DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1897 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Br. 12. u ZAGREBU, 1. prosinca 1897. God. XXI. Uvrstbina oglasa: za 1 stranicu 8 for.; za ´/a stranice 4 for.; za Va stranice 2 for. 70 nove.; za ´A stranice 2 for. — Za višekratno uvrštenje primjerena popustbina. Organisacija šumarske nastave na sveučilištu u Giessenu i pruskih šumarskih akademija u Eberswaldu i Miindenu. Priobdio : J. Partaš. Pošto sam u šumarskom listu od svibnja o. g. priobdio na kratko razvoj šumarske više nastave u obće, a s osobitim obzirom na Njemačku i našu monarkiju, obrazložiti ću u sliedećem ustrojstvo same te nastave na sveučilištu u Giessen u i na pruskih šumarskih akademijah u Eberswald u kraj Berlina i hanoveranskom Miindenu . Odabrao sam sveučilište gissensko s toga razloga jer se tamo već preko pol stoljeća viša šumarska nastava nalazi, dočim na ostalih sveučilištih kao: Tiibingenu i Monakovu ona je kraćega vieka, a gotovo sasvim slična giessenskoj. S druge strane želim predočiti ustrojstvo samostalne šumarske akademije, kakove su u Pruskoj, već dugo vremena u Eberswaldu, a nakon povećanja teritorija Pruske zadnjih decenija i u Miindenu. Ustrojstvo potonje jest dakako takovo, kao i prve, jer mi je organisacijoni statut isti. Sveučilište u Griessenu. Uvjet i primanja . Sveučilištni gradjanin može postati onaj, koji se izkaže svjedočbom zrelosti koje gimnazije, a specijalno za šumarsvo vriedi i matura realne-gimnazije, od godine |
ŠUMARSKI LIST 12/1897 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 540 — 1877. i matura realke I. stupnja*. Osim toga može sveučilištnim gradjanom postati i onaj, koji imade dovoljno predznanje, da može s uspjehom sveučilištne nauke slušati, a u tom slučaju odlučuje u tom rektor. Malodobnici moraju se izkazati privolom roditelja ili skrbnika. Upisnina iznosi 20 maraka, a za onoga, koji je ved prije na kojoj universi bio, samo 10 maraka. Onaj, koji je po rektoru primljen, ima se unieti u popis ovih slušatelja a posebno opet u album onoga fakulteta, kojemu pripada. Tom prilikom dobije matrikulu, index i jedan exemplar pravilnika za sveučilištne gradjane i legitimacijonu kartu, koja mu navlastito služi za polazak sveučilištne bibliotheke.. Prava sveučilištnog gradjanina jesu: polaziti predavanja, koja hode, a svakako mora se upisati bar i u jedno predavanja kojeg privatnog docenta. Osim toga može rabiti ostale sveučilištne institucije. Prvi sat stoji 8 mar. pro semestar, a svaki sliednji po 3 mar. Samo oni satovi, s kojima su ek&perimentacije ili vježbe spojene, stoje više, ml nikada preko 6 mar. za sati semestar. Odpustnica stoji 10 mar. Sveučilištni nauci za slušatelje šumarstva traju za sve temeljne, pomodne i šumarske discipline 3 godine, a sve temeljne i pomodne discipline ne predaju se slušateljima šumarstva na poseb, već zajedno sa ostalimi slušatelji dotičnih predmeta u punom obsegu, a samo strogo šumarski predmeti na poseb, a sve polag preporučene naukovne osnove; nu nauka je u ostalom slobodna. Kao naučna pomagala služe sve universitetske zbirke, laboratoriji, knjižnica, specialno pako šumarska zbirka, akademijski vrt 7 ha. velik, blizu ležede šume šumarija Giessenske i Schiffenberžke, gdje se obdržavaju i praktične vježbe u mjerstvu, taksaciji i t. d. Osim toga priredjuju se pod vodstvom stručnih profesora manje ekskursije i jedna velika (8—10 dnevna) u ljetu. * Realka. I. stupnja gotovo je isto što i realna gimnazija, naime i u tih realkal uči se latinski jezik. |
