DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1897 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— 501 —


iznaša. Bukvik e nalazimo jedva jošte i po imenu nješto malo
po dalmatinsko-bosansko-hercegovačkoj granici. Sume i gajevi
morskog a bor a zapremaju kojih 8 četvornih kilometara
površine, a jesu to većinom ostanci njekoč prekrasnih suma
na otocima Mljetu, Korčuli, kao i po okolici Dubrovačkoj,
dočim su se čiste sastojine crnog a bor a uzčuvale donjekle
samo jošte po poluotoku Pelješcu, zatim po dolinama bujica
Prisoje i Lozice sa ukupnim površjem od kojih 3 četvorna
kilometara.


A uz to je i ovo malo visoke šume u zemlji razkomadano
i raztrešeno po svih krajevih pokrajine, ostatak t. z.
šumske površine pako sve su tek šipraci ili inače pašom i
bezrazložnim uživanjem skroz opustošene površine, kojim treba
pribrojiti jošte i ogromne kraške golieti i pustoši u površini
od kojih 192 četvornih milja, a da si uzmogneš predočiti
šumsko gospodarstvene odnošaje Dalmacije. Pa kao što je za
veliki dio Bosne i Hercegovine, tako je svakako i za Dalmaciju
s tih razloga u šumarskom pogledu od najveće važnosti
pitanje o zagajenju i pošumljenju krasa, kao i ono o uredjenju
mnogobrojnih bujica u zemlji.


Pak se i doista stanoviti napredak sada već i ovdje opaža
i u tom pogledu, a naročito to vriedi od onda, kada je napokon
godine 1893. provedena i za Dalmaciju temeljita i svrsi shodna
promjena šumskoga nadzora, koji je sada povjeren i vrstnim
rukama, a nije više, kako je to prije često bivalo, u rukama
empirika, koji su dašto vazda samo po tmini lutali, neimajući
uz to ni pravi smisao za potrebe šumarstva u zemlji*.


Toli bujičari kao i šumski povjerenici i nadzornici rade
sada i ovdje sustavno, a po tom i uspješno. A naročito osnovano
je u svrhe pospješenja novog pošumljivanja goljeti u području
ciele zemlje dovoljno biljevišta i šumskih razsadnjaka, a isto
se tako marljivo radi i oko dalnjeg uredjenja bujica diljem
zemlje, u koje je ime već i u razdobju od godine 1883. do


Vidi H. H. Hirschmann „Die Lanđ- unđ For3twirth8chaft" in Oest.-Ungarn.
Wien 1894. str. 202.