DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1897 str. 56     <-- 56 -->        PDF

— 452 —


Iz svijuh tih opažanja, ključio bih ja, da naši mladi šumari
ne imaju dovoljno prakse, koja je baš kod sjetve i sadnje
toli nuždna; taj posao ne da se tako lako iz knjiga naučiti,
ako se šumar sam ne lati ručnoga rada, pa sam svojom
rukom sve načine sjetve i sadnje izvadjao no bude.
Vlastiti šumarevi prsti, to je najsigurniji kultivator, rekao je
pokojni profesor Henschl na bečkom šumarskom kongresu
god. 1890.


Ja to napominjem za to, jer mi je poznato, da ako se
naš mladi Šumar tomu ručnomu radu još u školi
ne nauči , u praksi — kada izadje jednom iz škole — težko
da će se naučiti. Naučiti će se doduše i u praksi, ali kada ?
Onda kada mu se dva tri eksperimenta izjalove, kao što smo
to u ovoj razpravici na vidjelo iznieli.


Neka mi se ove rieči, kao staromu šumaru ne uzmu za
zlo, jer sam ih napisao u najboljoj nakani za napredak našega
šumarstva.


G. Ettinger.
§. 4. pril. D. šumskoga zakona.


Uporaba ovog §. kod obračunavanja naknada šumskih
šteta, prouzročenih »sječenjem, rezanjem ili trganjem vršika,
ogranaka ili granja stabala«, jeste prečesto u praksi posve
kriva, temeljeć se na krivoj predpostavi.


Za primjer navadjam šume bjelogorice ove županije, u
kojima se za svaku granu, odsječenu za ogriev ili komad selske
građje, naknada obračunava na temelju gore spomenutog §-a
šum. zakona; ova se uporaba pače tako daleko tjera, da seu onom slučaju, kada se sa suhog stabla stup ili grana, ili kad
se sa zdravog stabla suha grana posječe, ista zakonska ustanova
uporabljuje. Takovo obračunavanje odgovara doduše slovu,
ali nipošto smislu rečenoga §-a.


Provadjajući mrtvo slovo zakona, počinjaju se na taj način
takove zablude, odnosno nesmisli, da je tako obračunana od




ŠUMARSKI LIST 9-10/1897 str. 57     <-- 57 -->        PDF

~- 453


šteta kadkada veća od vriednosti cielog stabla, sa kojeg je
samo jedua grana skinuta, jer se je jednostavna vriednost ove
jedne grane dvostruko do četverostruko zaračunala.


Posvemašnja neopravdanost uporabe §. 4. kod posjeka
grane sa suhog stabla ili suhe grane sa zdravog stabla proizlazi
jasno iz dotične zakonske ustanove, dočim je naime u daljnoj
alineji toga §-a jasno rečeno, u kojem slučaju se rečeni §. u
onom smislu rabiti ima, kada se za temelj obračunanja odštete
uzimlje dvostruki sadržaj odsječene drvne mase, — taj slučaj
stupa naime tek onda u kriepost, kada je tim posjekom šteta
(Beschadigung) samom preostalom stablu nanesena, koje oštećenje
može tako veliko biti (vidi 3. ahneju istog paragrafa), da
se je bojati, »da će u obće zaostati r a s t e n j e ozlieđjeilill
stabala« ili »da će ozliedjeua stabla usahnuti«. Pita se
sada, u čemu se sastoji ta ozlieda i bojazan nepovoljnog uplivanja
na rast stabla, kad se sa suhog stabla jedna grana, ili
sa zdravog stabla suha grana odsječe?


Isto tako neopravdana je uporaba ovog paragrafa kod obračunavanja
naknada za štete, kada se sa zdravog stabla po
koja zdrava grana posječe, — po načinu u ovoj županiji, a
sjegurno i drugdje, gdje si žiteljstvo na taj način, uz predmjevu,
da što manju šumsku štetu učini, koju granu za ogriev, ili za
sitniju gradju prisvoji.


ISTu kao što — listačama bar — odsječenjem jedne grane
nije nikakova neposredna šteta nanesena, isto tako ne može se
u većini slučajeva ni posredna šteta po dotično stablo konstatiratij
jer : 1) posjekom grane bude krošnja kao proredjena, te
slobodnijim pristupom zraka i svjetla radnja preostale krošnje
pospješena, a i manjak lista skoro se naknadi; 2) obično stoje
takove grane, koje se najviše odsiecaju, posve nizko, te su puno
puta tako zvane panoge , koje ili se mogu kao samostalna
stabla smatrati, ili ako su doista grane, tada dapače nepovoljno
uplivaju na pravilni razvitak doljnjeg diela debla; a 3) takove
se štete dogadjaju većim dielom u starih sječi dospjelih sastojina,
gdje o kakovoj ozliedi niti govora biti ne može. Pogibelj




ŠUMARSKI LIST 9-10/1897 str. 58     <-- 58 -->        PDF

— 454 po
razvitak ili daljnji obstanak listnatoga stabla može samo
onda nastati, ako se stablo prevrši i oko 60°jo krošnje odstrani.


Napokon poznat je postanak i razlog te ustanove spominjanog
§-a, a taj jeste, da se s jedne strane zaprieei, a s druge
strane podpuna odšteta osigura, da ide za zapriečiti ter štetu
naknaditi kod stabala, koja su u svrhu brsta ili nastira okre sana.
Ovo kresanje, koje je osobito štetno na crnogoričnom
drvetu, je jedina vrst šteta, koja podpada pod način obračuna
naknade po ovoj ustanovi. Ovakovo tumačenje nalazi se i u
dopisu cislitavskog ministarstva za poljodjelstvo, na ono za unutarnje
poslove od 31./IO. 1873. br. 5707, gdje se prisvojeno
drvo, kojeg se vriednost za topredmetnu naknadu proračunavati
imade, tumači sliedećim:


»Unter dem am Schlusse der vorstehenden Alinea gebrauchten
Ausdrucke »gefreveltes Holz« ist die Astbolzmasse
(d, i. die Masse der zur Streugewinnung abgehauenen oder abgeschlagenen
Aeste), und niclit die Schaftholzmasse (d. i. die
Masse des beschadigten verwunđeten Stamme) zu verstehen.«


Razlika medju »kresanjem« i odsiecanjem grana, kako je
ovdje opisano, vrlo je velika. Kresanjem siže se u najvredniji
dio krošnje i sama se krošnja vidljivo oštećuje, jer je svrba što
više sitnih sa lišćem ili list producirajućih grančica pribaviti,
uslied čega ogoli deblo te uplivom prevelike insolacije ili zime
često kora na listači razpuca i drvo se u vrhu sušiti počme;
ili zaostaje li rastu, jer mu je premalo grančica ostalo, koje ne
mogu službu assimilacije ciele negdanje krošnje obaviti, dok
nove grančice ne narastu. U takovim slučajevima nastaje osobito
kod crnogorice i ta pogibelj, da takova mjesta po gribovih
u tolikoj mjeri napadnuta biti mogu, da stablo nikada posve
ne ozdravi, a usljed toga se i pogibelj od kukaca povećava.


Konačno nastaje pitanje, kako da se naknade ovakovih
šteta u skladu sa propisi š. z. od g. 1852. proračunavaju?


Proračunavanje po §. 3. pr. D. š. z. čini se, da bi bilo
posve krivo, jer se izrično u uvodu predpostavlja ona kradja
drva, »pri kojoj se ne odsjeku ili ne odtrgnu vršci, ogranci
ili granje«.