DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1897 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 489 — I u tom smjeru zaslužuju mnogi od tamošnjih objekta te vrsti sigurno podpunu pažnju svakoga stručnjaka. Veliki su zadatci, kako to iz napred spomenutog proizlazi, doduše ved i do sada, i to većim dielom, kako rado priznajem — po tamošnjoj šumskoj upravi riešeni manje više sretno i uspješno, nu svakako još mnogo težja, ali opet u narodno-gospodarstvenom pogledu, kao i po budude blagostanje tih zemalja mnogo zamašnija zadada, biti de po tamošnje šumare svakako posao i rad oko zagajenja i pošumljenja onih, svojim prostorom baš ogromnih, a po svoj zemlji se nahodedih goljeti i površina tečajem prošlih vjekova poharanih šuma. Nemože medjutim biti dvojbe, da de tamošnja šumska uprava znati, a i htjeti sigurno i u tom pogledu učiniti svoju. Podkriepljuje nas pako u toj nadi u prvom redu i ona svestrana eneržija rada, koja se u tim zemljama do sada u obde i na malo ne svakom polju javne djelatnosti očituje. Pak stoga i opet naglašujemo, da kao što je bosanskom šumaru već i danas otvoreno vrlo zahvalno i otvoreno polje radinosti, da de isto tako i svaki inostrani šumar u tim zemljama nadi, ne samo bogata vrela za proučavanje prirodnih zakona šumoznanstva, ved isto tako i skup velepoučnih — jer najmodernijih — objekta na polju šumske privrede, tehnologijeeksp loitaci je šuma u obde. Na 8. lipnj a bilo nam se konačno oprostiti i s Hercegovinom. Oprostiv se s gospodom Bulbukom i Waškom, ostavismo u 5 satih jutrom Mostar, da se onda povratimo preko Metkovida kroz Dalmaciju kudi. Od Mostara pa do krajne stanice Metkovida, gdje smo imali put naš nastaviti brodom preko divnog našeg mora, vodi željeznica vedim dijelom ravnicom na desnoj obali rieke, a |