ŠUMARSKI LIST 12/1897 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 541 — U kojem obsegu se pojedini predmeti slušateljem šumarstva predavaju, vidjeti će se kašnje iz posebne skrižaljke. Izpiti za slušatelje šumarstva diele se u predizpit i stručni izpit. Predizpit može se polagati nakon, što je kandidat dotične predmete slušao, a u kojem god semestru, dočim se ne može pripustiti k stručnom izpitu tako dugo, dok nije položio predizpit i slušao svih 6 semestara propisane predmete, dakle tek početkom sedmoga semestra. Tko se želi podvrći predizpitu, ima se izkazati maturalnom svjedočbom gimnazije, realne gimnazije ili više realke I. stupnja, matrikulom sveučilišta i potvrdom kvestora, da je uplatio izpituu taksu u iznosu od 24 marka, a za stručni izpit još i svjedočbom o položenom predizpitu, pak i tim, da je sve propisane predmete tečajem 6 semestra slušao i potvrdnicom o plaćenoj izpitnoj taksi u iznosu od 46 maraka. Iz pojedinih predmeta, koji se pitaju na predizpitu i stručnom izpitu, polaže se izpit pismeno i ustmeno. Predmeti predizpita jesu: V 1. Cista matematika uključivo algebra, analitička geometrija i početci diferencijalnog i integralnog računa. 2. Praktično nijerstvo (ili naša geodezija). 3. Fizika uključivo mehanika. 4. Kemija i tehnička kemija. 5. Obc´a i šumska botanika i šumarska klimatologija. 6. Geognezija i šumsko tloznanstvo. Predmetistručnogizpitajesu: Obćenito naime: enciclopedija i metodologija šumarstva zajedno sa povješću šumarstva. 1. Šumarska znanost. 2. Specijalne grane šumarske znanosti i to: a) sadjenje i gojenje šuma, čuvanje šuma zajedno sa entomologijom, uporaba šuma i tehnologija. b) uredjenje šuma, računanje vriednosti šuma i šumarska statistika. c) izgradnja šumskih puteva, šumska mjeračina i podieljenje usma, pak dendrometrija. |
ŠUMARSKI LIST 12/1897 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 542 d) šumarsko kućanstvo i šumarska uprava (politika). e) lovstvo i ribarstvo. 3. Narodno gospodarstvo (teoretična nationalna ekonomija i glavne zasade fmancialne znanosti). 4. Obde gospodarstvo, naposeb livadarstvo i gospodarska tehnologija. 5. Glavne zasade državnoga i privatnoga prava. Svaki se predmet polag pismenog i ustmenog izpita napose oeieni, a tad se ustanovi kumulativna ocjena i to tako, da kod toga vriede ocjene šumarskih predmeta dvostruko. Konačna ocjena, koja dodje u svjedocbu, može glasiti veoma dobar [I] dobar [II] i dovoljan [III]. Onaj, tko je iz pojedine struke dobio ocjenu izpod III., ima čitavi izpit opetovati; jedino ako svi izpitači jednoglasno zaključe« da mora samo iz pojedinog predmeta popraviti, tada popravak. K ovim se izpitom mogu dozvolom ministarstva i inozemci pripustiti, osim toga izpitaju se pojedinci na zahtjev iz pojedinih predmeta i izdavaju tomu odgovarajuće svjedočbe. Posebni su propisi za polaganje doktorata. Popriečni je broj slušatelja oko 30 u sva tri tečaja, ljetos ih je samo 9. Broj učiteljskih sila lih za šumarstvo razmjerno je malen (2 redovita profesora, osim toga asistenti i privatni docenti), jer su i slaba sredstva, pošto današnja velika vojvodina Hessenska broji u svem samo 980 hiljada žitelja, pak