DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1898 str. 1 <-- 1 --> PDF |
V Br.l. u ZAGREBU, 1. siećnja 1898. God.XXII. Uvrstbina oglasa: za 1 stranicu 8 for.; za ´/z stranice 4 fon; za Va stranice 2 for. 70 novo.; za V-i stranice 2 for. — Za višekratno uvrštenje primjerena popnstbina. Preborna šuma. Pošto je 0 mojemu članku u V. svezku «Sum. Lista» o. g. pod naslovom «Preborna šuma u šumskom gospodarenju» gosp. J. Z. vriednim pronašao nekoliko rieči prosboriti i nekoje moje tvrdnje kritici podvrći, to ne mogu propustiti, a da ona mjesta mojeg članka, koja je, kako se meni čini gosp. J. Z, ili slabo, ili bud s kojeg mu drago uzroka u drugom smislu shvatio, ne razjasnim. U tom odgovoru nastojati <5u, da se ni za čas ne odalečim od strukovnog razlaganja. Prije nego li taksator s uredjivanjem jednog šumskog posjeda zapoČme, dužnost mu je, da si pogledom na današnje stanje dotičnih sastojina ustanovi onu sliku idealne normalnosti, koju sa redovitim uživanjem izračunatog etata polučiti ili kojoj se bar približiti želi. Pitanje je : zašto želi svaki taksator postignuti normalnost svojih sastojina, kada vec a priori znade, da se njoj samo približiti može i što je ta, tako zvana: normalnost sastojina? Pod dobrim gospodarenjem jednog poljodielca razumieva se ono stanje njegovog imetka, u kojemu je izdatak bar jednak sa primitkom. Tada se može redi, da je ovakovo gospodarstveno stanje toga poljodielca normalno. Ali šumoposjednik nije u tom sretnom položaju, da bi u svako doba mogao prosuditi: da li kamati, prirast njegove glavnice i zbilja odgovaraju izdatku t. j . etatu, kojega uživa? |
| ŠUMARSKI LIST 1/1898 str. 2 <-- 2 --> PDF |
_ 2 0 dobrom ili krivom šumskom gospodarenju lu* može se u kratkom vremenu šumar osvjedočiti, za oto su potrebne godine i godine. Nu pošto je dobro poznato, da se jedanput izcrpljena šum. glavnica, drvna zaliha, samo kroz dugotrajno vrieme može opet tako sakupiti, da nam kamate, t. j . prihod bacati može, to nam nije preostalo drugo, nego tražiti i približavati se onom normalnom stanju šuma, u kojemu možemo šumski prihod sa izdatkom potrajno izjednačiti. Ako valja, da ovakovu normalnost u svakom´ šum. gospodarenju postići želimo, to ce biti taj cilj tim nuždniji u prebornoj šumi, jer je preborna šuma vjekovječna. Nu koliko je taksatora, toliko je i načina, kojim se želi ta normalnost postići. Cilj, koji je mene vodio u postignuću, bolje rekuc, u približavanju k normalnosti, bio je taj, da ovakove sastojine odgojim, koje bi čim više razreda debljine, i u što povoljnijem razmjerju pokazivale. Je li to kod današnjih sastojina nalazimo? Zaista da ne, što jasno sliedi odatle, da najstariji razred debljine zauzimlje približno: 53°|o ciele površine, najmladji: l\, srednji oko 14"´o» ostatak pako ini razredi debljine. Očito je, gdje su razredi debljine ovako nerazmjerno razdieljeni, tamo možemo jedino u tom slučaju potrajno dobivati god: prihod, ako iste u što kraćem vremenu u što povoljnije razmjerje dovedemo. Uslied toga je zadaća svakomu uredjivanju, da u preboruoj šumi čini više dobnih to jest, što više razreda debljine u pravom razmjerju odgoja. Da je ovakovo stanje težko postidi, to je moje tvrdo uvje renje, jerbo taksatoru ovdje velike potežkoće na putu stoje, kao što su to: naravno pomladjivanje, neredovito provadjanje do značivanja, veća ih manja vještina šumara-upravitelja i t. d. Zadaća taksatora jeste, da zazrede debljine onako uredi, da se njihovo razmjerje barem približi normalnom stanju, da |
