DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1898 str. 11     <-- 11 -->        PDF

~ u -


Ako si opet predstavimo, da hodemo cieli prihod u prvoj
godini izraditi, tada vidimo, da bi polovicu III. razreda morali
izvaditi, i to samu jelovinu; doćim se etat izračunava i na
bukovini sa 7 m l


Zašto ne bi dakle ovu sastojinu propisali za drugu periodu?
Zar da nas u tom prieči onih 12 stabala? Zar bi to bilo
raeijonalno gospodarenje.


Pretresivanje po gosp. J. Z. preporučene formule ne mogu
preduzeti, jer ne ima temelja. Izračunanje, bolje rekuc, ustanonovljenje
god. prihoda bi usliedilo, ako bi na izračunatoj povr-.
šini izklupirali ona stabla, koja se mogu raeijonalno izvaditi.
To je veoma liepo rečeno! AH tko če mi posvjedočiti, da raeijonalno
gospodarim, kada ne imam nikakove za to podloge.
I na čiji račun uzeti ču znatne troškove klupiranja, recimo
samo 10 god. pi´ihoda? I na koji cu način šumoposjedniku dokazati,
da če prihod potrajan biti; tko će mi jamčiti, da ne trošim
glavnicu več samo kamate? Taksator će mi za sječu sposobna
stabla več konsignirati — mogao bi glasiti odgovor — dalnje
brige ne imam! Svakako če to biti jedan od najvještijih, koji
če moči na temelju okularnog pregledanja sastojina prosuditi
znati, da čemo nakon 40 god. opet isti, pače veči prihod dobiti.


Za mene je matematička formula imala i imati če uviek
veču vriednost, nego li okularna procjena.
Fužine , u mjesecu studenom.
Mi lan Tvrdonj,


kr. šumar.


Šume i šumsko gospodarenje u Dolnjo MihoIjačkom
kotaru.


Piše &ašo Vac, krapinski šumar.


B) Obćenito.
Na uspomenu mojega službovanja u miholjačkom kotaru,
evo me s ovom razpravom, da koliko — toliko upoznam i
eienjene sudrugovu sa šum. odnošajima onoga djela liepe
»Podravine» u ravnoj Slavoniji.




ŠUMARSKI LIST 1/1898 str. 12     <-- 12 -->        PDF

- 12 ~
I. Vlastuičtvo.
Do smrti blagopokojnog baruua Prandaua bile su šume,
kao i ostale kulture u jednoj cielini, pod jednom upravom u
Valpovu.
Cieli posjed iznašao je do tada 90.000 ralih (šuma, oranica,
livada i t. d.)<
Ovaj ogromni posjed zasizao je tada u miholjački, osječki
i našički kotar.
Do provedenja segregacionalnog postupka uživali su bivši
kmeti u prostranih šumali sve blagodati, što ih je seljak — ratar
trebao za uzdržavanje svojega kućanstva i gospodarstva.
Za pravo su tadanjeg blagopokojnog vlastnika zvali «zemaljski
gospodin»! U svakoj pogibelji: požara, povodnji i t. d.
našao je tada seljak utjehu, jer je dobio bezplatno gradjevnog
i gorivnog drva, paše u šumi i t. d,
U smislu urbarskog zakona provedeno je uredjenje selištnog
zemljišta od god. 1840—1845., te je tako bivši kmet
postao vlastnik svoga kudišta i zemljišta. Imao je dakle seljak
svoju vlastitu oranicu i livadu, a cielo selo dobilo je većinom
već tada «skupni zajednički pašnjak>.
Sto se tiče šumskih potreboda, namirivao je iste seljakratar
i nadalje iz vlastelinskih šuma, dok nije i u ovom kraju
bila provedena segregacija šuma.
Sa segregacijom šuma odpoćeto je god. 1860., te je postupak
dovršen većim dielom do god. 186G. nagodbenim putem.
Gdje je parbeni postupak poveden^ trajala je parnica dugo,
tako da ima i danas 4 sela u miholjaćkom kotaru, koji nisu
šume dobih, a to su Bakitovica, Kunišinci, Sv. Grjuragj i
Boćkinci.
Segregaciju šuma proveo je tada vrli i radini naš strukovnjak,
umirovljeni ravnatelj Danhelovskj, kojemu se s obe
strane zahvaliti ima, da je «nagodbeni postupak» kod segregacije
uspio!
Nakon smrti baruna Prandaua razdjeljeuo je ovo ogromno
imanje u dvoje; te su tako nastala dva vlastelinstva — mihojaćko
i valpovaćko.




ŠUMARSKI LIST 1/1898 str. 13     <-- 13 -->        PDF

- 13 —
Prvomu je vlastnica preuzvišena gospodja Stefanija pl.


Mailath, a drugomu presvietla gg. grofovi Normani (u Valpovu


i Bizoveu).


Tako smo u kratko ocrtali postanak šuma vlastelinstva
Dolj. Miholjac i šuma urbar, zemljištnih zajednica u miho-
Ijackom kotaru.


