DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1898 str. 5 <-- 5 --> PDF |
- 43 — Kao daljnju prednost iztiče Foldes, da je Qu. tardissima puno manje izvržena pogibelji od proljetnog mraza i to usljed svoga kasnoga listanja, isto tako i pogibelji od gusjenica. Godine 1892. bile su svekolike okolišne šume izgrižene od Porthesia Chrjsorrhoea (zlatokraja), dočim je Qu. tardissima ostala neozliedjena, akoprem su gusjenice samo na pol bile izrasle, te od glada pokrepale. Napokon iztiče Foldes i to, da specifična težina na istoj stojbini (II. razreda) za Qu. tardissima iznaša 1"029, a za Qu. pedunculata 0´911 i to bez kore. Što se napokon uroda žira tiče, spominje Foldes, da je isti veoma slab i da zaostaje daleko za Qu. pedunculatom; tako je n. pr. u god. 1891. urodilo 0-625 hl., god. 1892.— 1-5 hl, a g. 1893. — 1-58 hl. po jutru. Ako uzmemo u obzir, da su rečene sastojine još preved mlade (80 god.), da su visoko uzrasle (26—28 met.) i da je jedna od njih veoma gusta, dok na jutru ima 279 stabala, tada ne možemo od njih očekivati obilatoga ploda, pa za to ne možemo već unapried sa sigurnošću ključiti, da tardissima u obće slabo žirom rodi. O tom će se modi istom onda govoriti, kada dotična stabla završe svoj visinorast, te kada prekorače 100-tu godinu; u onako gustim sastojinama ne može se žir razvijati na postraničnim granama, nego samo na vršikama. To su najvažnije točke iz članka nadšumara Foldesa; u sliedećem pako donašamo doslovce prevod razprave W. Nikodema. Kasni hrast — zato tako nazvan, jer po prilici četiri nedjelje kasnije prolista — nalazi se u predjelu izmedju Siska i Zagreba dielomice u čistim sastojinama, a djelomice u raznolikoj smjesi sa običnim hrastom lužnjakom, i to u morskoj visini od 100^—150 met.; u još visokijem položaju pomiešan je lužnjak sa kitnjakom, dok napokon, što više — to lužnjak sve riedji, a kitnjak vladajući ostane. Kasni hrast nalazimo većim dielom na mokroj stojbini, redje na suhoj ; vlažno tlo je prema tomu njegova prava stojbina. |