DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1897 str. 8     <-- 8 -->        PDF

- 472 —
uginule i bukve i jele, tako isto bi uginule te vrsti drvlja i u
prebornoj šumi, gdje bi previše dobnih razreda nagomilano bilo.


I kod nas na Krasu ima stojbina, na kojima bi se oplodnom
sječom gospodariti dalo, a to su svi zaštićeni predjeli na dubljem
vapnenitom tlu, kao i svi oni na pješeeniku; ali radi kotlinastog
terena a usljed toga i radi pretežkog i preskupog izvoza,
te neunovčivosti bukovine, ne može se ista uporabiti.


Raeijonalno gospodariti prebornim sjekom bilo bi moguće
samo na malih površinah i to neredovitom prebornom sječom;
nu to bi bilo već finije šumsko gospodarstvo, gdje bi se svakomu
pojedinomu stablu posvetila podpuna pažnja, koja bi se
protezala na nuždnu prozraku, odgranjivanje, (okresavanje)
opreznost kod obaranja i izvoza, riecju, gdje bi se svako stablo
vadilo onda, kada bi njegova finaneijalna zrelost to nalagala.
Sa takovim prebornim sjekom moralo bi se gospodariti ponajpače
u malim hrpama, na taj način dakle, da bi na dotičnoj
površini doduše svi dobni razredi zastupani bili, ali ne na
jednom, nego na razni h mjestih.


Nu takovo preborno gospodarstvo može biti idejalom njemačkog
šumara uz tamošnje ciene šumskih proizvoda, nama
pako obzirom na naše ogromne površine i terainske neprilike
ne preostaje ino, nego gospodariti sa redovitom prebornom
sječom.


Prema gore rečenomu držimo, da će samo ono uredjenje,
koje razdieljuje obhodnju u tri obhodnjice prirodnim zakonom
najbolje odgovarati i da će se samo na taj način raznim oštečivanjem
i t. d. skopčanim sa čestim ponavljanjem sjeka, izbjeći
moći.


U krajiškim državnim gorskim šumama uvedena je 150
godišnja obhodnja sa pet (6) obhodnjica; ali prigodom sječnje
sile šumarsku upravu gojitbeni obziri, da se sječa na znatniju
množinu stabala protegne, nego li bi se prema ustanovam gospodarstvene
osnove izvaditi smjela, i to s toga razloga, jer je
razdieljenje u pet obhodnjica skroz protunaravno. Doklegod se
to uredjenje ne dovede u sklad sa prirodnim zakonima, sve