DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1897 str. 12 <-- 12 --> PDF |
_ 476 ^ koji je takav postupak posve osudio. Ako pako g. Tvrdony doduše tvrdi, ali ničim ne dokazuje, da je pogriešnom uporabom tih skrižaljka do god. 1880. za krajiške državne šume netočan prihod ustanovljen, — to će isto tako moći drugi taksator to isto reći o njegovom načinu izračunanja prihoda, jer je to stvar individualnog shvaćanja pojedinca. Vidimo dakle, da ne možemo ni pribUžno točno izračunati normalnu zalihu, dosljedno, još manje normalni prirast. Sadašnju zbiljnu zalihu takodjer će riedko kada moći taksator u prebornoj šumi približno točno ustanoviti, jer kako već rekoh, mnienja se u prebornoj šumi razmjer smjese, vrsti drvlja, dobni razredi i debljina istih, kao ne manje i sklop neprestance, tako da će i pomoću pokusnih površina, ma bile one još tako velike, i prosjecale poput prosjeka cieli dotični predjel i okružje, diferencije medju procjenom i drvnom zalihom znatno veće biti, nego H u jednako starih šumah. Uz ove velike razlike u smjesi, sastojine i sklopu, ima kod ustanovljenja sadašnjeg prirasta osobitih potežkoća, a ako se još i to uvaži, da se u prebornoj šumi prama zasjeni i prozraki prirast vazda mienja, to opet možemo uztvrditi, da osobitoj točnosti kod ustanovljenja istog govora biti ne može; nije dakle čudo, ako takovo ustanovljenje preveć od invidualnog shvaćenja ovisi. Nu rado potvrdjujemo, da je g. Tvrdonv najbolju methodu u prebornih šumah za ustanovljenje prirasta birao naime Presslerov svrdao. Vidimo dakle, da se niti jedan faktor za izračunanje pomoćju formule točno u prebornoj šumi ustanoviti neda, dakle da njoj vjerovati ne možemo i ne smijemo, i da ju bezuvjetno površinom kontrolirati moramo, dosljedno, da nam ni potrebna nije. Završujuć spominjemo, da ne bude zamjere, da nam´nije bilo nakanom omalovažiti razpravu g. Tvrdony-a, jer mu rado priznajemo, da je mnoga oštroumna opažanja kao vješt taksator rekao, nu nama bijaše opet zadaćom opisati prebornu |