| ŠUMARSKI LIST 1/1898 str. 3 <-- 3 --> PDF |
— 3 — se naime u prvom redu njihove kružne ploštlne izjednače i nt to, da onaj sklop postignem, koji «5e mi jednaki potrajni prihod osjegurati. Ovakovu normalnost ne demo sa onom slikom prašume, kako ju je to gosp. J. Z. izvolio opisati, nikada postiei, paee mi ćemo se od iste odaljecivati. Izjednačenje dobnih t. j . razreda debljine moći je samo kratkom prebornom periodom postići, te onakove sastojine odgojiti, kakove današnjim okohiostim, drvotržnim prilikam odgovaraju, iz kojih već a priori izkljucavam ona za prašume karakteristična debela stabla. Zar nije baš radi ovih potonjih stabala tako slaba kakvoća drvlja? Drvotržnim prilikam" najbolje odgovara jelva od 60 cm. prsne debljine; ovakova debljina može se postići sa 120 god. obhodnjom, ali naravno kratkom prebornom periodom. Ja sam najposlie toga uvjerenja, da današnje stanje šumarske znanosti niesmo polučili time, da smo prašumu sma trali kao uzor normalne šume. Gosp. J. Z-, koji već kroz toliko godina u prebornoj šumi gospodari, te se tako boji, da će današnji taksatori «vječne za kone prirode» prekoračiti dozvoliti će mi pitanje: gdje i u kojoj od njegovih sjeČina mogu pronaći taj embrio buduće prašume? Je li u svojim sječinama ostavio početnu sliku od prašume? Ja mislim, da tu sliku tamo prije 200 godina tražiti ne trebam, i to samo u tom slučaju, ako narav njegove drvosječe ne će čestokrat «korigirati» ! Ili poznade možda taksatora, koji normalnost današnjih sastojina pomoćju prašumske slike postići želi? Ja bi tu sliku prašume prvi primio, ako gosp. J. Z. matematiČnim putem dokaže, da će taj prihod, koji je danas u svojini drvosjecima izvadio, opet nakon po njemu propisanih 40 godina polučiti. Akoprem niesam imao sreće u prašumi gospodariti, ipak bih rekao, da će to težko biti. * |
| ŠUMARSKI LIST 1/1898 str. 4 <-- 4 --> PDF |
-4 — Ja naprotiv tomu mogu dokazati, da ću onaj prikod, koji mi danas šuma pruža, nadi na istom mjestu već nakon 20 godina još sigurnije. Ne bi ni želio očekivati onaj moment, dok bi današnje šume kroz onu metamorfozu prošle, da sliku prašume postignu, ali usuprot tome već sada tako uredjivam iste i svom snagom za tim idem, da današnje sastojine ne samo poboljšam, već i da iste od svojevoljnog gospodarenja mienjajućih se šumaraupravitelja čim bolje zaštitim. Ako u najdebljem razredu racionalno gospodarim, oćito je, da se moram onom redovitom razmjerju dobnib razreda približiti, koje već nije daleko od normalnosti. Da nam ovakove sastojine sama narav odgaja, to ću jednu ovom prilikom predočiti; u toj sastojini su daklem «vjećni zakoni prirode» upravo onakovi, kakove stvoriti mi sami želimo. U ovoj sastojini je razmjerje dobnih razreda posvema redovito, sa liepim uzrastom: ali ovakove ne ćemo odgojiti sa dugotrajnom obbodjicom, već obratno, ako u njima zbilja prebiramo. Da taksator ne može propisivati, gdje