DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1897 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— 405 —


Za izradjivanje šindre upotrebljuju ovdje najviše bor, jelu
i omoriku, nu u novije doba uzimlju i istu bukovinu.


U zemlji su uobičajne u glavnom tri vrsti šindre:


a) Sindra ili šimla debela, dugačka je 80—100 cm.,
široka 10—20 cm., a debela 2—3 cm. U prosjeku imade oblik
oštro zašiljenog trokuta. Na debelom kraju izdube se onda oluk.
Ta se šimla upotrebljava za pokrivanje krova. Druga je vrst:


b) Saševci ili kaplama; ova ima u prosjeku doduše
isti oblik, a i istu duljinu i širinu, kao što i prvo spomenuta,
ali je tanja t. j . samo 10—15 mm. debela. Ova se kaplama
na oba kraja nožem oteše, a ne rabi se toliko za pokrivanje,
već ponajviše samo za t. z. šiševe u odajama; ako li se ipak i za
pokrivanje rabi, to se onda pojedini komadi redaju jedan uz
drugi i jedan povrh drugoga onako, ko što su poredane ljuske
u ribe t. j . onako, kako je to i u nas gdje gdje još običajno.


c) Podvlačak ili podmetak zove se treća vrst, i to sasvim
tanke šindre, jedva Va cm. debele. Ova se podvlači pod
krovni crijep ili običnu šimlu, kojom se krov pokrije, da se
preprieči prokisivanje. Inače je posve slična onoj kratkoj tankoj
šindri, kakovu i naši Markuševčani i Stubičani u iste svrKe i
na zagrebački trg donašaju.


Kao što prave šindre, tako se i gori spomenute t. z. cijepane
talite razlikuju u troje: a) Paljenice ili prava tahta za
krov, koja isto tako kao i šindra služi za pokrivanje; b) Sandučna
tahta, od koje se onda prave obični sanduci i kutije;
i c) Nasloni; ovo su vrlo široke tahte, koje muhamedanci rabe
za pokrivanje mrtvaca.


Toliko u kratko občenito o šindri običajnoj u Bosnoj, kako
ju izradjuju sami domači drvodjelci.


Sto se pako još i samoga načina izradbe tiče, to je ovaj
sliedeči: Stablo, od kojega se izdjelava šindra ili tahta, razpili
se u tu svrhu, kada je oboreno u trupce (balvane) one duljine,
koja odgovara potrebnoj duljini šindre. Ovi se trupci onda osove,
ter u pravcu (srčike) čepova sjekirom i klinom ciepaju. Pojedine
tako dobivene cjepanice obdjelavaju se onda dalje posebnom