DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1898 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 64 — Na taj način mogli bi po primjeru Moravaca umnožiti i oplemeniti oskoruš po šumama, pa bi se tako ne samo u voćnjacima, već i u šumama nalazilo oplemenjenih voćaka. Time bi za korak napred pomaknuti se i u toj grani gospodarstva, a u obće bar ikoliko učinili na boljak i blagostanje naroda. Mijo Krišković, kot, šumar. Razmatrenje vrhu jesenskih (1897.) prodaja posavskih hrastika. Razpravlja J. Kozarac, kr. nadšumar. U prosinačkom broju «Šumarskoga lista» od godine 1897. priobćili smo uspjeh prodaje lirastovih šuma, koje je na dražbu izniela 1. investicijonalna zaklada; 2. državna uprava, odnosno kr. nadšumarski ured Vinkovce, i 3. brodska imovna obćina. Ako potanje promotrimo rezultate tih triju najvećih hrastovih jesenskih prodaja, razabrati ćemo, da je investicijonalna zaklada prodala 19.215 hrastova sa 73.250 m´´* tehničke drvne gromade za svotu od 1,261.347 for.; država 11.546 hrastova sa 45.466 m´´ tehničke drvne gromade za svotu od 662.144 for. i napokon brodska imovna obćina 13´001 hrastova sa 56.806 m* tehničke drvne gromade za svotu od 833.378 for. Sveukupno dakle prodano je 43.762 hrastova sa 175.522 m´ tehničke drvne gromade za 2,756.869 for. Ako se uzme u obzir, da su godine 1895. i 1896. bile veoma nepovoljne pogledom na hrastovu prodaju, tada se obzirom na to, da je jesenas invest. zaklada kao i brodska imovna obćina svekolike svoje sječine, a državna uprava nešto preko polovice svojih sječina prodala, može reći, da je jesenska prodaja dobro uspjela, te da ima podpuno nade, da smo nakon dvijuh abnormalnih godina opet prešli u normalne drvotržne prilike. |
ŠUMARSKI LIST 2/1898 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 65 — Mislim, da će zanimivo biti, ako sravnimo one tri hrpe hrastova obzirom na drvnu gromadu i dobiveni utržak. Gornje brojke kažu nam, da hrast investicijonalne zaklade ima 3´81 m´ tehničke drvne gromade, nadalje, da je za 1 m´ polučeno 16 for. 57 novč., odnosno za hrast 63 for. 20 nč.; hrast državne uprave ima 3´93 m^ tehničke drvne gromade, 1 m** došao je na 14 for. 56 nove., a hrast na 57 for.; konačno izkazuje se hrast brodske imovne obdine sa 4"36 m^ tehničke drvne gromade, za koju je postignuto po 1 m^—1 4 for. 66 nč., a po hrastu 64 for. Gornje će brojke sigurno svakoga šumara ponukati na razmišljanje, i to s toga, jer samo one za hrastove državne uprave i brodske imovne obćine stoje u stanovitom skladu, dočim se brojke za hrastove invest. zaklade sa onima dviema nikako u sklad svesti ne mogu. Taj nesklad mora tim više u oči udarati, jer su jedinstvene ciene po kubiku za sve tri hrpe jednake. Te su ciene sliedece: za hrastove u debljini do 80 cm. prsnog promjera, od 81—105 cm., od 106 cm. gore i to za ciepku gradju 9 for. 80 nč., 13 for. 20 nč., 16 for. za piljenu gr adj u 20 for. 70 nč. 23 for.´sO nč. po 1 m*. Gore iztaknuto nesuglasje očituje se u tome, da hrast investicijonalne naklade ima samo 3*81 m^ tehničke drvne gromade, a ipak dosiže u cieni po hrastu (t. j . 63 for. 20 nč.) hrast brodske imovne obćine, koji ima 4´36 ms, dakle za 0*55 m´ drvne gromade više, a ciena mu je 64 for. Hrast državne uprave ima pako 3´93 ms drvne gromade, dakle za 0*12 m´ više nego investicijonalni hrast, a ipak je za nj dobiveno samo 57 for. Razmjer od 63 for. 20 nč., 57 for. te 64 for. t. j . cienu polučenu po hrastu moramo smatrati valjanom, jer nju je ustanovila sama« prodaja; kupac je na dražbi dao za hrast sigurno |