II. Tlo, položaj i podnebje.
Kao što je u cieloj Podravini pjeskovito-glinena (u šumali
crnicna humosna) ilovača glavna sastojina tla, tako je i u
raiholjačkom kotaru. Položaj cieloga kotara jeste ravan, no
jedino pored Drave uzdižu se se maleni pjeskoviti brežuljci.
Podnebje u cielom kotaru jeste blago-umjereno. U ljeti
vlada ipak velika žega, zimi prilična studen. Ovo sve dolazi
od otvorenog i nezaštićenog položaja.
Cieii ovaj kotar sa površinom od 89.000 rali otvoren je
sa svih strana vjetru i nigdje nije zastiđen od vladajucih vjetrova.
Sa sjevera teče Drava, te ne ima s te strane zaštite,
do li u udaljenih pečuhskih brda u Ugarskoj. Sa zapada graniči
slatinski kotar (većinom ravnica do Slatine), sa iztoka
osječki kotar, a sa juga brdoviti našički kotar, koji prama
Dravi u ravnicu prelazi. Sa juga i jugo-zapada protežu se
brda Papuk i Krndija, te se tragovi od strmine protežu, ali u
neznatnoj visini, tek do miholjačkog kotara. Tako možemo
prema narodnoj poslovici kazati, da je cieli kotar ravan ko dlan !


III. Rieke i potoci.
Cieli kotar opasuje sa sjevera Drava. Svojim brzim tokom
nanaša dosta štete, rušeći desnu obalu. Po cieloj Dravi ima
otoka, obraščenih vrbovom i topolovom šumom.
Glavna riečica, koja protiče cieli kotar, jeste Karašica ,
koja postaje iz pritoka Vu Cinka i Vučinska. Izvire izpod
«Crnog Vrha» (436 m. nad morem) nad Vočinom, te utiče
kod Petrijevaca u Dravu.
Glavni pritok Karašic e jeste Vučica. Ona ima 7 pritoka
iz Krndije (kod Oraliovice, Feričanaca, D. Metičine,




ŠUMARSKI LIST 1/1898 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 14 —


oljana i t. d.), a glavui izvor je izpoa Kapovc a (4Hi m.
nad morem). Vučic a utiče izpod Valpova u Karašicu.
Rieka Drava riedko se kada razljeva, dori?ii Karašica i
Vu<^ica svake godine.


Kod sela Gat a prokopan je godine 1880. radi velike povodnje
prokop, te je tako okračen utok Karašice u Dravu.
Kod velikih kiša u brdu nabuja uvjek Karašica i Vučica, te
se voda razlije po syili šumali kako u proljeću, tako i u jeseni.
Razni zamuljeni rukavi motaju se po svib šumah, te su baš
glavnim uzrokom, da se voda na sve strane raJjeva. Stoga (^e
stojati mnogo truda i novčanih žrtava novoustrojenu vodnu
zadrugu u Doij. Miholjcu, da uredi redoviti tok vode kako
Karašice; tako i Vučice.


B) Vlastelinske i obeiiiske šume.


1. Nj iho V položa j.
Sve šume ovoga kotara protežu se od sjevero-zapada prama
jugo-iztoku t. j . od sela Cadjavice na Dravi, do Marijanaca i
Koske (Vučica), gdje se tada priključuju šumama iz Valpovštine.


Nuz Dravu ne ima šuma, već od Drave u nutrinu od
8—15 kim. protežu se u jednoj suvislosti vlastelinske šume ;
medju svima pako, ili na okrajcima nalaze se občinske šume.
Nu položaj svikohkih šuma u cieloj ravnici jeste takov, da iz
jednog predjela u drugi dolaziš uvjek šumom; samo gdjegdje
ceste ili putevi prekidaju suvislost.


2. Vrsti drveda u šumah.
Glavna i vladajuča vrst u svih tih šumah jeste hrast
lužnjak uz primjesu raznog bielog drvlja (jasena i topole itd.)
Prama periferiji kotara t. j . prama brdu Šaptinovci pojavljuje
se na nizkim brežuljcima bukva i grab, tako i u šumama prama
Dravi (Cadjavica, Crnkovci). Nu kako rekosmo, glavna je vrst
hrast lužnjak, izuzam njekoje predjele.




ŠUMARSKI LIST 1/1898 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 15 —


C) šume zemljištiiih zajodnica.


a) Obde n i to.


Ve(5inom su urb. obcine dobile prigodom segregacije sume
u blizini sela, nu nekoje nadjeliše jako daleko, dapače i u
drugom našickom kotaru, kao što su to ŠUUK^ zemalj. zajednica:
Podgajci, Pore<^, Camagajevci, Sljivoševci i Radikovci (u
Saptinovackom lugu 10—25 kim. od sela daleko).


Ovih pet urbar, obcina nadjeljeno je na južnoj periferiji
kotara, akoprem su sela na drugom sjevernom kraju n. pr.
selo Podgajci na Dravi.


Iz tili svojih šuma jako su se malo drvarili suovlaštenici
nakon segregacije, jer su većinom dobili vriedne stare, za sječu
sposobne hrastove šume, u kojima je bilo malo podredjenog za
sječu dorastlog gorivnog drvlja kao graba, jasena i t. d.


