DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1897 str. 10 <-- 10 --> PDF |
, _ 474 — tako da će rediteljstvo, ustanoviv na površini za sječu sposobna stabla, moći prihod budućih 10 godina proračunati. U malih komplcksih, gdje se pomoćju razdiobe u okružja i sječne redove jednakost dohodaka ustanoviti ne može, tu bi se imao prihod proračunati slično kao kod kombiniranog plošnog razšestarenja (kombinirtes Flachenfachwerk), gdje bi naime sječna površina u budućem deceniju bila jednaka \ -t 10, pri čemu 0,´3 bi se ta površina prema očekivanom drvnom dohodku razdielila u 10 sjeČina sa jednakim prihodom. Pošto g. Tvrdonj želi obhodnju na 20-godišnje obhodnjice dieliti, dočim smo mi usuprot samo sa tri obhodnjice sporazumni, odnosno kod 120 godišnje obhodnje, 40 godišnje obhodnjice imati želimo, to je posve naravno, da on smatra naše sječine preveć izcrpljenima, dočim mi držimo, da posve dobro radimo, ako stabla sa negativnim prirastom, u korist mladjih u punom prirastu stojećih, vadimo; tomu dosljedno smatramo mi zahtjev njegov, da po rali ima ostati najmanje 18, odnosno 10 m2 kružne plohe prećeranim. U pomanjkanju takovih šuma, u kojima se je već kroz vrieme ciele jedne obhodnje redovitom prebornom sječom gospodarilo, ne znamo i ne možemo znati, hoće li biti moguće približno strogu potrajnost u prebornih šumah polučiti; naše prašume, obzirom na neznatnu množinu drvlja srednjeg dobnog razreda, čini se, da govore proti tomu. Zahtjev g. Tvrdony-a potiče iz individualnog shvaćanja, za koji nam je on svaki dokaz dužan ostao ; nedvojbeno je, da će drugi taksator na temelju svojih pokusa, opet nešto drugoga pronaći. Svakako bi bilo uputnije, da je umjesto kružne ploštine, označi drvna gromada, koja nakon dovršenog sjeka po rali ostati ima, kao što je to i u krajiških državnih gospodarstvenih osaovah izkazano, i to s toga razloga, jer će svaki šumar moći puno lakše i sigurnije okularno procieniti drvnu gromadu, nego li kružnu ploštinu; budimo iskreni, u procieni kružne plohe ima nas jako malo izvježbenih, pa čemu dakle mjesto sigurnoga služiti se sa nesigurnim? |