ŠUMARSKI LIST 2/1898 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 66 — onoliko, koliko je za njega vriedan; da li je pako ta ciena hrasta rezultat visoke drvne gromade sa nizkom šumskom pristojbom, ili obratno, nizke drvne gromade sa visokom šumskom pristojbom, na to se kupac sigurno nije obazirao. Taj faktor, buduć pravo valjan, moramo izključiti iz gornjega nesuglasja, usljed česa nam ostaju samo ostala dva faktora na preizpitanje, naime drvna gromada i šumska pristojba. Odnošaj izmedju ta dva faktora ne stoji u nikakovom logičnom razmjeru, te je nedvojbeno, da je jedan ostao na račun drugoga okrnjen i usljed toga nestalan. Pita se sada, koji je taj faktor? Ne ima dvojbe, da je taj faktor drvn a gromada . Da uzmognemo podpuno dokazati, da je tomu u istinu tako, nuždno je, da sliedeći raČun izvedemo. Pokusom je ustanovljeno, da posavski hrastovi od I. razreda debljine t. j . do 80 cm. debljine u prsnoj visini imaju drvnu gromadu od 5´32 m´; od II. razreda debljine (od 81—105 cm.) 11*12 m´, a od III. razreda debljine (od 106 cm. dalje) 16"53 m^. Nadalje je ustanovljeno, da od sveukupnih hrastova odpada na I. debljinu 54%, na II. debljinu 33%, a na III. debljinu 13%, tako da sadržaj popriečno g hrasta iznaša: 5-32 m´ X 54% = 2-87 j 11-12 m´ X 33% = 3-67 8´69 m^ 16-53 m^" X 13% = 2-15 j Buduć da je kao investicij. zaklada, tako i državna uprava i imovna obćina brodska procienila i na prodaju izniela lili za tehničku porabu sposobnu drvnu gromadu, ostaviv ogrievna drva izvan računa i prodaje, i pošto ta tehnička drvna gromada iznaša kod hrastova investicijonalne zaklade 3*81 m´ državne uprave 3-93 m* brodske imovne obdine 4-36 m^ te pošto je nedvojbeno, da su hrastovi gornjih trijuh hrpa kvantitativn o jednaki, jer sačinjavaju jedan te isti kompleks — brodska i djelomično petrovaradinska Posavina — tada na |
ŠUMARSKI LIST 2/1898 str. 29 <-- 29 --> PDF |
- 67 — temelju gornjih brojeva i na temelju drvne gromade popriečnog hrasta proizlazi, da hrastovi investicij. zaklade imaju 43-7%, hrastovi državne uprave 45*2% a hrastovi brodske imovne ob( 5ine 50\ tehnički sposobnog drveta, dočim bi ostatak drvne gromade — dakle više nego polovica — imao reprezentirati ogrievno drvo. Sigurno će svakomu poznavaocu rečenih šuma udariti u oči nizki postotak tehnički sposobnog drveta u obće, a napose kod investicijonalnih hrastova, i to tim više, jer je poznato, da su šume investic. zaklade kvalitativno bolje od državnih, što nam neprieporno dokazuje rezultat prodaja u zadnjem desetgodištu, glasom kojega je hrast iz investic. šuma za 15"lo skuplje prodavan od onoga iz držav. šuma. Nu ni postotak tehnički sposobnog drveta u državnih (45´2°:o), iiiti onaj u šumah brodske imovne občine {50\) ne može nas zadovoljiti. Taj naš prigovor ne osniva se možebiti na okularnoj procieni, nego na činjenici, da je ne samo pokusnom izradbom stanovitog broja stabala u gornju svrhu, nego i procienom svihkolikih još postojećih državnih šuma (cirka 12-000 jutara sa 372.586 hrastovih stabala) pronadjeno, da se postotak tehničke drvne gromade giba izmedju 55—65°jo, popriečno dakle da se mora uzeti sa Q0\. To nam u ostalom potvrdjuje i ugovor sklopljen sa tvor- V nicama tanina u Županji i Mitrovici, glasom kojega je postotak odpadaka, preostavših nakon izradbe za tehničku porabu sposobnog hrastovog drveta ustanovljen sa 26\. Rezultat dosadanjih premjerba toga tako zvanoga tanin drva, koje nakon izradbe tehničkoga drveta na sječini preostane, dokazuje nam, da spomenuti postotak prilično odgovara gore ustanovljenoj količini, akoprem se mora i to iztaknuti, da je u mnogo slučajeva niži od 25°!o, ^ samo u riedkim slučajevima viši od 25´´lo. Priračunamo li tima 25°|o jošte IS´lo ogrievnog drva, koje se potroši i izgubi, a da se ne da kontrolirati (sitno granje i t. d.), onda imademo za investicijonalne hrastove 43´7°io tehničkog |