ne može toliko uložiti, koliko bi bilo po shvaćanju interesovanih krugova od prieke nužde. Konačno spomenuti valja, da se šumarstvo nalazi na filozofskom fakultetu sveučilišta. Šumarske akademije, Eberswal(ie i Miindeii. Ove akademije, bogato snabdjevene silami i učili, služe u prvom redu, da izobraze kandidate za prusku šumarsku državnu službu, prem se primaju i inozemci, jer te akademije nisu internati. Osobita se pomnja polaže i na praktičnu izobrazbu i na to, da kandidati već tečajem nauka priviknu što bolje na svoj budući položaj. |
ŠUMARSKI LIST 12/1897 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 543 — Uvjeti primanja. Onaj, koji aspirira na prusku državnu šumarsku službu, mora se izkazati svjedočbom zrelosti koje gimnazije njemačkog carstva, realne gimnazije ili više realke pruske (tekar od najnovijeg vremena, jer prije realka nije vriedila] nadalje, da još nije prekoračio 25 godina, da je godinu dana bio u praksi [to je t. z. predpraksa], svjedočbom o moralnom vladanju i da ima dovoljno sredstva za uzdržavanje. Inozemci mogu i manjom naobrazbom postati slušatelji, a o tom odlučuje ravnatelj akademije. Onaj, koji je kao slušatelj primljen na akademiju, ima se obvezati, da će se držati svih propisa, uplatiti u blagajnu akademije 15 maraka u ime upisnine, a osim toga plaća se školarina na semestar u iznosu od 75 maraka. Hospitanti plaćaju za pojedina predavanja na semestar 10 maraka, a upisnine 10 maraka Prav a i dužnost i slušatelja jesu polaziti sva predavanja i vježbe. Svaki slušatelj ima se unieti u album, a dobiva index, koji mora dati na početku i koncu semestra testirati. Naukovanje traje dvije godine, a niko ni ne može bez osobite dozvole dulje od dvije godine na akademiji slušati. Nakon dvogodišnjeg akademičkog studija može se svršeni akademik podvrći konačnom izpitu, koji se jedan puta svake godine obdržaje. Pošto se na pruskih šumarskih akademijah od onih državoslovnih nauka, koje su budućem državnom šumarskom činovniku od nužde, gotovo ništa ne predaje, to se zahtjeva od onih kandidata, koji na prusku državnu službu reflektiraju, osim studija na šumarskoj akademiji još dva semestra studija državoslovnih nauka na universi. S tog razloga moraju takovi kandidati nakon polazka akademije poći još godinu dana na universu, nu mogu i prije studija na akademiji biti jednu godinu na universi. Istom kad su takovi kandidati svršili i akademijske i sveučilištne studije, mogu se pred posebnom komisijom podvrći t. z. «prvom šumarskom izpitu». Ovakovi kandidati ne moraju dakle konačni izpit na akademiji položiti, ako baš neće´ |
ŠUMARSKI LIST 12/1897 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 544 već je konačni izpit na akademiji u prvom redu za one, koji nisu aspiranti na prusku državnu službu, dakle za inozemce. Taksa za konačni izpit na akademiji iznosi 40 maraka. Prije spomenuti t. z. «prvi šumarski izpit» kandidata za državnu šumarsku službu zove se još i «ref e r endarskim izpitom», jer onaj, koji je takav izpit položio, dobije naslov šumarski referendar (forstrefendarius). Sto se ostale organizacije tiče pruskih šumar, akademija, spadaju iste pod ministra za gospodarstvo, domene i šume. Svaka akademija imade svoga kuratora, a to je prašumarnik (Oberlandforstmeister), koji je nadzorni organ ministarstva i ujedao posredujući organ izmedju