Obzirom na malenu površinu šume i obzirom na skupocieno
staro hrastovo, lih na gradju sposobno drvo, bili su suovlaštenici
tada, a jošte i danas jesu prinukani tražiti
pokriće gorivnih potreboća u vlastelinskih šumah.


b) Gospodarstvo u obćinskih šumah.


Za uredjenje gospodarstva u urb. obd. šuma sastavljene su
prije 16—20 god. gospodarstvene osnove. Ove su osnove bile
i potvrdjene po visokoj vladi- Glavni princip osnove bio je:
Ra^djeljenjem u stanovitom turnusu na jednakoj godišnjoj plohi
sječi i prodati hrastova stabla; dočim se je sa podstojnim
drvljem imala prema odpadajučem godišnjem etatu namiriti
godišnja gorivna potreboca suovlaštenika. Nu obično godišnji
etat nije dosizao na pokriće potrebe. Na temelju ovih
osnova vodjene su neko vrieme sječe.


Nu kada je prije 15—2b godina hrastovina skočila u
cieni, a stari hrasti bili su odavno več zrieli za sječu, odustalo
se je od provadjanja ustanovljenog sječnog reda, te su svi
stari hrastovi u svih šumah na jednom posječeni, prodani i
unovčeni.




ŠUMARSKI LIST 1/1898 str. 16     <-- 16 -->        PDF

- 16 -^
Tako Bu osnovo preinačene; prodajom polncea je liep
uspjeh, a iz utržka osnovane «šumske nepotrošive glavaice.>!
Nakon sječe starih hrastova popunjene su prazne čistine
žirom, a mjestimice sijan je žir na cieloj površini pod motiku.
Tako da se sada sve obc. sume miholjackog kotara sastoje


od 20—30 god. mlade, većinom ciste hrastove sastojine.
Uz hrastove u šumah, prodavani su i oni na pašnjacima,
kojih jošte i danas dosta imade.


Iz utržka od prodanih hrastova bilo je stoga omogućeno
stvoriti po tamošnje pucanstAO toli koristnu «nepotrošivu
šumsku glavnicu» u iznosu od 600.000 for.


U sliedećoj skrižaljci imamo jasan pregled o sadanjein
stanju zemljištnih zajednica t. j . o površini šuma i pašnjaka,
0 veličini šumske glavnice i t d


Pogledamo li skrižaljku (I. Izkaz) vidimo, da je površina
obč. šuma daleko zaostala prama vlastehnskim šumama. Urbar,
obćine dobile su u ime šumske pripadnosti od ciele šumske
površine u kotaru 8—9^1o t. j . 2405 jut.


Nu zato su odštedene obline kod pašnjakah, koji su vedim
dielom obrašdeni drvljem.


Površina pašnjaka od 7671 jut. diže silno narodno-gospodarstvenu
stranu ovoga kotara. Ukupni posjed zemljištnih zajednica
iznaša 10076 jutara, što odgovara 8 dielu površine cieloga
kotara.


c) Uredjenje budućeg šum. gospodarstva.


Sve obc. šume čine 25—30 god. mlade hrastove sastojine.
Vedim djelom su sve proredjene, te sadanjim suvlaštenicima
ne pružaju za sada nikakove drvne koristi.


Načelno je uvedeno, da se imaju uzgajati čiste hrastove
sastojine; nu to je velika pogrieška! Suovlaštenici podmiruju
svoje godišnje gorivne potrebode iz susjednih vlastelinskih šuma,
dočim uz svoju ogromnu šumsku glavnicu moraju
kroz decenija i decenija uzgajati novu šum. glavnicu.


Zar nebi bilo uputnije, da se uvede srednje iU dapače
nizko šumarenje?




ŠUMARSKI LIST 1/1898 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 17 —


K´,t:if Miholjac.


1. Izkaz;
.^^^-´v-^;^^-Cl. ^^^"^-i^´ zeinljistnih zajednicu godine 1895. [[.l^^M,
I Urbarna obćina Na godinu
: I posjeduje "f.^ plača ^ i ´^ ^ J a>
´^ Naslov I šume j parnjaka j ^|.^^j^-;.^ ^-^ poreza °^^®*^ ´P^´" ^ -S ^
1? jJut.l G° I Jut. O** i for. u. for. n. fon n. for. n. for. n. for. n.
\^ I I I \ \ \ ^__
12
Dol. Miholjac
Rakitovica^ .
i
-^25 1563
i — 904
382
92
8651
5943.3 44
_ 1026
_
780
89
297 67
46 42
27 74
234 65 586 74
— — ´


3 Poreč i 52 320 63 391 21546- 465 78 77 32 13 50 48 20 66 79
4 Pod^ajci 173 282 161 829 50303- 1957 42 23149 7111 169 49 224 33
5 Bogćinci^ -- 102 1263 — -- 94 82 28 06 — -— —
6 Ornkovci 62 183 168j 860 -_ - 223 08 42 27 73 77 —


