DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1898 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 64 —


Na taj način mogli bi po primjeru Moravaca umnožiti i
oplemeniti oskoruš po šumama, pa bi se tako ne samo u voćnjacima,
već i u šumama nalazilo oplemenjenih voćaka. Time bi
za korak napred pomaknuti se i u toj grani gospodarstva, a
u obće bar ikoliko učinili na boljak i blagostanje naroda.


Mijo Krišković,
kot, šumar.


Razmatrenje vrhu jesenskih (1897.) prodaja posavskih
hrastika.


Razpravlja J. Kozarac, kr. nadšumar.


U prosinačkom broju «Šumarskoga lista» od godine 1897.
priobćili smo uspjeh prodaje lirastovih šuma, koje je na dražbu
izniela 1. investicijonalna zaklada; 2. državna uprava, odnosno
kr. nadšumarski ured Vinkovce, i 3. brodska imovna obćina.


Ako potanje promotrimo rezultate tih triju najvećih hrastovih
jesenskih prodaja, razabrati ćemo, da je investicijonalna
zaklada prodala 19.215 hrastova sa 73.250 m´´* tehničke drvne
gromade za svotu od 1,261.347 for.; država 11.546 hrastova
sa 45.466 m´´ tehničke drvne gromade za svotu od 662.144 for.
i napokon brodska imovna obćina 13´001 hrastova sa 56.806 m*
tehničke drvne gromade za svotu od 833.378 for. Sveukupno
dakle prodano je 43.762 hrastova sa 175.522 m´ tehničke
drvne gromade za 2,756.869 for.


Ako se uzme u obzir, da su godine 1895. i 1896. bile
veoma nepovoljne pogledom na hrastovu prodaju, tada se obzirom
na to, da je jesenas invest. zaklada kao i brodska imovna
obćina svekolike svoje sječine, a državna uprava nešto preko
polovice svojih sječina prodala, može reći, da je jesenska prodaja
dobro uspjela, te da ima podpuno nade, da smo nakon
dvijuh abnormalnih godina opet prešli u normalne drvotržne
prilike.




ŠUMARSKI LIST 2/1898 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 65 —


Mislim, da će zanimivo biti, ako sravnimo one tri hrpe
hrastova obzirom na drvnu gromadu i dobiveni utržak. Gornje
brojke kažu nam, da hrast investicijonalne zaklade ima 3´81 m´
tehničke drvne gromade, nadalje, da je za 1 m´ polučeno
16 for. 57 novč., odnosno za hrast 63 for. 20 nč.; hrast državne
uprave ima 3´93 m^ tehničke drvne gromade, 1 m** došao
je na 14 for. 56 nove., a hrast na 57 for.; konačno izkazuje
se hrast brodske imovne obdine sa 4"36 m^ tehničke
drvne gromade, za koju je postignuto po 1 m^—1 4 for. 66 nč.,
a po hrastu 64 for.


Gornje će brojke sigurno svakoga šumara ponukati na
razmišljanje, i to s toga, jer samo one za hrastove državne
uprave i brodske imovne obćine stoje u stanovitom skladu,
dočim se brojke za hrastove invest. zaklade sa onima dviema
nikako u sklad svesti ne mogu.


Taj nesklad mora tim više u oči udarati, jer su jedinstvene
ciene po kubiku za sve tri hrpe jednake. Te su ciene sliedece:
za hrastove u debljini
do 80 cm. prsnog promjera, od 81—105 cm., od 106 cm. gore


i to za ciepku gradju
9 for. 80 nč., 13 for. 20 nč., 16 for.
za piljenu gr adj u
20 for. 70 nč. 23 for.´sO nč.
po 1 m*.