ministarstva i akademije, kojoj neposredno na čelu stoji ravnatelj. Već je prije spomenuto, da šumarska nastava na pruskih akademija ide praktičnim pravcem, stoga se temeljne i i pomoćne nauke predavaju samo u onom obsegu, koliko to samo šumarstvo treba. Te su akademije valjano obskrbljene učili, ujedno dana je sva prigoda za što bolju praktičnu pouku i vježbe. Pošto obe pruske šumarske akademije imadu jedinstvenu organizaciju, spomenuti ću samo učila i pomagala starije akademije u Eberswaldu. Akademija u Eberswaldu ima, osim osoblja ravnateljske pisarne i nižeg osoblja, u svemu 15 učitelja i ostalih t. zv. pomoćnih radnika i asistenata, pak 8 privatnih docenta. Zbirke akademije eberswaldske jesu znatne i to ponajprije šumarska zbirka, zatim prirodoslovne zbirke sa 6 odielenja, geodetska zbirka, dva kemijska laboratorija, od kojih jedan za šumarska pokusna iztraživanja i biblioteka. Sa akademijom spojena je šumarska pokusna postaja, bliži šumski državni reviri: Eberswalde, Biesenthal, Chorin i Freienwalde sa površinom od 18703 ha.; šumski botanički vrt u Eberswaldu velik je 1´96 ha., šumski vrt u Ebers\valdu 4*84 ha., a onaj u Chorinu 8 ha. Nadalje šumska grijačnica, ribogojski zavod sa ribnjaci i meteroložka postaja, koji su svi objekti pod vrhovnom upravom ravnatelja akademije. Broj je slušatelja na akademiji u Eberswaldu 100—150, a Miindenu 40—50 (godine 1893. svega 30 sluša |
ŠUMARSKI LIST 12/1897 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 545 — telja), dakle akademije su velike, a čitavo uredjenje skupo; riu obzirom na to, da kraljevina Pruska ima preko 29 miliona stanovnika, može ona na šumarstvo dosta trošiti, a to i čini jer je poznato, da pruska vlada svagda veliku važnost šumarstva po narodno gospodarstvo iztiče i uvažava. Izkaz predmeta, koje i slušatelji šumarstva zajedno sa ostalimi slušatelji filozofskog pak pravnog i državoslovnog fakulteta u Giessenu slušaju, odnosno slušati mogu, a svi se ti predmeti tečajem jedne godine tumače. 1. Algebra sa teorijom de te rmi nanta ; analitičk a geometrija ravnine; diferencijalni i integralni račun, svako po 4 sata. 2. Geodezij a (Fel dmessku n d e) 3 sata uz vježbe. 3. Experimentalna fizika I. dio (Mehanika, Akustika, Optika) i II. dio (Toplina, Magnetizam, Elektricitet, Galvanizam) svaki po 5 sati. 4. Experimentalna kemija, anorgansk i dio l^h sati zimi; organski dio A% sata ljeti. 5. Botanik a 5 sati; fisiologija bilja sa demonstracijom 4 sata; nauka o kryptogama 2 sata ; tumačenje šumski h rastlin a 1 sat; bolesti bilja 1 sat; botanički konversatorium 1 sat; klimatologija ; mikroskopske vježbe 5 — 6 sati; opredieljivanje krjptogama 3 sata i botaničke vježbe. 6. Mineralogija 5 sati; kemijska i fizikalna geologija 5 sati uz vježbe; postanak i formacija zemlje 2 sata; Mineralo gija i tloznanstvo za šumare 4 sata. 7. Zoologija (pregled čitave nauke) 6 sati; šumsk a zoologija 3 sata uz mikroskopsko-zooložke vježbe. 8. Teoretska nacionalna ekonomija 6 sati; financijalna znanost 4 sata. 9. Encjklopedija gospodarstva 4 sata; poviest gospodarstva 1 sat; gospodarska tehnologija 2 sata uz ekskursije; livadarstvo i drenaža 2 sata; gospodarska poUtika (agrarno i porezno zakonoslovje) 1 sat; vježbe u gospodarskom laboratoriju 2—4 sata; gospodarski konversatorium 1 sat. |