. 7 Sv. GjuraiTJ´^ — — 45511291 --^-~ - 19168 42 27 — _-— _:
8 Marijane! 240 908 6531480 44550 - 1110 96 653 68 45 89 204 39 577 37
9 Kunisinci -— 358 8411 — i~ -j 232 67 45 89 — -— 10
(´ama«:ajevci j 44 — 208 8381 20550 - 455184 95 87 28 29 62 86 5216
11 Sljivosevci I 84 - 28ll 152{ 38000 - 842 84 285 96 68 37 9188 65 20,^
12 l.acić i 77 1189 4791447 90151- 1999 62 319 50 76 45 113 20 139 93
13 Jienićauc\ I 104 1284 484 1249 8659 95 378|— 439 02 104 94 102 36 251 53
14 Kućanci^´- : 165 979 825 1213 19600- 887|58 403 53 96 45 12411 248 42 ´
15 Golinci I 162 293 167 1513 433151 107 75 27172 65 45 108 41 243 27 ´
If; Kadikovci | 60 - 1821 18 41H«;80 125 77 177 12 3191 77 59 60 90 ´
17 Viljevo i 176 586 790i 488 979501--~ 640 69 80 ^ 17170 352 73
18 Kapelna \ 9310431234 02 56480l 208112 215|72 80— 145 50 279 18
19 (adjavica i 327 45i 2201363; 4560o! 978]36 215 66 1510 128 33 650 57
20 Moslavina 255 611j 446 841 20800 - 426|80 15137 1211 133 33 495 85


T´kupfin 2405 79717671 104 579143 7012843 84 5999 461022121969 77 4294 97


i 1
I I


I i


i


^fgrcgacijom nisu im do danas dopitane sume.


i
I




ŠUMARSKI LIST 1/1898 str. 18     <-- 18 -->        PDF

_ 18 —


Koji god iiaciii gospodarenja uveli, do flzicne dozrelosti
sađanjih mladih sastojiua novčana šum. glavnica obstajati mora.


Naš narod treba mnogo gorivnih drva, pa da ne bude
ovisio od tudje milosti, trebalo bi s toga u svih šumah zavesti
takav način gospodarstva, da se u prvom redu pokrije gorivna
potreboča suovlaštenika. Gradju namaknuti če si seljak-ratar
lakše u prostranih vlastelinskih šumah, jer se gradjevno drvo
treba tek svake 10—20 god., dočim gorivne drvo dan na dan.


Svake godine dieli se medju suovlaštenike do 13000 for.
kamata od šumskih glavnica. U obče postoji načelo, da
si pučanstvo može od šumskih kamata pokriti
svoju godišnju potreboču na drvu. Istina, to bi bilo
moguče, da neima troškova za porez, upravu i kulture.


Urb. občine plaćaju:
državnog poreza 6000 for.
obcinskog nameta 1022 for.
šumarsko i lugarsko osoblje 1970 for.
k tomu razni kult. troškovi 300 for.


Ukupno ... . 9292lor.


Nakon podmirenja svih troškova ostaje faktično suovlaštenicima
3—4000 for. za namirenje, ako hoče, gorivnih potreboca.


Da h je ova svota dostatna, da si 16—20 selah u cielom
kotaru namiri za eielu godinu gorivno drvo, mislim, da ne
trebam ni dokazivati.


Naš seljak u p učen je sada. kao i pri j e segregacije,
da si gorivno drvno kupi kod vlastelinstva;
ili da si odradnjom na polju (nadničarenj em) ili u
lovu (kod hajkah, pogonom) ili u šumi (kod čišćenja,
kopanja kanala i t. d.) zasluži stanovitu
svotu, da mu zaoto dade vlastelinstvo mjesto novaca
gorivno drvo.


Tako to biva od godine do godine. Milijem s toga, da bi
probitačno bilo, da se na malenih šumskih površinah uredi
takav način gospodarenja, koji lu ^uovlaštenicima pružao u
prvom redu gorivno drvo.




ŠUMARSKI LIST 1/1898 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 19 —


Kanimo se uzgajanja visokih hrastika i ne povadjajmo se
za veleposjednici.
Tri generacije će proći, a da suovlaštenici od svojih šunaa
gorivne koristi nisu imali.
Uvedimo dakle srednje ili nizko šumarenje.


d) Pašnjaci.
Oko svakog sela ima dovoljno pašnjaka.
U prijašnje vrieme bili su skoro svi pašnjaci obrašteni
drvljem, nu u novije doba sjeku se stari hrastovi (suhari) i
ino drvlje, te će nadoći vrieme, da će pašnjaci ostati goli i da
će postati sama ledina (tratina), kao što ih već i ima.
Da pašnjak u ravnici, izgažen od blaga a k tomu bez
drva (hlada) malo vriedi, ne treba mi ni dokazivati.
Uputno bi s toga bilo, da se pomišlja i na uzgajanje
pašnjaka drvom.
Ima dosta brzo rastućih vrsti drvlja, koje bi se prema
mjestnim okolnostima zasaditi ili zasijati moglo.
Površinu pašnjaka trebalo bi u stanovite plohe razdjeliti i
tada svaku, kako na red dolazi, u razdobju od 10—20 godina
uzgajati. Treba odpoćeti sa najudaljenijimi površinami od
sela, tako postepeno prama selu ići. Cim je prva površina
proredjena, treba drugu plohu zagajiti, a prvu učiniti pristupnom
za marvu i t. d.
Valjanom osnovom dalo bi se ovo izvesti.
Istina je, da to seljacima nebi bilo poćudno, ali bi se potomstvo
zahvalno sjećalo zagajitelja pašnjaka! Mi idemo u
susret vremenu, kada će se drvo drugačije cieniti, nego li se
sada cieni. U interesu je stoga samoga naroda, da se


