DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1897 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 469 —


poznata. Možda će mi se prigovoriti, da se i kod oplodne
sječe mladi naraštaj znatno oštećuje, napose, ako se kao kod
nas na krasu radi dubokog sniega, terrainskih neprilika i slabe
tegleće marhe, sječa i izvoz nije mogla zimi obaviti, — ali
izmedju preborne i oplodne sječe postoji ta velika razlika, da
se kod ove potonje samo mladi naraštaj oštećuje, koji takove
rane bez velikog uštrba po kvalitetu zacieljuje, a osim toga
pruža nam se prilika, da prigodom prvog proriedjivanja oštećena
stabla izvadimo. A na koji način ćemo pomoći našem
srednje-dobnom razredu u starosti od 40—90 godina, koji nam
predstavlja glavni naš užitak u budućoj obhodjici, kako ćemo
tu odstraniti zadane rane? Zato ne razumiemo one moderne
šumare, koji žele pretvoriti svoje šume u preborne, jer da
tobože taj način gospodarenja naravi najviše odgovara, a pri
tom su zaboravili, da u prebornoj šumi barem 10% sječivih
stabala ne ima nikakove tehničke vriednosti, i to usljed često
ponavljajućih se ozlieda. U prašumi ne opaža se ta šteta tako
jako, jer nije jedno te isto, ako stablo od starosti, suho i bez
grana pade, ili ako od ljudske ruke u naponu svoje snage
porušeno bude.


Prema gore rečenomu jesu za prebornu šumu najspososobnije
one vrsti drvlja, koje podnašaju sjenu i ozliede, a to
su jela i bukva; omorika akoprem dobro podnaša zasjenu,
osjetljiva je naprem ozliedama, pa zato izčezava sve većma iz
naših šuma. Javor pako, koji se nakon dovršene sječe u znatnoj
množini medju mladim naraštajem pojavljuje, izčezava kašnje
pod pritiskom starijih dobnih razreda, jer ne podnaša sjenu.


Kao kod oplodne sječe, tako isto mora se i kod preborne tlo
pripraviti, da opalo sjeme klijati i uspievati može, debele naslage
humusa i u istomu još neraztvorene iglice, lišće, granje moraju
se istom pristupom svjetla i zraka raztvoriti. Ako tlo nije na
taj način pripravljeno, tada možemo opaziti, da bukvica, kao
i jelovo sjeme preko zime i za vlažnog proljeća doduše izklije,
nu kašnje usljed pomanjkanja vlage i inih za rast nuždnih
fizikalnih svojstava stojbine opet izčezava. Usuprot vidimo, da