ŠUMARSKI LIST 12/1897 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 546 — 10. Encjklopedija prava 2 sata; njemačko privatno pravo 5 sati; trgovačko i mjenbeno pravo 5 sati. 11. Šumsko pravo (Forstreclit) 3 sata. Predmeti razvučenimi slovi štampani gotovo su neobhodno nuždni šumarom, dočim ostali naznačeni predmeti nešto su manje važnosti, pak ih pojedini slušatelji slušaju, u koliko misle, da su im potrebni ili ih inaČe zanimaju n. pr. livadarstvo i drenaža ili njemačko privatno pravo i t. d. Izkaz predmeta šumarske struke i rasporedaj, kako se isti predaju tečajem 4 semestra na sveučilištu u Giessenu. Ostale dvie godine naukovanja ostaju za samu struku, ali to dakako ne izključuje, da slušatelji, u koliko strukovnimi predmeti zapriečeni nisu, slušaju i druge predmete, tako n. pr. i one, koje možda u prvoj godini, bilo s kojeg mu drago razloga, slušati mogli nisu. Da bude svakomu lako razabrati, koji se šumarski predmeti u kojih semestrih, pak u kohkom obsegu predavaju, služi skrižaljka, koja pokazuje tečaj predavanja stručnih predmeta od ljetnog semestra 1895. do uključivo zimskog semestra 1897.18. I I 03 H Predmet Opazka O QJ 1. Enciklopedija šumarstva i to I. proizvođnidio sa uvodom u šumarstvo. 5 i i 2. čuvanje šuma sa demonstracijama. 5 3. Podieljenje šuma i šum. mjeraćina. 2 3 6. Praktični tefiaj o sađjenju i gojenju šuma 1 put u subotu po podne, 1 put u srieđu po podne. |
ŠUMARSKI LIST 12/1897 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 547 Predmet Opazka O CD 1.. Enciklopedija šumarstva i to II. upravni dio 2. Uporababa šuma sa demonstracijama 3. Dendrometrija 4. Računanje vriednosti šuma i šum. statika 5. Tlovidno crtanje za šumare i kameraliste 2 S] 6. Praktični tečaj o uporabi šuma . . 1 put u subotu po podne, 7. Vježba u denđrometriji 1 put u sriedu po podne. 1. Sadjenje i gojenje šuma uz demonstracije 2. Rast i tehnička svojstva najvažnijih domaćih i stranih vrsti drveća uz demonstracije 3. Izgradnja šumskih puteva 4. Izračunavanje šumskih prihoda. . . 5. Vježbe u školi: u računanju vriednosti šuma i šum- statiki i u denđrometriji 2 6. Praktični tečaj u sadjenju i gojenju šuma 1 put u subotu po podne* 7. Ekskurzije obzirom na izgradnju šum. puteva 1 put u sriedu po podne. 1. Šumska uprava (Forstpolitik) 5 2. Šumarska tehnologija 2 3. Poviest i statistika šuma 2 4. Šum. kućanstvo (Fostverwaltungslehre 2 5. Uputa u uredjenje šuma polag hesenskog naputka sa ekskursijama. 2 6. Tlovidno crtanje za šumare i ka-osim toga u sriedu po podne meraliste 2 u šumi. 7. Praktičn- tečaj o uporabi šuma. .. 1 put u subotu po podne. Spomenuti valja, da većina slušatelja šumarstvo ne zaključuje sa 6, već 7 semestara, jer zbog velikog obsega temeljnih disciplina riedko ih tko može u 2 semestra svladati, već treba obično 3. Glede šumarske nastave na sveučilištu giessenskom opaziti će strukovnjak, da je tehnička struka donekle zanemarena, |
ŠUMARSKI LIST 12/1897 str. 12 <-- 12 --> PDF |