Gore iztaknuto nesuglasje očituje se u tome, da hrast investicijonalne
naklade ima samo 3*81 m^ tehničke drvne gromade,
a ipak dosiže u cieni po hrastu (t. j . 63 for. 20 nč.)
hrast brodske imovne obćine, koji ima 4´36 ms, dakle za
0*55 m´ drvne gromade više, a ciena mu je 64 for. Hrast državne
uprave ima pako 3´93 ms drvne gromade, dakle za
0*12 m´ više nego investicijonalni hrast, a ipak je za nj dobiveno
samo 57 for.


Razmjer od 63 for. 20 nč., 57 for. te 64 for. t. j . cienu
polučenu po hrastu moramo smatrati valjanom, jer nju je ustanovila
sama« prodaja; kupac je na dražbi dao za hrast sigurno




ŠUMARSKI LIST 2/1898 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 66 —


onoliko, koliko je za njega vriedan; da li je pako ta ciena
hrasta rezultat visoke drvne gromade sa nizkom šumskom pristojbom,
ili obratno, nizke drvne gromade sa visokom šumskom
pristojbom, na to se kupac sigurno nije obazirao. Taj faktor,
buduć pravo valjan, moramo izključiti iz gornjega nesuglasja,
usljed česa nam ostaju samo ostala dva faktora na preizpitanje,
naime drvna gromada i šumska pristojba. Odnošaj izmedju ta
dva faktora ne stoji u nikakovom logičnom razmjeru, te je nedvojbeno,
da je jedan ostao na račun drugoga okrnjen i usljed
toga nestalan.


Pita se sada, koji je taj faktor? Ne ima dvojbe, da je taj
faktor drvn a gromada . Da uzmognemo podpuno dokazati,
da je tomu u istinu tako, nuždno je, da sliedeći raČun izvedemo.


Pokusom je ustanovljeno, da posavski hrastovi od I. razreda
debljine t. j . do 80 cm. debljine u prsnoj visini imaju
drvnu gromadu od 5´32 m´; od II. razreda debljine (od
81—105 cm.) 11*12 m´, a od III. razreda debljine (od 106 cm.
dalje) 16"53 m^. Nadalje je ustanovljeno, da od sveukupnih
hrastova odpada na I. debljinu 54%, na II. debljinu 33%, a
na III. debljinu 13%, tako da sadržaj popriečno g hrasta
iznaša:


5-32 m´ X 54% = 2-87 j


11-12 m´ X 33% = 3-67 8´69 m^


16-53 m^" X 13% = 2-15 j


Buduć da je kao investicij. zaklada, tako i državna uprava
i imovna obćina brodska procienila i na prodaju izniela lili za
tehničku porabu sposobnu drvnu gromadu, ostaviv ogrievna
drva izvan računa i prodaje, i pošto ta tehnička drvna gromada
iznaša kod hrastova


investicijonalne zaklade 3*81 m´
državne uprave 3-93 m*
brodske imovne obdine 4-36 m^
te pošto je nedvojbeno, da su hrastovi gornjih trijuh hrpa
kvantitativn o jednaki, jer sačinjavaju jedan te isti kompleks


— brodska i djelomično petrovaradinska Posavina — tada na


ŠUMARSKI LIST 2/1898 str. 29     <-- 29 -->        PDF

- 67 —
temelju gornjih brojeva i na temelju drvne gromade popriečnog
hrasta proizlazi, da hrastovi investicij. zaklade imaju 43-7%,
hrastovi državne uprave 45*2% a hrastovi brodske imovne ob(
5ine 50\ tehnički sposobnog drveta, dočim bi ostatak drvne
gromade — dakle više nego polovica — imao reprezentirati
ogrievno drvo.


Sigurno će svakomu poznavaocu rečenih šuma udariti u
oči nizki postotak tehnički sposobnog drveta u obće, a napose
kod investicijonalnih hrastova, i to tim više, jer je poznato, da
su šume investic. zaklade kvalitativno bolje od državnih, što
nam neprieporno dokazuje rezultat prodaja u zadnjem desetgodištu,
glasom kojega je hrast iz investic. šuma za 15"lo skuplje
prodavan od onoga iz držav. šuma.