i koje stablo imade upravitelj izvaditi, to je naravno, radi toga zavisi taj posao mnogo od vještine upravitelja; ideja taksatorova samo u onome slučaju izbija na. vidik, ako ju marljiv i pouzdan šumar sprovadja. Bez toga uzalud trud, uzalud računi! Sto se onog prigovora gosp. J. Z. tiče, kada govori o oštećivanju stabala prigodom obaranja i vožnje doznačenog drvlja, toga se ja odveć ne bojim. I ja se već nekoliko godina bavim sa upravom šuma, ali do sada sam sa obaranjem i vožnjom doznačenih, te oborenih stabala posvema zadovoljan tako iz gledišta uprave, kao i taksaeije. To stoji, da u prebornoj šumi više zahtjevam od drvara, nego kod čiste sječe. Onakove drvare, koji doznačena stabla na sve strane obaraju, izključim iz šume. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1898 str. 5 <-- 5 --> PDF |
--5 — Ako pojedina stabla i moraju u gusti naraštaj pasti i u njemu cielu čistinu stvore, te mene toliko ne zabrinjuje, pače zapovjedam, da se u najgustiji naraštaj ruši, jer znam da če za nekoliko godina opet sve zarašteno biti. Više kvara načini u sastojini onaj šumar, koji sa gustim doznačivanjem, želee sliku prašume oponašati, ciele predjele obrije . . Debela stabla u znatnom broju radnici samo iz nazlobe poruše. Imao sam priliku u prebornoj šumi više kilometara dugu liniju prosjeci, nu ipak kod obaranja nijesmo nijedno stablo porušili nehotice. Za to bi ja gospodinu J. Z. rekao: samo malo više pažnje i prestati ce ono rušenje na sve strane. Da se u prebornoj šumi manja kvaliteta drvlja odgaja, to je svima veoma dobro poznato, ali u tom momentu, kad sam se odlučio preborno gospodariti, morao sam sve to unapred znati. Sada, da li mi time, što krače preborne periode ustanovimo, manju kakvoću drvlja odgajamo ili ne, to nas u tomu ne može priečiti, da pomocju kratkih prebornih perioda normalnost sastojina prije postignuti nastojimo. Neču ovdje u tom predmetu praznu polemiku voditi, jer niti je gosp. J. Z., niti sara ja sćim izkusio, kakovu čemo kakvoću drvlja 20. god. prebornom periodom dobivati. Ipak mogu toliko reci, da je u Fužinskoj šumariji u predjelu «Brloško^ u onoj čestici, u kojoj se današnji drvosjek nalazi, bila i pred 22 godine sječeno, pa ipak je kakvoća drvlja takova, da bolju drvotržac tražiti ne može. Cim češče se sa sječinom povraćamo, tim krače vrieme če biti mladji razred pod pritiskom starijega. Najl)olji dokaz su šume Neubergera u Sušici; tamo se barem čestokrat sječine povra(5aj[% pa ipak je kakvoča porušenog drvlja veoma znatna. I kako liepo te šume uspjevaju, onomu prirastu če se svaki strukovnjak upravo čuditi. Prcstju´a stabla ja izvan otuta [)i |
| ŠUMARSKI LIST 1/1898 str. 6 <-- 6 --> PDF |
_ 6 - Ovakova daklem ne mogu biti u naznačenoj okružnoj ploštini od 18 m^ Da pako za temelj niesam uzeo drvnu gromadu, već kružnu ploštinu, polazi odatle, što se ta, po ralu preostati ima|uda drvna množina, ne može fiksirati za Bve sastojine niti približno, jer na nju upliva: sklop, smjesa i t. d. ; doćim sam sa kružnom ploštinom barem približnu popriecniuu pružiti želio. Na posljedku bio je tomu i taj razlog, što u prebornoj šumi i sklop na kružnu ploštinu reduciram. Sklop šume u prebornoj šumi stoji u uzkom savezu