548 — a uzrok će tomu biti, što zbog slabih sredstva ne ima posebnih profesora za tehničku struku, pa tako je za tu za šumara važnu struku samo maduhinski skrbljeno. Izkaz predmeta, kako se isti predaju na pruskih mmarskiti akademija u Eberswaldu i Miiiidenu tečajem 4 semestra. Predmeti. I. semestar (ljetni) Uvod u šumarsku znanost. Lovstvo. Šumarska statistika. Fizika. Zoologija I. dio. Sistematska botanika. Matematski repetitorij (uvjetno). Geodezija. Pravne znanosti. Šumarske ekskursije (jedan dan u ne djelji). Geodetske vježbe (jedno po podne). Tloviđno crtanje (jedno po podne). Zoološke ekskurzije (jedno po podne). Botani(5ke ekskursije (jedno po podne). III. semestar (ljetni). Uredjenje šuma (obćenito). Denđrometrija. čuvanje šuma. Računanje vriednosti šuma. Tloznanstvo i nauka o stojbini. Podielenje šuma i izgradnja šum. puteva. Organska kemija. Mineralogija i geologija. Pravne znanosti. Botanički praktikum. Zooložke ribarske vježbe. Šumarske vježbe (1 dan u nedjelji). Naputak i ^´ježbe u mjerstvu (1 po podne) Zooložke ekskursije (1 po podne). Botaničke ekskursije (1 po podne). Predmeti. II. semestar (zimski). Sadjenje i gojenje šuma. Anorganska kemija. Meteorologija i klimatologija. Zoologija II. dio. Obća botanika. Botaničke demonstracije (uvjetno). Matem. repetitorija (aritmetika). Mehanika. Matematske podloge za dendrometriju i izgradnju šumskih puteva. Pravne znanosti. Šumarske vježbe i lovovi (dva dana u nedjeli). IV. semestar (zimski). Metoda uredjenja šuma. Agrarna i šumska politika. Odkup služnosti. Uporaba šuma. Šumska uprava. Poviest i literatura šumarstva. Početci analytičke geometrije (uvjetno). Pravne znanosti. Gospodarstvo za šumare (uvjetno). Repetitorij svih predmeta. Šumarske vježbe i lovovi (dva dana u nedjeli). Liečnički postupak kod nesreče. Da se ovaj dvogodišnji tečaj svrši, može se stupiti u akademiju ili u ljetnom ili u zimskom semestru, nu preporuea se kao zgodnije stupiti u ljetnom semestru. |
ŠUMARSKI LIST 12/1897 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 549 — Ovoj se naukovnoj osnovi prigovara u toliko sa strane universitetske šumarske nastave, da je previše jednostrana u temeljnih i pomoćnih disciplina i time manjkava, a da se previše vremena troši na praktične vježbe. Prigovoriti bi se pako u obće moglo to, da su neki predmeti previše pociepani, a pojedini dielovi istoga predmeta u raznih rukuh, što donekle jedinstvu nauke smeta, nu to leži ved u samoj organizaciji akademije, na kojoj je upravo ogromni broj sila, nu tim silam nije povjerena samo teoretska nastava, ved mnogima i poslovi oko uprave velikih šumskih revira. Ovi su prigovori medjutim od manje važnosti, nu najvažniji i najopravdaniji prigovor jest onaj glede izpita, jer kandidat koji aspirira na prusku državnu službu, polaže prvi izpit iz čitave materije istom nakon svih svršenih nauka, a tada mu je materijal tako ogroman, da ga je jedva modi svladati, a štetiva uslied toga i sam kandidat a i sama nauka. Okresivanje*. K Članku «okresivanje listače» u 3. ovogodišnjem broju 0. 1. nađovezujem okresivanje šum. drveća u obde. Sastojine, odgojene u valjanom sklopu i jednoličnog uzrasta, čiste se — okresuju se - same sobom, tvored na taj način najunosniju čistu deblovinu i porastlinu sa pravilnom krošnjom. Tomu su dokazom starije, pravilno uzgojene sastojine od takovih vrsti drveća (kao i sami hrastici), koje se inače vrlo granasto razvijaju, jer priroda sama usljed pravilnog sklopa oduzimlje postranom svržju i granju nuždno svjetlo sve više i više, dok ga konačno ne uguši. Cim je bujniji uzrast, tim je bolja i deblovina, budud rane, nastale odumiranjem svržja i granja, podpuno zacjele i deblovini prirastu bez svakog uštrba po sam prirast. * Aus đem Walde von G. Burckhart. Svezak I., II, III. i V. |