DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1898 str. 24 <-- 24 --> PDF |
- 110 — Sve vrsti drveća nisu za zaštitu tla, već samo one, koje u zasjeni i pod zastorom krošnje glavne vrsti dobro uspievati, a ujedno i na poboljšanje samog tla djelovati mogu. Zaštitno drveće ako samo hiri i životari, tada tla valjano ne zastire i t-ada mu je glavna svrha promašena. Naravno je, da pod gustom krošnjom u sklopljenih sastojinah zaštitno drveće ne uspieva, ali zato u sklopljenih sastojinah sa riedkom krošnjom, a naročito u višjoj dobi i nakon izvedenih prorieda i prozraka, svrsi odgovarajuće zaštitno drveće ne samo da upliva bitno na daljni razvoj glavne sastojinej nego i samo veselo, a naročito u hrasticih napreduje. Od zaštitnog drveća prvo mjesto zauzima nepobitno bukva, ona bo u najvećem stupnju podnosi bez uštrba zasjenu i zastor krošanja, a tlo najizdašnije poboljšava. Za bukvom slieđi grab, a naročito je u smjesi s bukvom od velike probiti; na boljoj stojbini uporabiv je kao zaštitno drveće i briest, lieska, lipa i dr., ter u koliko takove vrsti same od sebe niču, mogu se i podržavati, a gdje nije ni takovog drvlja, tu je za nuždu dobro i čbunje i korovlje kao trnina, borovica, kupina i dr., buduć bar listiuac u prilog svježosti tla sa mehkotom vežu. Od četinjače prvo mjesto zaprema jela, a ponajpače vriedi puno u smjesi sa bukvom. Kao zaštitno drveće takmi se jela sa bukvom, no potonja ipak, pogledom na samu poboljšicu tla, prvu nadkriljuje. Omorika odgovara doduše svrsi zaštitnog drveća, ali se baš ne preporuća, buduć rado mah preotme uzrastom u glavnu sastojinu. Radi naprednog i lakog uzgoja kao zaštitno drveće nalazimo ju naročito u hrasticih, kao i u drugih nepodpunih listnatih porastlinah. Akoprem se omorika rado u glavnu sastojinu uvrieži, što se ne želi baš uviek polučiti, zato je ipak ista naročito ondje umjestna, gdje želimo sastojinu upodpuniti, koja je bud poradi stojbinskih odnošaja, bud radi inih razloga zahirila i nepravilno porastla. |