Nu ni postotak tehnički sposobnog drveta u državnih
(45´2°:o), iiiti onaj u šumah brodske imovne občine {50\) ne
može nas zadovoljiti.


Taj naš prigovor ne osniva se možebiti na okularnoj procieni,
nego na činjenici, da je ne samo pokusnom izradbom
stanovitog broja stabala u gornju svrhu, nego i procienom
svihkolikih još postojećih državnih šuma (cirka 12-000 jutara
sa 372.586 hrastovih stabala) pronadjeno, da se postotak tehničke
drvne gromade giba izmedju 55—65°jo, popriečno dakle
da se mora uzeti sa Q0\.


To nam u ostalom potvrdjuje i ugovor sklopljen sa tvor-


V


nicama tanina u Županji i Mitrovici, glasom kojega je postotak
odpadaka, preostavših nakon izradbe za tehničku porabu sposobnog
hrastovog drveta ustanovljen sa 26\. Rezultat dosadanjih
premjerba toga tako zvanoga tanin drva, koje nakon
izradbe tehničkoga drveta na sječini preostane, dokazuje nam,
da spomenuti postotak prilično odgovara gore ustanovljenoj količini,
akoprem se mora i to iztaknuti, da je u mnogo slučajeva
niži od 25°!o, ^ samo u riedkim slučajevima viši od 25´´lo.


Priračunamo li tima 25°|o jošte IS´lo ogrievnog drva, koje
se potroši i izgubi, a da se ne da kontrolirati (sitno granje i t. d.),
onda imademo za investicijonalne hrastove 43´7°io tehničkog




ŠUMARSKI LIST 2/1898 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 68 —


40´´io ogrievnog drveta, dakle ukupno 83´7°!^ dryne gromade,
koja je izkazana, odnosno kojoj se znade za račun.


Pita
se sada, gdje je ostatak od IG-S^io?


Tih 16"3°[o progutala je visoka šumska pristojba,
a to će nam dokazati sliededi račun.


Ako mi držeći se gore naznačenoga i bez svake dvojbe
valjanoga razmjer ja izmedju tehničke i gorivne drvne gromade,
naime razmjera kao 60 : 40, pridodamo kod investicijonalnih
hrastova izkazauoj tehničkoj drvnoj gromadi od 4:3´7°|a još onih
manjkajućih IS´d´^jo, dakle ukupno Q0\, tada ćemo od onog
popriečnog hrasta, koga smo izračunali sa 8"69 m^ dobiti
(8-69 X 60 =) 5-21 m^ za tehničku porabu sposobnog drveta
a ne samo 3-81 m^, kako rezultat jesenske prodaje pokazuje
Da uzmognemo točno izračunati cieau toga hrasta, koji ima
odnosno koji polag svih predpostava 60´´|o t. j . 5´21 m´ tehničke
drvne gromade imati mora, morati ćemo one tri vrsti
ciena za ciepku, i one dvije vrsti ciena za piljenu gradju svesti
na jednu cienu, i to na temelju jur iztaknutog postotka debljine
trijuh razreda posavskih hrastova. Prema tomu iznaša popriečna
ciena za 1 m´ ciepke gradje:


I. razred debljine: fr. 9-80 x 54»|o = 6 fr. 29 n.\
II.razred debljine: fr. 13 20 X 33010 = 4 fr. 36 n. 11 for. 73 n.
III. razred debljine:fr. 16-00 X IS^jo -= 2 fr. 08 n. I
a za 1 m^ piljene gradje.
I. raz. deb.: fr. 20-70 X 64% =
11 fr. 18 n. i
II.
i III. » fr. 23-60 X (33 + 18)X = 10 fr. 85 n.) ^^ ^^^´-^^ ""
Ako nadalje uzmemo u račun, da je kod investicijonalnih
hrastova sveukupna tehničk a drvna gromada procienjena na
73°!o ciepke i na 27´´{o piljene gradje, tada ćemo na temelju toga
postotka i na temelju gornjih popriečnih ciena dobiti sliedeću
cienu po hrastu i
5-21 m^ X 73´´|o = 3´80 m^ a 11 fr. 73 nč. = 44 fr. 57 n.
(za ciepku gradju).
5-21 m^ X 27´´Io = 1-41 m=^ a 22 fr. 03 nč. = 31 fr. 06 n.
(za
piljenu gradju).
Ukupno ... 75 fr. 63 n.