ŠUMARSKI LIST 2/1898 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 68 — 40´´io ogrievnog drveta, dakle ukupno 83´7°!^ dryne gromade, koja je izkazana, odnosno kojoj se znade za račun. Pita se sada, gdje je ostatak od IG-S^io? Tih 16"3°[o progutala je visoka šumska pristojba, a to će nam dokazati sliededi račun. Ako mi držeći se gore naznačenoga i bez svake dvojbe valjanoga razmjer ja izmedju tehničke i gorivne drvne gromade, naime razmjera kao 60 : 40, pridodamo kod investicijonalnih hrastova izkazauoj tehničkoj drvnoj gromadi od 4:3´7°|a još onih manjkajućih IS´d´^jo, dakle ukupno Q0\, tada ćemo od onog popriečnog hrasta, koga smo izračunali sa 8"69 m^ dobiti (8-69 X 60 =) 5-21 m^ za tehničku porabu sposobnog drveta a ne samo 3-81 m^, kako rezultat jesenske prodaje pokazuje Da uzmognemo točno izračunati cieau toga hrasta, koji ima odnosno koji polag svih predpostava 60´´|o t. j . 5´21 m´ tehničke drvne gromade imati mora, morati ćemo one tri vrsti ciena za ciepku, i one dvije vrsti ciena za piljenu gradju svesti na jednu cienu, i to na temelju jur iztaknutog postotka debljine trijuh razreda posavskih hrastova. Prema tomu iznaša popriečna ciena za 1 m´ ciepke gradje: I. razred debljine: fr. 9-80 x 54»|o = 6 fr. 29 n.\ II.razred debljine: fr. 13 20 X 33010 = 4 fr. 36 n. 11 for. 73 n. III. razred debljine:fr. 16-00 X IS^jo -= 2 fr. 08 n. I a za 1 m^ piljene gradje. I. raz. deb.: fr. 20-70 X 64% = 11 fr. 18 n. i II. i III. » fr. 23-60 X (33 + 18)X = 10 fr. 85 n.) ^^ ^^^´-^^ "" Ako nadalje uzmemo u račun, da je kod investicijonalnih hrastova sveukupna tehničk a drvna gromada procienjena na 73°!o ciepke i na 27´´{o piljene gradje, tada ćemo na temelju toga postotka i na temelju gornjih popriečnih ciena dobiti sliedeću cienu po hrastu i 5-21 m^ X 73´´|o = 3´80 m^ a 11 fr. 73 nč. = 44 fr. 57 n. (za ciepku gradju). 5-21 m^ X 27´´Io = 1-41 m=^ a 22 fr. 03 nč. = 31 fr. 06 n. (za piljenu gradju). Ukupno ... 75 fr. 63 n. |
ŠUMARSKI LIST 2/1898 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 69 — t. j . na temelju gornje šumske pristojbe za ciepku i piljenu gradju, i na temelju razmjera tehničkog drveta napram ogrievnom t. j . 60 : 40 iznašala bi eiena iuvesticijonalnom hrastu 75 for. 63 nč. u istinu polučeno je, kako znamo, za taj hrast samo 63 for. 20 nč. t. j . za 12 for. 40 nč. manje. Ta diferencija bila bi još veća kada bi za podlogu gornjega računa uzeli 66—^70´´o tehničke drvne gromade; poznato je naime, da mnogi drvotržci tako izrabe sječine u tehničku] svrhu, da jedva 25^30"jo odpadaka u sječini ostane. Time je, mislim, nepobitno dokazano, da sadanja šumska pristojba ne stoji u razmjerju sa tržnom cienom, odnosno d a je šumska pristojba napram drvnom trgu previsoka; usljed toga morala se je drvna gromada, a za volju i na račun šumske pristojbe na toliko sniziti, koliko je to nuždno bilo, da se hrastovi uzmognu prodati uz onu cienu, koju drvni trg platiti može. Prema tomu izpostavlja se kao konačni rezultat ovoga razmatranja sliedeče: 1. da kod investicijonalnih hrastova niesmo po kubiku polučili cienu od 16 for. 57 nč., nego samo: 6320 : 5´21 = 12 for, 50 nč.; obratno pako, da je izrabljena tehnička drvna gromada (5-21 m´) veća od one, koja je u prodaji i procieni izkazana (3´81 m´), (To valja u ostalom razmjerno i za hrastove državne uprave i brodske imovne občine); 2. da će nam kod vodjenja očevidnika za izrabljenu drvnu gromadu pojedinih godišnjih sječina samo na taj način razjašnjena biti ona znatna diferencija izmedju propisan e i sbilja dobivene, odnosno prodane drvne gromade, koja diferencija iznaša kod investicijonalnih sječina za g. 1897. 100 — (43-7 + 25) = 31-3<´|o manjka Mislimo, da su ob´e gornje točke u šumskom gospodarstvu dosta važne, a da nas ponukaju na to, da nerazmjer izmedju šumske pristojbe i tehničke drvne gromade odstranimo na taj način, da šumsku pristojbu svedemo u sklad sa drvotržnim |
