva upravljamo ovaj na zajednički rad za „Opis šumarstva" u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji. Kao glavni povod ovome pozivu jest naša šumarska akademija. Mnogo i mnogo se je govorilo, a i pisalo o potrebi šumarske akademije u nas, a svaki govornik i svaki pisac označivao bi potrebu na svoj način naime u toliko, u koliko su mu bili šumarski odnošaji poznati, ali ipak svi oni došli bi na isti izlazak, to jest označivši šumarsku akademiju uužduo potrebnom. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 128 — Iz toga sliedi, da je šumarska akademija ssmo ra podlozi nnždne potrebe osnovana, koja je pako ta nuždna potreba, za tu još danas temeljito ne znamo, ali tu možemo znati samo onda, ako upriličimo «Opis šumarstva Hrvatske i Slavonije«. Sa ovim opisom iznjet će se na vidjelo zli, a i dobri šumarski odnošaji. Oni će nam biti s jedne strane podukom, a s druge strane savjetnikom. Svi zagovaratelji šumarske akademije okretali su se u cjelosti oko jedne te iste kao glavne točke, a tu su označili imenom «bogatstvo», koje leži u našim šumama. Da u istinu u našim Jumama leži veliko bogatstvo, o tome nema dvojbe, nu koje je to bogatstvo i kako se sa tim bogatstvom gospodarilo, gospodari i gospodariti bi imalo, to bi nam imao ovaj opis da predoči. Sa ovim opisom bi se mnogo šta moglo odkriti, što ne bi smjelo biti, ali još više bi se moglo koristi crpati. šta ćemo u budućnosti imati raditi. Možemo uztvrditi, da se jnr četvrt stoljeća ovamo počelo racionalno sa šumama gospodariti. Tu nam postoje gospodarstvene osnove, tu razni problemi, a jednini i drugim je pravac racionalnog gospodarenja. Iznesemo li na vidik uspjeli tog šumarskog rada, sukobiti ćemo teoriju sa praksom, nemar sa radinošću, a to je ono, čime ćemo polučiti kritiku, a pomoćjn te višu naobrazbu. Akademija pak naša, ona je samo zato osnovana, da pitomci budn imali što višu naobrazbu, a tu mogu samo onda imati, uko budu dobivali što obilnije duševne hrane. Po našoj stručnoj uvidjavnosti, mislimo, da budućim našim akademikom najnuždnije će biti saznati za tendenciju budućeg im rada, s toga bi im ovaj opis bio predvodićem ili začimbom duševne hrane na šumarskom polju. Ne trebamo s uma smetnuti, da će taj opis svakomu šumaru svagda dobro doći, jer će se upoznati sa raznimi vladajućimi odnošaji, a 0 kojima moremo reći, da pojedinac ni pojma nema, akoprem već mnogo godina radi na šumarskom polju. Šumarstvo Hrvatske i Slavonije sastoji se danas iz pet grupah, a te su : državno, krajiško-imovno- bćinsko, starog provincijala, vlastelinske i napokon pojedinih privatnikah. Ako želimo, da opišemo šumarstvo ovih pet grupah, mora da se ljudski u koštac uhvatimo sa radinošću, a jer nam je otvorenje akademije jur na pragu, to bi nam bilo moguće sa tim opisom jedino tada za dobe na svjetlo izaći, kada bi se nas što više u kolo tog rada uhvatilo. |