sa kružnom ploštinom, a sa sklopom opet prihod. Pojavilo se je dan danas mnienje pojedinih šumara, da se u prebornoj šumi sklop ustanoviti ne da. To je mnienje moglo samo iz površnoga proučavanja preborne šume proiztedi. Naravno, da u prebornoj sumi ne može biti u tora smislu govora 0 sklopu, kako smo to navadno naučeni u visokim jednoličnim šumama, pošto već medjusobno raztreseni dobni razredi to ne dopuštaju, ovdje se sklop okularno procjeniti ne da. Ako u prebornoj šumi ustanovljivamo sklop ili dobni razred, tada to nikada ne možemo na temelju površine, nego na temnlju drvne gromade tražiti. Poznato je, da u prebornoj šumi pod jednim krošnatim stablom više manjih raste; kod okularnog procjenivanja sklopa ove mladje hrpice izpušćavamo, pa ipak se ove moraju u obzir uzeti, i to najshodnijim načinom da sadašnju kružnu ploštinu jedne sastojine prispodobimo onoj u normalnoj sastojini. Sto je daklem normalna kružna ploština? Tu se opet pozivam na normalnosti razreda debljine, pošto mi ovi pokazivaju normalnu kružnu ploštinu po ralu. Pitanje je sada, ima li u obče takovih normalnih sastojina u našim šumama? Ima ih! samo što ih nije kadar svatko nadi, jer je to trudan i težak posao. U tu svrhu moramo onakove sastojine iztraživati, koje obzirom na vrst drvlja, na stojbinsku vrstnoću jednako razmjerje razreda debljine posjeduju. Na ovdašnjoj II. stojbini, na vapnencu, iznaša ta normalna kružna ploština po ralu prije sječnje 30 m´^ Redovito je, da |
| ŠUMARSKI LIST 1/1898 str. 7 <-- 7 --> PDF |
_ 7 — su one male čistine, rekao bi, luknje u prebornoj šumi više manje sa naraštajem zasijane; ovdje bi daklem taksator rekao, da se kod okularne procjenbe sklop i one u obzir uzeti imadu, što bi posvema krivo bilo. Iz razloga, što taj mladi naraštaj onakovu drvnu množinu predstavlja, koju taksator samo sa ogojnog gledišta vidi, n\\ koju u današnju drvnu zalihu uzeti ne može, mora istu kod procjenivanja sklopa sasvim izpustiti, što ce biti samo tada moguće, ako se sklop na temelju normalne kružne ploštine izračuna, te pronadjeni rezultat u deseticama izrazi. Sto se tiče prigovora, da po formuli izračunati prihod zahtjeva normalnu zalihu i normalni prirast, to jednostavno ne mogu pojmiti, kako gosp. J. Z- misli gospodarenje racionalno urediti, a da isto sa normalnim stanjem ne prispodobi? Da li on normalno stanje pomočju kakovih skrižaljka nadje, ili isto iz normalne sastojine reducira, to na stvari ne mienja ništa. Sto se tiče točnosti u procienjivanju, to je stvar šumoposjednika. Ja mislim, kada bi gosp. J. Z. bez obzira na troškove jednu sastojinu toČno procjeniti imao, da bi najshodniji način znao izabrati, držeč se načela, da se kod procjenbe točnost sa troškovi uvijek u pravo razmjerje svesti ima. Prelazeći na normalnot u prebornoj šumi, opažam, da sam istu postigao onda, kada sam u jednoj sastojini odgojio u takovom razmjerju sve razrede debljine, da mogunatemlju istih šumoposjedniku jednaki, potrajni prihod osjegurati. Ovakvo normalno stanje može se danas u našim šumama i na maloj površini nadi. U mojoj višegodišnjoj praksi našao sam ovakovu normalnu sastojinu u fužinskoj šumariji, koja nam može za buduće gospodarenje jamačno uzorom biti. Ova sastojina je mene podučavala, iz ove sam sve moje konklusije crpio, a ne kako to gosp. J. Z. misli, na temelju «puko-taksatornih računa». 