DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1897 str. 14 <-- 14 --> PDF |
^. 478 — ove vrsti, voziti de takav vlak strminom od GO^ooi kakova je baš i ova ovdje preko Ivan planine. Jedna jedina lokomotiva ove vrsti može potonjom strminom voziti medjutim samo vlak u težini od 80 t., pak se stoga obično u Ivanu, odnosno Konjicu još i druga takova predpregne vlaku. Da se na tolikim strminama uzdrži podpuna sigurnost u prometu, providjene su ove lokomotive dakako i raznimi zapori kao i ejektorom za stalni zapor vlaka. Osim toga upotrebljena je na prugi sa zubčama u mjesto obične-drvene, željezna nadzemna gradnja, i t-z. Heindlov oblik željezničkih podloga i način pričvršćivanja; 1-60 m. dugačke željezne podloge su 31´1 kg. težke, a težina ukupne te željezne nadzemne gradnje skupa sa zubačom iznaša 127-7 kg. od kurentnoga metra. Pruga od Sarajeva do Konjica predana je tek g. 1891. prometu, dočim je pruga od Metkovića do Mostara jur g. 1885., a ona od Mostara preko Eame u Ostrožac g. 1888., a do Konjica g. 1889. bila u promet stavljena. Prevaliv dakle i mi na pred spomenutim tunelom Ivan planinu, eto nas u Kršnoj Hercegovini. Lievo od Ivana nalaze se čiste sastojine smrčik e (P. leucodermis) i to na t. z. «P re s 1 ic i«. Ostale čiste smrčikove sastojine nalaze se tek na samoj granici Cruegore i Hercegovine, a navlastito po planiui «Jastrebovae» u visini od 1620 do 1760 m. nad morem. Gledajući sada s jedne strane po okolišnih visočina «Prenj planine» (2102 m.) još i pojedine hrpe smrčike i crnoga bora, u smjesi sa klekovinom, bukvom i jelom, to već i opet do mala, spuštajući se u velikim serpentinama i interesantnim zavijutcima posred mjestimice veličanstvenog stienja prema varoši Konjici i neretvanjskom klanjcu, uočismo duž pruge već i pojedine hrastove brdajake, kitnjake, mrke i biele cere, pitome kestene, orahe, obične i crne grabre, javore, maklene i klene, obične biele i crne jasene, crvene briestove, dudove, jarebike, mukiuje kao i mnoge druge karakteristične vrsti drvlja tamošnje podgorske flore. |