ŠUMARSKI LIST 2/1898 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 70 — cienama, i tako izbjegnemo onoj anomaliji, polag koje drvna gromada kod jesenske prodaje nije bila stalan faktor, nego mienjajuća se funkcija šumske pristojbe. Na koncu ovog razmatranja još ćemo se jednom svrnuti na dražbu samu; moramo naime iztaknuti, da su uspjeh dražbe odlučile pilane i bačvari, dočim su francezki dužičari ostali posve u zadku. Kao što jur spomenusmo, iznaša kupovina jesenske dražbe gornjih triju šumovlastnika 2,756.869 for.; k toj svoti moramo jošte pribrojiti kupovinu od 460-000 for., koju za g. 1897./8. tvrdka Tlikorj i drug plaća državnoj šumskoj upravi za jedan dio unapred prodanih joj etatnih sječina; sveukupna dakle kupovina, koju su investicijonalna zaklada, državna uprava i brodska imovna obdina za sječine od god. 1897. ubrale, iznaša 3,216.869 for. Od te svote odpada na vrbanjsku pilanu Societe d´ importation de Chene 599.076 for.; na vrbanjsku pilanu Tiikorj i drug 460.000 for. ; na Lamarehe-ovu pilanu u Sisku 173.250 fr.; na Neuschlosovu u Našicama 114.410 for., ukupno dakle, u koliko je poznato, odpada na pilane 1,346.736 for. Nu u toj svoti sadržana je samo ona drvna gromada, koja će se na gore spomenutim domaćim pilanama izpiliti; nedvojbeno je pako, da će se u inozemstvo eksportirati u formi panjeva jošte drvna gromada, koja representira kupovinu na panju u svoti od 300.000 for., tako da se mirne duše može reći, da su na jesenskoj dražbi pilane participirale sa najmanje 1*6 milijuna forinti, to jest sa polovicom od ukupne kupovine. Ako nadalje uzmemo u račun, da tvrdke Vuk i sinovi, Josip Eissler, Leopold Kern, Union-banka i dr., koje su sa circa 1 milijunom u kupovini udioničtvovale, izradjuju bačvarsku robu, tada je jasno, da je na francuzku dužicu odpala drvna gromada, koja ne representira veću svotu od pol milijuna. Prema tomu je opet dokazana tvrdnja, koju smo izrekli u srpanjskom broju Šum. lista 1897.*, da su naime sadanju visoku šum. pristojbu jedino kadre pilane i bačvari platiti, * Šumogojatveni i drvotržni aforizmi. |
ŠUMARSKI LIST 2/1898 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 71 — dočim francezki dužičari, kod sadanje ciene dužice, moraju potražiti takovih hrastova, kojima je šum. pristojba prvo niža i koji se po svojoj kvaliteti lih za dužicu upotriebiti mogu. I jesenska nas dakle prodaja neodoljivo nuka na to, da nastojimo oko toga, kako bi našu — državnu i investicijonalnu hrastovinu unovčili što moguće više kao piljenu rob u ustrojenjem još jedne ili dviju pilana, — jer pilane su bile, koje su jesenas platile 15% preko prociene, dočim su bačvari i dužičari mogli dati samo 7°/o preko prociene. LISTJ^KI. Osobne viesti. t MILATi DURST. Kr. šumarski ravnatelj u miru umro je na 6. siečuja t. g. Pokojnik rođjen je na 8. lipnja 1839 u Pančovi; otac mu je bio c. kr. šumski ravnatelj u Petrinji. Mladi Durst učio je privatno predmete velike realke i svršio je šumarsku akademiju u Mariabrunnu godine 1860. sa vrlo dobrim uspjehom. Godine 1860. položio je državni izpit za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva u Beču sa «odličnim» uspjehom, a osim toga su njegove vanredne sposobnosti i vještina u zaključnoj opazki na svjedočbi osobito pohvalno iztaknute. God. 1854. bio je imenovan c. k. šumarskim vježbenikom u hrv.slav. vojnoj krajini, a 1860. c. k. šumarom III. razreda, 1861. II. razreda, a 1870. c. k. šumarom I. razreda. Prigodom reorganizacije šumske uprave u Vojnoj krajini imenovalo ga je c. kr. vojno zapovjedničtvo u Zagrebu kao uprava zemaljske oblasti god. 1871. nadšumarom I. razreda, 1872. šumarskim inžinirom, 1873. šumarnikom II., 1873. šumarnikom I. razreda. Ali već 1874. bude imenovan nadšumarnikora, koje mjesto do onda u Vojnoj Krajini obstojalo nije i kreirano je radi zasluga Durstovih. |