1 meni je narav putokazom služila! Ta čisto jelova sastojina leži na vapnencu, sa dosta humusom sa mjestimice kamenitim tlom. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1898 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 8 — Na temelju izmjerenih visina spada pod ovdjašni II. stojb. razred. Prirast jest ustanovljen najprije sa Presslerovim svrdlom a po tom i putem analize na oborenim jelvam. Veličina površine: 1 k. r. N -IP Prirast c3 1D "2 ^ .^ ?: S fl g ^ Pi. >N: ^ (H . ^ N ^ "^^ mada ^´ ^"´ ^i´ ´^ ^ I. 22 182 0-29 53 0-005 0910 7-22 i II. 35 71 0-91 65 0-019 1-349 7-09 I III. 46 43 1-66 71 0-028 1-204 7-12 IV. 58 31 2-77 86 0*045 1-395 8´26 1 Stabla izpod 14 %a I Ukupno — 327 ~ 275 — 4*858 29-69 nisu u obzir uzeta. j Normalna zaliha u dobi od 120 g. i prirast . . 206 — 3-700 — Ova tablica pokazuje nam uzor jelove sastojine pred samim uživanjem, pokazuje normalnu sliku preborne šume. Pošto smo ustanovili, da se jelva vec od 50 cm. doznačiti može, to nam godišnji prihod pruža IV. razred debljine, kako derao to i dokazati. Na temelju ovakovih sastojina laliko bi mogao izračunati onu normalnu zalihu i normalni prirast, koji mora da se u sastojini uvjek nalazi, ako želimo potrajno gospodariti. Na temelju ove normalne sastojine dao bi se i godišnji prihod izračunati, upravo daklem na temelju neoborivih vječnih zakona prirode. ^ Po mojem mnienju lakše je pronači na temelju izmjerenih visina onu stojbinu, koja mojim zahtjevom odgovara i na temelju tih podataka reducirati za visoko šume sastavljene sknzaljke, nego li onakove normalne slike, koje moram tek da |
| ŠUMARSKI LIST 1/1898 str. 9 <-- 9 --> PDF |
-^ 9 — nadjeni za svaku etojbinu, i za svakit vrst drveda i za svaku smjesu Moguće, da ce vriemenom i to biti i onda bi imali pravi temelj za izračunavanje god. prihoda u prebornoj šumi. Izračunajmo sada formulom, koju sam preporučio, godišnji prihod te normalne sastojine. ^ , sP + nP sZ^nZ 4-8+3-7 275—206 God. etat = 2 +—^^—^ f + ^20 = = 4*7 m*´ na cielu prebornu prirodu daklem; 4*7 X 20 = 94 m^ Ako sa polovicom prve periode računam, mogu 10 godišnji prirast izvaditi se imajuceg IV. razreda još potrošiti t. j , 1-395 X 10 = 13*95 m^, toga radi vidimo, da izračunati etat izrabljuje lih drvlje iz IV. razreda, dakle preko 50 cm. debljine, kako to ustanovismo sa 120 god. obhodnjom. Predstavimo si, da bi cieli periodni užitak iz ove sastojine na jedan put morali izvaditi (najgorji slučaj), onda će nam prihod pružati IV. razred sa 86 m^ III. razred sa 8 m^ Ukupno 94 m**. Ostane nakon sječe po ralu na : I. razredu debljine 53 m^ II. » » 65 » III. » » 63 » IV. — » Ukupno 181 m^ili 20-27 m^kružneploštine. Daklem ne samo da nije prederano tih popriednih 18 m*^ kružne ploštine, kako to ova normalna sastojina pokaziva, ved je u najgorjem slu(´aju gospodarenja i premala. Ako k preostaloj nam drvnoj množini nakon, obavljene sječine pribrojimo 20 god. prirast, tada je jasno, da ćemo opet redoviti etat postići. Iz toga pako sliedi, da ta formula onakav etat izračunava, koji nam osigurava potrajan užitak. Na temelju toga mogu tvrditi, da se oue sastojine, u kojima bi se po ralu manja kružna ploština od 18 m´^ pokazala, imadu racijonalno u dri^oj periodi uživati. Svaki bo šumoposjednik, koji racijonalno gospodari, mora u prvom redu one sastojine uživati, u kojima se najviše starog |
