DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1897 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 496 — uredjenja tamošnje bujice, nu sbog kratkoće preostaloga još vremena, morali smo taj naš naum´ za sada odgoditi na druga vremena. Pregledavši u Dubrovniku na brzu ruku dosta bogati gradski prirodoslovni muzej, ukrcasmo se pred večer istoga dana u malenoj dubrovačkoj luci na «Petku» , veliki parobrod dubrovačkoga družtva, te oprostiv se što srdačnije od gospode Hreljanovida i Bulida sa gružkoga poljodieljskoga zavoda, ostavismo težkim srdcem «divnu našu Veneciju na istočnoj obali jadranskoga mora». U samu zoru, na 11. lipnj a stigosmo pred Spi jet. Cim smo se više približavali Zvonimirovu gradu, nijesmo znali, čemu da se više divimo, da li prekrasnom okolišu, gradu, drevnoj i veličajnoj Dioklecijanovoj palači ili pak prostranosti spljetske obale, kojoj doista neima premca ni iz daleka ni u kojoj luci dalmatinskoj. Dugi niz kuda rek bi da pliva pred nama u izhodećeg sunca svijetlu. Malo po malo pak smo podalje na desnoj strani sve više razpoznavali već i rdjaste zidine Dioklecianove palače, i gdje se iznad krovova gradskih ponosito uzdiže ogromni zvonik obnovljene stolne crkve sa visoka svoja tri poda, obavit orijaškimi skelami. Sa kopnene strane i opet okružuje grad župno polje, zasadjeno sve vinogradima i maslinama. Otraga ti i opet zatvara veličanstvenu tu panoramu visoko gorje, i to s desna zubate stijene Mosor planine (1379 m.), a s lijeva kameni Kozjak (673 m.) i t. d. Spljet je danas najveći grad u Dalmaciji, te broji oko 16.000 stanovnika Hrvata. Kada smo stigli u luku, pozdrave nas tamo uz gradonačelnika Dra. Mangjera, ravnatelj gospodarske pokusne postaje Gvozdenović, profesor Petričević i c. i kr. šumarski povjerenik i stari naš znanac g. Otokar Bouček, njekoČ nadšumar bivše riečke županije. Da kratko vrieme našega ondašnjega boravka uzmognemo što koristnije izcrpiti, mi se skoro iza dolazka odputismo pod |