DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1897 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 495 —


proziran, da se i odaljeni predmeti jasno ističu, a u moru se
odrazuje zelena obala. Uz obalu se poredale lijepe ville onamo
do sv. Stjepana. Rijeka je sredinom do 15 m. duboka, a širina
joj mjestimice iznosi do 400 metara.


Izpod Prije vorskoga samostana, koji se je liepo
smjestio na desnoj obali Rijeke, morali smo ostaviti barke, pak
krenuti pješke do izvora, uz put medjutim posjetismo još i
ujegdašnju villu dubrovačkih knezova, sada gradinu braće Papi,
sa prekrasno novo uredjenim perivojem, punim raznog eksotičnog
grmlja i drvlja, od kojega je iztaknuti prekrasan primjerak drva
Cupresus Californicai do 12 m. visoko stablo jedva
desetgodišnjeg eucalyptus a (E. globulus). Ovo drvo,
koje je doneseno k nama iz Australije, spada familiji mirtacea
(sa kojih 150 vrstih), a pripisuje mu se osobito svojstvo, da
izsušuje močvarna tla, pretvarajući ih tako u zdrava obitališta.


Sam veličanstveni izvor Rijeke, prava je kraška slika. Iz
tajnih rek bi pećina izpod visoke strme stijene izbija jakim
štropotom jasno zelena gorska voda. Kako je Rijeka silna i
ogromna već pri izvoru «rodjen gorostas, a cijeli joj tijek dug
samo 4 kim., nije čudo, da je obrtničtvo već i ovo malo kratka
vodena tijeka posvojilo. Tako nalazimo eto već pred samim
izvorom veliki mlin i prešu ulja g. Vlahe Kisića. Misli se u
ostalom, da je dubrovačka Rijeka nastavak jednoga rukava
hercegovačke rijeke Trebinjštice, koja se kraj P o 1 j i c a
gubi u ponorima.


Posto smo se nagledali tih bučnih izvora i razhladili se
njezinom svježom vodom, vratismo se i opet u Gruž, odnosno
Dubrovnik, da ono još preostalo nam kratko vrierae našega
tamošnjega boravka upotrebimo, za razgledanje samih, osobito
u narodno povjestnom pogledu znamenitih starina grada.


Bila nam je doduše namjera pogledati još i u poslieduje
doba na Srdju u t. z. M a k o š a h nad Dubrovnikom, neposrednom
sjetvom sjemena od morskoga bora (Pinus halepensis),
pinjola (Pinus pinea) i crnoga bora (Pinus
pinaster) izvedene šumske nasade na kršu, kao i radnje oko