št o viš e koristno g drv a n a zajedničko m pašnjak u
uzgaja .
D) TJastelinske Sume.
U stupcu A) i B) opisali smo obćenito šume obzirom na
tlo, položaj, vrst drva i t. d. Sada ćemo prieći i predočiti


površinu dolnjo miholjaćkih vlastelinskih šuma i pašnjaka prema




ŠUMARSKI LIST 1/1898 str. 20     <-- 20 -->        PDF

katastru, kao i Htunje lovstva na tom vlaBtoliiiritva. U jL>nlo/oiiom


izkazu (Izkaz TT.i označen je takodjer dr/nviii por^z, kao i


katastralni čisti priliod tih šuma.


Pogledamo li izkaz II. viditi ccmo, da je dolujo-miholjačko


vlastelinstvo glavni privatni vlastnik šuma u dolnjo-miholjar,kom


kotaru, doeim dar ostala dva vlastelinstva (Valpovo i Darda)


imadu samo neznatni dio šume. U izkaz su uvršteni stoga samo


radi lovskog pregleda.


Pošto nam je glavno predočiti šume dolnjo-miholjačkog


vlastelinstva, to ćemo se u glavnom samo isti li držati.


1. Površina.
Iz izkaza IIL vidi so pregled svijuh površina, koje pod


nadzor i šumsku upravu Doljuo-Miholjačku spadaju.


Ciela površina pod šumsku upravu spadajuča iznaša
27449 jut. 97D^, naposeb iznaša površina samih šuma 25106
jutara 18oD´; dočim površina 2343 jutra odpada na ostale
kulture, a najviše na močvare t. j 1105 jutara,


II. Upr ava šuma,
a) Osoblje.


Ciela površina šuma razdieljena je na 5 srezova (kotara).
Sa svakim srezom upravlja dotični šumar. Svih pet srezova
podpadaju pod šumski ured (centralu) u DoL Miholjcu, kojenni
na čelu stoji upravitelj svih šuma.


Šumarsko osoblje u svom radu ovisno je u svemu od
«centrale», od kuda i sve naloge prima.


Pošto su sve šumarije vezane telefonom, to imade malo
pisarije, več se svi nalozi izdaju ustraeiio u jutro i na večer
(izuzam važnih stvari).


Temeljna plača šumara je 70(» 8V)U tor., stan u naravi i
deputat. Šumarski činovnici kao i lugari imadu većinom državni
izpit, izim riedkih iznimaka.


Svi činovnici imadu pravo na mirovinu, pojmi, držiivnih
činovnika.




ŠUMARSKI LIST 1/1898 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 21 -
Kutur -Miii(»lJMc.


II. Izkaz
Htiinja vlastuikah privatnih suma i lovišta god, 1895.
Vlasteliflsfvo


posjeduje plaća ,^ ^ |
^—_ _—, Mo Opazka i


u pore/noj < sume paAnjakai .. . , , ^^´ ^´C
^ -^ \la-tilo zakut.u pore/a ^ j^^^^ ^ j« p. \
obćiui i . ^ I ^ ! .^ j
I Jut. I n " Jut.j O" I Jut. { n** -fut. I n** for. | u.jfor.| n. for. | a. j


