DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1897 str. 57     <-- 57 -->        PDF

~- 453


šteta kadkada veća od vriednosti cielog stabla, sa kojeg je
samo jedua grana skinuta, jer se je jednostavna vriednost ove
jedne grane dvostruko do četverostruko zaračunala.


Posvemašnja neopravdanost uporabe §. 4. kod posjeka
grane sa suhog stabla ili suhe grane sa zdravog stabla proizlazi
jasno iz dotične zakonske ustanove, dočim je naime u daljnoj
alineji toga §-a jasno rečeno, u kojem slučaju se rečeni §. u
onom smislu rabiti ima, kada se za temelj obračunanja odštete
uzimlje dvostruki sadržaj odsječene drvne mase, — taj slučaj
stupa naime tek onda u kriepost, kada je tim posjekom šteta
(Beschadigung) samom preostalom stablu nanesena, koje oštećenje
može tako veliko biti (vidi 3. ahneju istog paragrafa), da
se je bojati, »da će u obće zaostati r a s t e n j e ozlieđjeilill
stabala« ili »da će ozliedjeua stabla usahnuti«. Pita se
sada, u čemu se sastoji ta ozlieda i bojazan nepovoljnog uplivanja
na rast stabla, kad se sa suhog stabla jedna grana, ili
sa zdravog stabla suha grana odsječe?


Isto tako neopravdana je uporaba ovog paragrafa kod obračunavanja
naknada za štete, kada se sa zdravog stabla po
koja zdrava grana posječe, — po načinu u ovoj županiji, a
sjegurno i drugdje, gdje si žiteljstvo na taj način, uz predmjevu,
da što manju šumsku štetu učini, koju granu za ogriev, ili za
sitniju gradju prisvoji.


ISTu kao što — listačama bar — odsječenjem jedne grane
nije nikakova neposredna šteta nanesena, isto tako ne može se
u većini slučajeva ni posredna šteta po dotično stablo konstatiratij
jer : 1) posjekom grane bude krošnja kao proredjena, te
slobodnijim pristupom zraka i svjetla radnja preostale krošnje
pospješena, a i manjak lista skoro se naknadi; 2) obično stoje
takove grane, koje se najviše odsiecaju, posve nizko, te su puno
puta tako zvane panoge , koje ili se mogu kao samostalna
stabla smatrati, ili ako su doista grane, tada dapače nepovoljno
uplivaju na pravilni razvitak doljnjeg diela debla; a 3) takove
se štete dogadjaju većim dielom u starih sječi dospjelih sastojina,
gdje o kakovoj ozliedi niti govora biti ne može. Pogibelj