DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1897 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 499 — Trgovina i brodarstvo usredotočilo se u ono doba u Solinu, koji tim postade i najnapučeniji i najnapredniji grad na zapadu. Proizvodi bogatih rudnika u Bosni, drvlje iz tadanjih prašuma cijele pokrajine, obilna i izvrsna vuna i krzna u velikom broju uvažahu se u Solin, tako da su ved u četvrtom stoljeću po Isusu obstojale u njemu mnoge javne tvornice, a navlastito i tvornica oružja kao i strojarnica koža. B. Konstantin Porfirogeneta kaže, da je Solin bio veličinom za polovicu Carigrada. Za seobe naroda Solin je strahovito stradao. Kasnije za naše narodne hrvatske dinastije ipak procvate i opet i ovaj kraj novimi gradjevinami, za koje nam svjedoče mnoge povelje i nebrojene ruševine. A od svih tih da spomenemo samo baziliku sv. Petra, u kojoj bijaše godine 1876. okrunjen hrvatski kralj Zvonimir. Izumrćem narodne dinastije poče padati takodjer i znamenitost Solina, a kada je iza turskoga gospodstva i Solinsko polje g. 1669. došlo iznova u mletačku vlast, bude Solin po malo pretvoren u rudnik gradjevnoga kamenja za javne i privatne gradjevine ne samo u Solinu, Spljetu i Trogiru, ved naročito u Mljetcima. Osim ruševina rimskoga kazališta i starih gradskih zidina, razgledasmo pogansko groblje i kiklopske zidine, stare kupelji, vodovod i starokrščansku baziliku, kao i groblje u Manastirima i t. d. I tako nam je eto i ono par sati tamošnjeg boravka uz zanimivo i poučno tumačenje vriednoga našega vodje, profesora Petričevića minulo rek bi za čas i mi se morali vratiti u Spljet, gdje nas je jošte iste večeri obdina u družtvu sa tvorničarom g. Vitom Morpurgom u prostorijami gospodarsko-vinarske pokusne postaje počastila prijateljskom večerom. Oko ponoći se oprostismo od vriednih naših domadina, da se ukrcamo na prekrasni parobrod «Panoniju» ugarsko-hrvatskoga parobrodarskoga družtva, s kojim se onda izravno preko Zadra vratismo na Rieku, odkuda onda i opet krenusmo željeznicom kudi. 37 |