| ŠUMARSKI LIST 1/1898 str. 10 <-- 10 --> PDF |
- 10 — drvlja, dosljedno najveći kružna ploština nalazi, jer ne imade uzroka, zašto bi obratno gospodario, izvan najgorjeg slučaja, da kani sve na jedanput obrijati, onda pako ni osnova nije potrebna. Da ilustriram takav slučaj sa jednom sastojinom moje šumarije. Jelva, mješana sa bukovinom; tlo : vapnenac, dosta humusne, mjestimice ilovasto; prije ugljevarski drvosjek na II. stojbini. Površina: 1 k. r. ^ _ „,__^^ - -: .. „.-. "T."^´v S Prirast ci 1-^ S Y1 ^ ^ .-S J B Cu´^ ri c3 rt «^ ^ O ce ^ .-^ ^- "^"^ ^ ^^ ^ S (3 p a z k a. Q ta ^ %i kom. m^ m^ m^ m^ Jelva I. 20 79 ()-t>3 18 ()-004 0´81 iy 2 528 Stablaizpod 14 % n. 37 14 1-05 15 0022 0-308 1*470 nisu u račun uzeta. III. 47 20 1-74 35 0-030 0*600 3 420 IV. 57 12 2-67 32 0*044 0-528 3-012 Ukupno . . — 123 — 100 — 1-752 10-430 Bukva I. 21 49 0-25 12 (KK)7 i 0*343 1-606 II- 35 8 0-95 8 0-020 0160 784 iv! -Z Z Z Z Z 1 Ukupuo . . — 57 - 20 - 0-503 2´450 Sveukupno — 182 — 120 — 2.255 12-880 Izračunajmo godišnji prihod te sastojbine: God. pril,od=:~^+^^Z ,l^-i^_^-2^1^J20~ 191 2 ^ 120 ~´ 2 ´ 120 == 2-8 -0 T) _ 2-3 ml Periodni prihod daklem 4G m´. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1898 str. 11 <-- 11 --> PDF |
~ u - Ako si opet predstavimo, da hodemo cieli prihod u prvoj godini izraditi, tada vidimo, da bi polovicu III. razreda morali izvaditi, i to samu jelovinu; doćim se etat izračunava i na bukovini sa 7 m l Zašto ne bi dakle ovu sastojinu propisali za drugu periodu? Zar da nas u tom prieči onih 12 stabala? Zar bi to bilo raeijonalno gospodarenje. Pretresivanje po gosp. J. Z. preporučene formule ne mogu preduzeti, jer ne ima temelja. Izračunanje, bolje rekuc, ustanonovljenje god. prihoda bi usliedilo, ako bi na izračunatoj povr-. šini izklupirali ona stabla, koja se mogu raeijonalno izvaditi. To je veoma liepo rečeno! AH tko če mi posvjedočiti, da raeijonalno gospodarim, kada ne imam nikakove za to podloge. I na čiji račun uzeti ču znatne troškove klupiranja, recimo samo 10 god. pi´ihoda? I na koji cu način šumoposjedniku dokazati, da če prihod potrajan biti; tko će mi jamčiti, da ne trošim glavnicu več samo kamate? Taksator će mi za sječu sposobna stabla več konsignirati — mogao bi glasiti odgovor — dalnje brige ne imam! Svakako če to biti jedan od najvještijih, koji če moči na temelju okularnog pregledanja sastojina prosuditi znati, da čemo nakon 40 god. opet isti, pače veči prihod dobiti. Za mene je matematička formula imala i imati če uviek veču vriednost, nego li okularna procjena. Fužine , u mjesecu studenom. Mi lan Tvrdonj, kr. šumar. Šume i šumsko gospodarenje u Dolnjo MihoIjačkom kotaru. Piše &ašo Vac, krapinski šumar. B) Obćenito. Na uspomenu mojega službovanja u miholjačkom kotaru, evo me s ovom razpravom, da koliko — toliko upoznam i eienjene sudrugovu sa šum. odnošajima onoga djela liepe »Podravine» u ravnoj Slavoniji. |