ŠUMARSKI LIST 2/1898 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 69 —


t. j . na temelju gornje šumske pristojbe za ciepku i piljenu
gradju, i na temelju razmjera tehničkog drveta napram ogrievnom
t. j . 60 : 40 iznašala bi eiena iuvesticijonalnom hrastu
75 for. 63 nč. u istinu polučeno je, kako znamo, za taj hrast
samo 63 for. 20 nč. t. j . za 12 for. 40 nč. manje. Ta diferencija
bila bi još veća kada bi za podlogu gornjega računa
uzeli 66—^70´´o tehničke drvne gromade; poznato je naime, da
mnogi drvotržci tako izrabe sječine u tehničku] svrhu, da jedva
25^30"jo odpadaka u sječini ostane.
Time je, mislim, nepobitno dokazano, da sadanja šumska
pristojba ne stoji u razmjerju sa tržnom cienom, odnosno d a
je šumska pristojba napram drvnom trgu previsoka;
usljed toga morala se je drvna gromada,
a za volju i na račun šumske pristojbe
na toliko sniziti, koliko je to nuždno bilo, da
se hrastovi uzmognu prodati uz onu cienu,
koju drvni trg platiti može.


Prema tomu izpostavlja se kao konačni rezultat ovoga
razmatranja sliedeče: 1. da kod investicijonalnih hrastova niesmo
po kubiku polučili cienu od 16 for. 57 nč., nego samo:
6320 : 5´21 = 12 for, 50 nč.; obratno pako, da je izrabljena
tehnička drvna gromada (5-21 m´) veća od one, koja je u
prodaji i procieni izkazana (3´81 m´), (To valja u ostalom
razmjerno i za hrastove državne uprave i brodske imovne
občine);


2. da će nam kod vodjenja očevidnika za izrabljenu drvnu
gromadu pojedinih godišnjih sječina samo na taj način razjašnjena
biti ona znatna diferencija izmedju propisan e i
sbilja dobivene, odnosno prodane drvne gromade,
koja diferencija iznaša kod investicijonalnih sječina za g. 1897.
100 — (43-7 + 25) = 31-3<´|o manjka
Mislimo, da su ob´e gornje točke u šumskom gospodarstvu
dosta važne, a da nas ponukaju na to, da nerazmjer izmedju
šumske pristojbe i tehničke drvne gromade odstranimo na taj
način, da šumsku pristojbu svedemo u sklad sa drvotržnim




ŠUMARSKI LIST 2/1898 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 70 —


cienama, i tako izbjegnemo onoj anomaliji, polag koje drvna


gromada kod jesenske prodaje nije bila stalan faktor, nego


mienjajuća se funkcija šumske pristojbe.


Na koncu ovog razmatranja još ćemo se jednom svrnuti


na dražbu samu; moramo naime iztaknuti, da su uspjeh dražbe


odlučile pilane i bačvari, dočim su francezki dužičari ostali


posve u zadku.


Kao što jur spomenusmo, iznaša kupovina jesenske dražbe
gornjih triju šumovlastnika 2,756.869 for.; k toj svoti moramo
jošte pribrojiti kupovinu od 460-000 for., koju za g. 1897./8.
tvrdka Tlikorj i drug plaća državnoj šumskoj upravi za jedan
dio unapred prodanih joj etatnih sječina; sveukupna dakle
kupovina, koju su investicijonalna zaklada, državna uprava i
brodska imovna obdina za sječine od god. 1897. ubrale, iznaša
3,216.869 for.