D. Milioljac 2r>b3 818 8^>2,121l! 7375 575 4H.S71122 4544:1^5 22 23 ;´´>211| 13 vH^telinstvoi
Kakitovica — — 40313531 4f;2 1)77 2001 Porec- ... -— 29: Hn5| -— 721 013 8| 35 — - |~ ^J"*^-
Crnkovci <>2| 037 — ! — I — — 2454 970 81 i 18 42 27 93,60 Knez
Pod^^ajci 93: 315 185! 593 . ^ . - 1775 1197 3521 72 42 27 77i 57 ^^haumburg|
Sv. GjurairJ 71 813 247 1458 ^ i -_ 2705 1431 135| 50 - 107j 20 ^´PP*^ I
Crnkovci ´ 103 490 — I --— — ~ 341 44 13 45 103 31 Vi.stelinslvo
Marijanci --194´ 598 403 272 - r,0| 30 45 89 - Mac I
Marijanci 1246,1335 71192! 1380 201 3053 2G9 1085j 30 I 3270 47 ´
Kunl^iud - -^ 143´ 820| 540 971 2001 005 141131 45 89 -- ^7X7^^^^^
(^aniagajevci: 70 583i 104 394 12481004 58 72) — - ,kotar Osiek
Šljivoševci -, 130 87i 233 1399 1559 1145 334 40 - vlastelinstvo
Ladć 25001 092 150,1474| .-^99! anci 487| 938 93 123! 897 1409 210815(»4 495 03 — - 98l! 80 ijac
Kučanci 44241087 205: 518 5786! 951! 3782 120 ;J107 02 31 91 0768 31
Kolinci — — 89 1270! 0701225 2051 894 692 92 — -
Radikovci — — 102 lOOJ 174! 806 1413 175 l55i 43 — -~
Viljevo 22041457 399 1577! 2204ll457 170 580 2153 37 80 - 5967 85
Kapelna 3071 962 37!ll89 30711 962 931043 2454 02 80 - 7304 42
Tadjavica 25081582 70O; 937 4425 545 3173 974 1649 17 31 18 4974 88
Moslavina 2252 268 109; 947 41571401 36431054 1305 54 20 - 5111 46
Ukupno 21077 14 4320" 634 35149 65 32308 092 20777 00 455 09 43945 27


i I
Ili´
i I I




ŠUMARSKI LIST 1/1898 str. 22     <-- 22 -->        PDF

^ 1


*--k—t <-r


^ i


P ^l


-
I
--g Polja I


^ I
._ I


l~-i \´rtova I


H


´ t
I


-
— Livada j


A ´


-
,b_ Gradjevna tla
Pi *
** !


-
^^ Za kulturu spo-^
n sobne (^-istine H ´
rj, j


C ^ -^ j


^ »Sumom obrasla ^^!
~ ~ površina


— .--: ^j
c


~
pj Drvoredi! "


-^^ "i


c


~ -p;: Puteva c=


P". *^


~
"Š" ^raba




ŠUMARSKI LIST 1/1898 str. 23     <-- 23 -->        PDF

— 23 —


God, 1895. imalo je vlastelinstvo Doljno - miholjacko u
svemu 7 upravljajućih šumarskih činovnika; zatim 34 lugara
i nadlugara, 28 kulturnih radnika, koji su ujedno i pripomodni
lugari; napokon 1 nadlovea, 1 gnjeteličara i r> čuvara lova.


h) Glavni nadzor,


Cielo šumarstvo kao i gospodarstva podpada ravnateljstvu
(direkciji). Kod ravnateljstva rukovodi se ciela novčana manipulacija,
prodaja šuma, žira, pase i t. d.


ITT. Gospodarstvo u vlastelinskih šumab.


1. Uredjenje.
Šumsko gospodarstvo u ovih šumah uredjeno je po velezaslužnom
tadanjem ravnatelju cielog gospodarstva Danhelovsky.
Na temelju tada udarene osnove (prije 20—25 god.) vodi


se i danas cielo šumsko gospodarstvo.


Sav šumski posjed omedjašen je i arondiran. Oko svih
šuma povučene se grabe, koje prieče prolaz u šume, a podjedno
služe i za odvodnju.


U svakom srezu prosječeni su prosjeci, te su tako sa
prosjeci sve gospodarske jedinice razdieljene u glavne odjele i
pododjele.


U svakom šum. srezu vode se sječe neodvisno od drugoga
sreza.
Glavno načelo vlasteli nstv a jeste, uzgajati
visoke čiste hrastove šume!


Ovako navedeni način gospodarenja provadja se sve do
danas s liepim uspjehom. Uredjajne radnje sve do danas provadja
šumarsko osoblje, a rukovodi i nadzire sam šumarski
upravitelj,


3. Sječa.
U starih hrastovih šumah, dorastlih na sječu, vodi se
u obče čista mjestimice i oplodna sječa. Površine, koje dolaze
do sječe večinom (10 godišnja perioda), izluče se, te se drvlje
proda putem javne dražbe veletržcima. Trgovac izsječe cielu




ŠUMARSKI LIST 1/1898 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 24 —


površinu, te odveze svu drvnu gromadu kako gradjevnu, tak(.
i gorivnu.
U ostalih šumah, koje po sječnom redu ne dolaze do uporabe,
vade se stari hrastovi (suvari) i ino drvlje pre borom, te
se prodaju stablomično putem javne dražbe vedinom seljacima
i malim obrtnicima (bačvarima, tesarima i t. d.).


3. Izradba i izvoz drva.
U šumah izradjuje se svakovrstna gradja kao duga, tesana
gradja i ino gradjevno drvo. Iz odpadaka, jačeg granja i iz
druge vrsti drva izradjuje se gorivno drvo; doČim hrastovi
ostatci i panjevi rabe se za proizvodnju tanina.


Glasovia tvrdka S. H. Gutraan u Behšcu kupila je zadnjih
godina od vlastelinstva a «Kapelačkom lugu- stanovitu sječinu
(površinu), mislim, za svotu od 4*5 milijuna forintih. Rok izradbe
bio je utanačen na 10 godinah (10 godišnja periodična
površina), koji rok sada izilazi. Gdje rečena tvrdka izradjuje,
ne ostaje u šumi ni kakove ležine.


