DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1898 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 77 — svoju godinu na univerzi prije, nego li će poći na akademiju. Tako isto, veli pisac, zlo je, što ne ima točnih propisa, koje sve predmete i u kojem obsegu da kandidat na universi sluša Većinom, veli on, upotrebljavaju kandidati onu godinu univerzitetskih studija — jer i onako redovno nakon polazka akademije slušaju na univerzi —za opetovanje onih predmeta, koje su na akademiji slušali, da se priprave za prvi «znanstveni izpit». A kako i ne bi, kad im je na tom izpitu dokazati sve znanje, koje su tečajem naukovanja stekli u temeljnih, pomoćnih i lih šumarsko-stručnih disciplinah S pravom veli pisac, morao bi se taj prvi izpit podieliti na dva izpita, od kojih bi jedan temeljne i pomoćne, a drugi lih šumsko-stručne predmete obuhvaćao. Glede daljnje izobrazbe abiturienta šumarstva, kad je isti već stupio u praktičnu šumarsku službu, veli pisac, ima mxi se dati prilika, da se u svih granah šumarske prakse što bolje usavrši, pak se sa sadanjim stanjem zadovoljava, a zahtieva jedino, da se ta praksa bar na 3 godine produlji, a iza toga dolazeći državni izpit za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva da bude što praktičniji. Ova je brošura pisana jasno i dosta je kratka — obsiže samo 46 stranica — pak zaslužuje obzira navlastito u ovaj čas od strane naših mjerodavnih krugova. J. Partaš . Die Bentabilitat der Foršumskog asesora. Berlin 1897. Ova knjižica — koja obsižestT uirtschaft svem 75 od W. stranica Trebeljahra, kr. — ima glavnu zadaću, kako i sam pisac kaže, objasniti temeljne zasade računanja vriednosti šuma i šumarske politike, odnosno nazore dvih smjerova ili škola, koje medjusobno neprestano vojuju, naime onih, od kojih ide jedna za najvećim čistim prihodom šuma (Waldreinertrag); a druga PresslerHeyer- Judeichova, za najvećim čistim prihodom šumskoga zemljišta (Bodenreinertrag). Pisac je osvjedočen o izpravnosti Presslerove nauke, pak na temelju zasada nacionalne ekonomije i matematike nastoji to čitaocu u pojedinih praktičnih primjerih dokazati, stavljajuć se izmjenično i na stanovište stare škole, da se tim bolje razlika i osebine stare i nove škole predoče. Akoprem je pisac, kako gore spomenusmo, pristaša nove škole, ipak se trudi biti što objektivnije, tako da i sam upućuje na manjke te nove škole, kada bi se čitavo gospodarstvo u državnih pruskih šumah htjelo po zahtjevih iste dosljedno provesti. Kolike je koncesije pisac voljan učiniti t. zv. staroj školi, izriče on u drugom dielu svoje knjige, jer je naime čitavu knjigu podielio u dva diela i to: u teoretski i praktički dio. |