DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1897 str. 8 <-- 8 --> PDF |
- 472 — uginule i bukve i jele, tako isto bi uginule te vrsti drvlja i u prebornoj šumi, gdje bi previše dobnih razreda nagomilano bilo. I kod nas na Krasu ima stojbina, na kojima bi se oplodnom sječom gospodariti dalo, a to su svi zaštićeni predjeli na dubljem vapnenitom tlu, kao i svi oni na pješeeniku; ali radi kotlinastog terena a usljed toga i radi pretežkog i preskupog izvoza, te neunovčivosti bukovine, ne može se ista uporabiti. Raeijonalno gospodariti prebornim sjekom bilo bi moguće samo na malih površinah i to neredovitom prebornom sječom; nu to bi bilo već finije šumsko gospodarstvo, gdje bi se svakomu pojedinomu stablu posvetila podpuna pažnja, koja bi se protezala na nuždnu prozraku, odgranjivanje, (okresavanje) opreznost kod obaranja i izvoza, riecju, gdje bi se svako stablo vadilo onda, kada bi njegova finaneijalna zrelost to nalagala. Sa takovim prebornim sjekom moralo bi se gospodariti ponajpače u malim hrpama, na taj način dakle, da bi na dotičnoj površini doduše svi dobni razredi zastupani bili, ali ne na jednom, nego na razni h mjestih. Nu takovo preborno gospodarstvo može biti idejalom njemačkog šumara uz tamošnje ciene šumskih proizvoda, nama pako obzirom na naše ogromne površine i terainske neprilike ne preostaje ino, nego gospodariti sa redovitom prebornom sječom. Prema gore rečenomu držimo, da će samo ono uredjenje, koje razdieljuje obhodnju u tri obhodnjice prirodnim zakonom najbolje odgovarati i da će se samo na taj način raznim oštečivanjem i t. d. skopčanim sa čestim ponavljanjem sjeka, izbjeći moći. U krajiškim državnim gorskim šumama uvedena je 150 godišnja obhodnja sa pet (6) obhodnjica; ali prigodom sječnje sile šumarsku upravu gojitbeni obziri, da se sječa na znatniju množinu stabala protegne, nego li bi se prema ustanovam gospodarstvene osnove izvaditi smjela, i to s toga razloga, jer je razdieljenje u pet obhodnjica skroz protunaravno. Doklegod se to uredjenje ne dovede u sklad sa prirodnim zakonima, sve |