Za izvoz drva osnovana je od Kapelne do Belišća (Valpovo)
70 kilometara (ukupna duljina) željeznička pruga t, zv. Podravska
vicinalna željeznica Kapehia-Belišče (sa pravom javnosti
i osobnog prometa). Od Kapelne razgranjena je pruga u
«Kapelački lug» u svaku sječinu. Oborena drva privažaju se
})ivolima.


Glavni radnici su u šumi naši kršni hčani.


Vlakom odvažaju se hrastovi trupci na pilanu u Belišče.
Milota je pogledati, kako maleni stroj vuče onakove hrastove
gorostase. Drugi vlak vuče opet gorivno drvo. treči drvo na
tvornicu tanina u Belišču i t, d.


Jače granje izradjuje se u hvatove, te se izvaža na Dravu,


a odavde ladjom niz vodu, da se za skupi novac proda u


Bačkoj, gdje su drva željni kao ozebao sunca.


I u drugim srezovima prodaju se hrastovi, ali stablomičuo
putem javne dražbe. N. pr. u lazičkom srezn prodani su hrastovi
prije 2 godine za znatnu svotu.




ŠUMARSKI LIST 1/1898 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 2o -
Odavde se pako izvažaju drva na prugu Osiek—Našice —
Batriua, i to na postaju Koska. Uvidiv vlastelinstvo, kako se
iz njihovih šuma izvaža drvo na sve strane svieta, te se na
taj način drugi obogaćuju, odluci i samo podidi pilanu.


Nastojanjem revnog upravitelja šuma g. Lamberte Zerdika
podignuta je pilana blizu Dol. Miholjca, na pustari «Gložje»,
i to na željezničkoj pruzi Kapelna-Belišče. Za izvoz drva sagradjena
je u vlastitoj režiji pruga do u najdalji kraj «Saptinovački
lug» u našičkom kotaru.


Tako ce evo samo vlastelinstvo iz svojih suma drva izradjivati
i unovčiti; a tako i treba!


Silna leževina i odpadci izvaža se u susjednu Magjarsku,
pošto tamošnji seljaci maio svojih šuma imaju. Leževina dakle
plada se dobro.


Kako je napred navedeno, gla-vni kupac izvala, leževine
i inih odpadaka jeste i naš seljak-ratar, koji žalibože u svojih
šumah gorivnog drva ne ima.


Predočili smo napred potanko, kako se drvo u vlastelinskih
šumah unovčuje i kako vlastniku pruža svaku godinu znatnu
novčanu dobit, pa ćemo konačno spomenuti i ^koji u tih šumah iz mehkog drva izradjuju korita i t. d.^ te
tako i ovo drvo liepu novčanu dobit odbacuje.


4. Ogojne radnje.
Ove se uzornim marom i točnošću provadjaju. Za sjetvu
kupi se žir u starih hrastovih šumah, te se odmah u jesen
ili u proljeću (ako povodnja prieči) «pod motiku» sadi na
praznoj, od drva čistoj sječini.


Ovako uzgojene mlade hrastove šume milota je pogledati-
I na proriedjivanje šuma veoma se pazi. U tu svrhu rabe se
stalni plaćeni težaci t. zv. «djologaši», koji uvjek u šumi
posla imaju.


Da su ovi radnici vješti, te da im je razmjer izvadit se
i ostaviti se imajućeg drvlja poznat, ne treba ni spominjati. Uz
strogi nadzor i uz ovako valjanu proredu uzgajaju se krasne




ŠUMARSKI LIST 1/1898 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 26 ~
hrastove šume. Pošto je tlo poplavi izvrženo, to se i mekane
vrsti drva medju hrastovinom mješaju. Nu prigodom proredjivanja
vadi se u obće raehko drvo.


Upravi šuma, kao i cielom osoblju mora se priznati mar
i ljubav, koju posvećuju uzgoju šuma.


S vlastelinske pako strane pružaju se potrebiti novčani
«kulturni troškovi», te je tako za vj<´ke osiguran obstanaknapredak šum. gospodarstva kod Doljno-miholjackog vlastelinstva.


5. Ine šumske radnje.
Odvodnjivanju posveduje se u vlastelinskih šumah velika
briga. Stoga je i osnovana «vodna zadruga > u Pol. Miholjcu
na pobudu samoga vlastelinstva. Vlastelinstvo je i do sada
dosta u tom pogledu učinilo, kopajii(5i kanale i reguliraju«^!
jedan đjel ^. Sve te radnje skopčane su dosta znatnim
troškom.
Da li (5e pako odvodnja biti od koristi po šumsko gospodarstvo,
naročito po uzgoj i obstanak hrastovih šuma, poka/ati
ce tekar budućnost!
Dali če hrast, naučen od vajkada na vlagu, u ovom pjeskovitom-
ilovastom tlu doseći onu jakost i uzrast, kao što je baš
do sada unatoč svima poplavama dosegao, nije jošte sigurno.
Jedno je ipak stalno, što je od koristi poljskom gospodarstvu,
ne sliedi, da mora biti i šumskom.


