DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1897 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 469 — poznata. Možda će mi se prigovoriti, da se i kod oplodne sječe mladi naraštaj znatno oštećuje, napose, ako se kao kod nas na krasu radi dubokog sniega, terrainskih neprilika i slabe tegleće marhe, sječa i izvoz nije mogla zimi obaviti, — ali izmedju preborne i oplodne sječe postoji ta velika razlika, da se kod ove potonje samo mladi naraštaj oštećuje, koji takove rane bez velikog uštrba po kvalitetu zacieljuje, a osim toga pruža nam se prilika, da prigodom prvog proriedjivanja oštećena stabla izvadimo. A na koji način ćemo pomoći našem srednje-dobnom razredu u starosti od 40—90 godina, koji nam predstavlja glavni naš užitak u budućoj obhodjici, kako ćemo tu odstraniti zadane rane? Zato ne razumiemo one moderne šumare, koji žele pretvoriti svoje šume u preborne, jer da tobože taj način gospodarenja naravi najviše odgovara, a pri tom su zaboravili, da u prebornoj šumi barem 10% sječivih stabala ne ima nikakove tehničke vriednosti, i to usljed često ponavljajućih se ozlieda. U prašumi ne opaža se ta šteta tako jako, jer nije jedno te isto, ako stablo od starosti, suho i bez grana pade, ili ako od ljudske ruke u naponu svoje snage porušeno bude. Prema gore rečenomu jesu za prebornu šumu najspososobnije one vrsti drvlja, koje podnašaju sjenu i ozliede, a to su jela i bukva; omorika akoprem dobro podnaša zasjenu, osjetljiva je naprem ozliedama, pa zato izčezava sve većma iz naših šuma. Javor pako, koji se nakon dovršene sječe u znatnoj množini medju mladim naraštajem pojavljuje, izčezava kašnje pod pritiskom starijih dobnih razreda, jer ne podnaša sjenu. Kao kod oplodne sječe, tako isto mora se i kod preborne tlo pripraviti, da opalo sjeme klijati i uspievati može, debele naslage humusa i u istomu još neraztvorene iglice, lišće, granje moraju se istom pristupom svjetla i zraka raztvoriti. Ako tlo nije na taj način pripravljeno, tada možemo opaziti, da bukvica, kao i jelovo sjeme preko zime i za vlažnog proljeća doduše izklije, nu kašnje usljed pomanjkanja vlage i inih za rast nuždnih fizikalnih svojstava stojbine opet izčezava. Usuprot vidimo, da |