DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1897 str. 55 <-- 55 --> PDF |
— 519 ribogojilište — taj zavod bi kroz zagrebačku publiku djelovao i na dalnje slojeve naroda povoljno, što sve u Božjakovini biti ne može. Ad točk a 10. Potrebna sredstva za unapređjenje ribarstva imala bi se namaknuti: a) iz zemaljskih dohodkah. b) iz krajiške investicionalne zaklade. c) iz dohodkah imovnih občiuah te državnih šumah. Pošto znadem, da je pitanje, kako namaknuti potriebna sredstva u toj zadaći, najodlučnije, s toga mislim, da bi visoka vlada predmet taj ovako riešiti dostojala: Da se što više zemaljskog dohođka za ribarstvo upotriebiti može, neka bi se njeki °/o od najamnih dohodkah ribarstva n. pr. Save, Drave i t. d. ustanovio kao namet za to. Investicionalnoj zakladi krajiškoj već je po duhu zakona zadaća trošiti sve dohodke svoje za unapređjenje svih kulturah u Krajini, za ribarstvo uz bivše krajiško more mogu se dakle i veće svote trošiti, ma da se i na račun toga i koja hiljada forintah od krajiških šum. kultura za to odkine — za ribarstvo investirani kapital nositi će prije i veće kamate već šuma, s toga ne bi tu zaprieke na putu stati smiele, a tako isto bi mnoge bare, potoci i rieke izvan šumah u Krajini iz invest. zaklade ribom i racima napučiti trebalo. Ribarstvo unutar šumskog posjeda u ležećih potocih, riekah i barah i jezerih neka bi šumovlastnici ili im. obćine ili država obvezana bila po naputcih zem. ribarnika urediti — to ne bi bili veliki troškovi za šumovlastnike, a da i jesu, nositi će svoj prihod, ako se zadaća ozbiljnom voljom sistematično uz dovoljna sredstva provede. Svršiv time moj predlog obćenitog sadržaja, molim veleslavnu skupštinu, da se moj predlog prihvatiti izvoli i tako podnese vis. kr. zem. vladi kraljevinah Hrvatske i Slavonije na djelovanje, a potaknuv to u ovoj skupštini, željan sam, da u buduće svaki šumar napose i svi zajedno ribarstvo podupremo! Ne zaboravimo, da je i ribarstvo «ein lorstliches Vergniigen*. Glede prvoga predloga g. Rađoševića, koji se tiče promiene družtvenih pravila, razvila se je bila živahnija debata, u kojoj sudjelovaše osim g. predlagača, g. F. Kesterčanek, D. Laksar, M. Prokić i družtveui tajnik A. Borošić, te je konačno po skupštini zaključeno, da se preko toga predloga predje na dnevni red obzirom na podneseni izvještaj družtvenog tajnika o tom predmetu. Glede drugog pako predloga g. Rađoševića, kojega je još podupro đružtv. član g. M. Zobundjija, bude zaključeno, neka ga družtveuo pređsjedničtvo podnese kr. zem, vladi s preporukom na uvaženje. |