IV. Lovstvo.
a) Obćenito.


U ovom pogledu možemo ista<5i, da se lovstvo u ovom
kraju goji i diže.


Vlastelinstvo imade sva obd. lovišta u zakupu, te sa svojim
cielim posjedom oko 45.000 rali u miholjačkom i našičkom
kotaru imade do 90.000 rali površine za lov.


Cieli miholjački kotar jeste jedno lovište, jednoga vlastnika !
Mnijem da sličnoga slučaja u Hrvatskoj ne ima!
Izkaz II. predočuje nam površinu lovišta kako vlastitog,
tako i uzakupljenog.
Za obćinska lovišta plača vlastelinstvo 283 for. na godinu.




ŠUMARSKI LIST 1/1898 str. 27     <-- 27 -->        PDF

" 27 —


b) Osoblje,


Za nadzor lova zaprisegnuti su svi lugari kao lovski pazitelji;
a namješteni su i posebni lovski nadziratelji, kojima svima
stoji na Čelu nadlovae pod nadzorom i upravom šumarskog
ureda. Svi lovski nadziratelji jesu položili propisani izpit. Sve,
štogod se na lovstvo odnosi, stoji pod osobnom upravom presv.
gosp. grofa Lad. Majlatha. Kao vrstan i na daleko poznat
lovac, nastoji on — nežaleći ni truda ni novca — u svom kraju
podići lovstvo na onaj stepen, kako to lovačka znanost danas
uči i zahtjeva. Vremenom biti ce to u pravom smislu uzor
lovište!


c) Vrsti divljači.


U ovom kraju zastupane su sve koristne vrsti^ koje spadaju
k visokom i nizkom lovu. PoČam od jelena pak sve do
zeca nalazi se ovdje u obilju. Isto je tako i glede peradi. Naročito
moramo iztači obilje dugokljunaka — šljuka, koje se prigodom
selenja u velikom broju zadrže po ovdašnjih šumah, jer
im vlažno tlo prija.


Godimice ulovi se tuđe 2—400 komada šljuka, što je
svakako liepi broj. Grabežljivaca bilo je takodjer dosta, nu
množtvo lovačkog osoblja iztrebilo je prilično ove zatornike
plemenite divljači.


Naročito od kako je uveden strjchnin, uništeno je mnogo
grabežljivaca. Da je i «Schuss-Geld» mnogo k tomu doprineo,
razumije se samo od sebe. Kurjak se riedko kada i to samo u
zimsko doba pojavljuje,


đ) Način lova.


Glavni lovovi vode se sa pogoničima kako u šumi, tako
i na polju. Kod lova na šljuke rabe pogonidi klepke, inače
batine i larmaj uc5i idu naprvo.


Prigodom lova uvedeni su stalni signali na piskalice i na
rog, koje je sastavio upravitelj šuma g. Zerdik.




ŠUMARSKI LIST 1/1898 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 28 —


Pomodu ovili znak(»vii teče lov gladko i u »edu, poput
izvježbane vojske. Srnjaci streljaju se vreljanjem.


Ovo nekoliko rieči napisao sam u najboljoj nakani, da
se odužim onomu kao u šumarskom, tako i lovačkom pogledu
velezaniraivom kraju, u kojem sam neko vr:emc služio Ako
sam gdje šta možebiti manjkavo ili pogriešno naveo, molim,
da mi se oprosti.


Pabirci iz spisa staroga Beckmana,


Ivan Beckman bio je lovac grota Schijnburga u Liehtensteinu,
te je god. 1758., 1769., te 1763, objelodanio nekoliko
šumarskih spisa, iz kojih proizlazi, da je on za ono vrieme
veoma bistar i naobražen šamar bio.


Moja nakana nije svekolike razprave rečenog pisca ovdje
pretresivati, vec iz obilja tih spisa najzanimivija poglavja dirnuti,
te se posve u kratko s njimi pozabaviti.


Najprije svraćam pozornost čitatelja na postupak kod procieujivanja
šuma, što ga Beckman predlaže. Nisu onda još znali
drva premjerivati, kako mi dan danas, da dobiju drvnu gromadu
sastojina, te da opredjele konačno njezinu novčanu vriednost.
U tu svrhu bile su po propisu pisca sastojine, u kojima
se je imala drvna gromada pomaći, najprije obzirom na površinu
izmjerene, i to sa vrpcom, na kojoj su bili koraci ubilježeni;
unutar tako ograničenog prostora providjeno je svako
stablo šiljatim, razno bojadisanim kolcem, da se time označe
pojedine debljine stabala.


Na taj način bile su letve, debla i t. d. raznimi kolci
označena; poshe se je ustanovila množina pojedine vrsti upotrebljenih
kolaca, da se pronadje gromada čitave sastojine. Po
izkustvu iznašalo je 15 letava 2 hvata drva; pomnoživ množinu
hvatova sa cienom hvata, te pridodav poprihčnu svotu za
mlado drveče, dobili su vriednost procieniti se imajuče šumske
parcele.