Od te svote odpada na vrbanjsku pilanu Societe d´ importation
de Chene 599.076 for.; na vrbanjsku pilanu Tiikorj
i drug 460.000 for. ; na Lamarehe-ovu pilanu u Sisku


173.250 fr.; na Neuschlosovu u Našicama 114.410 for., ukupno
dakle, u koliko je poznato, odpada na pilane 1,346.736 for.
Nu u toj svoti sadržana je samo ona drvna gromada, koja će
se na gore spomenutim domaćim pilanama izpiliti; nedvojbeno
je pako, da će se u inozemstvo eksportirati u formi panjeva
jošte drvna gromada, koja representira kupovinu na panju u
svoti od 300.000 for., tako da se mirne duše može reći, da
su na jesenskoj dražbi pilane participirale sa najmanje 1*6 milijuna
forinti, to jest sa polovicom od ukupne kupovine. Ako
nadalje uzmemo u račun, da tvrdke Vuk i sinovi, Josip Eissler,
Leopold Kern, Union-banka i dr., koje su sa circa 1 milijunom
u kupovini udioničtvovale, izradjuju bačvarsku robu,
tada je jasno, da je na francuzku dužicu odpala drvna gromada,
koja ne representira veću svotu od pol milijuna.
Prema tomu je opet dokazana tvrdnja, koju smo izrekli
u srpanjskom broju Šum. lista 1897.*, da su naime sadanju
visoku šum. pristojbu jedino kadre pilane i bačvari platiti,


* Šumogojatveni i drvotržni aforizmi.


ŠUMARSKI LIST 2/1898 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 71 —


dočim francezki dužičari, kod sadanje ciene dužice, moraju
potražiti takovih hrastova, kojima je šum. pristojba prvo niža
i koji se po svojoj kvaliteti lih za dužicu upotriebiti mogu.


I jesenska nas dakle prodaja neodoljivo nuka na to, da
nastojimo oko toga, kako bi našu — državnu i investicijonalnu
hrastovinu unovčili što moguće više kao piljenu
rob u ustrojenjem još jedne ili dviju pilana, — jer pilane su
bile, koje su jesenas platile 15% preko prociene, dočim su
bačvari i dužičari mogli dati samo 7°/o preko prociene.


LISTJ^KI.


Osobne viesti.


t MILATi DURST.


Kr. šumarski ravnatelj u miru umro je na 6. siečuja t. g. Pokojnik
rođjen je na 8. lipnja 1839 u Pančovi; otac mu je bio c. kr. šumski
ravnatelj u Petrinji.


Mladi Durst učio je privatno predmete velike realke i svršio je
šumarsku akademiju u Mariabrunnu godine 1860. sa vrlo dobrim uspjehom.


Godine 1860. položio je državni izpit za samostalno vodjenje
šumskoga gospodarstva u Beču sa «odličnim» uspjehom, a osim toga su
njegove vanredne sposobnosti i vještina u zaključnoj opazki na svjedočbi
osobito pohvalno iztaknute.


God. 1854. bio je imenovan c. k. šumarskim vježbenikom u hrv.slav.
vojnoj krajini, a 1860. c. k. šumarom III. razreda, 1861. II. razreda,
a 1870. c. k. šumarom I. razreda.


Prigodom reorganizacije šumske uprave u Vojnoj krajini imenovalo
ga je c. kr. vojno zapovjedničtvo u Zagrebu kao uprava zemaljske oblasti
god. 1871. nadšumarom I. razreda, 1872. šumarskim inžinirom, 1873.
šumarnikom II., 1873. šumarnikom I. razreda. Ali već 1874. bude imenovan
nadšumarnikora, koje mjesto do onda u Vojnoj Krajini obstojalo
nije i kreirano je radi zasluga Durstovih.