DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1897 str. 56 <-- 56 --> PDF |
— 452 — Iz svijuh tih opažanja, ključio bih ja, da naši mladi šumari ne imaju dovoljno prakse, koja je baš kod sjetve i sadnje toli nuždna; taj posao ne da se tako lako iz knjiga naučiti, ako se šumar sam ne lati ručnoga rada, pa sam svojom rukom sve načine sjetve i sadnje izvadjao no bude. Vlastiti šumarevi prsti, to je najsigurniji kultivator, rekao je pokojni profesor Henschl na bečkom šumarskom kongresu god. 1890. Ja to napominjem za to, jer mi je poznato, da ako se naš mladi Šumar tomu ručnomu radu još u školi ne nauči , u praksi — kada izadje jednom iz škole — težko da će se naučiti. Naučiti će se doduše i u praksi, ali kada ? Onda kada mu se dva tri eksperimenta izjalove, kao što smo to u ovoj razpravici na vidjelo iznieli. Neka mi se ove rieči, kao staromu šumaru ne uzmu za zlo, jer sam ih napisao u najboljoj nakani za napredak našega šumarstva. G. Ettinger. §. 4. pril. D. šumskoga zakona. Uporaba ovog §. kod obračunavanja naknada šumskih šteta, prouzročenih »sječenjem, rezanjem ili trganjem vršika, ogranaka ili granja stabala«, jeste prečesto u praksi posve kriva, temeljeć se na krivoj predpostavi. Za primjer navadjam šume bjelogorice ove županije, u kojima se za svaku granu, odsječenu za ogriev ili komad selske građje, naknada obračunava na temelju gore spomenutog §-a šum. zakona; ova se uporaba pače tako daleko tjera, da seu onom slučaju, kada se sa suhog stabla stup ili grana, ili kad se sa zdravog stabla suha grana posječe, ista zakonska ustanova uporabljuje. Takovo obračunavanje odgovara doduše slovu, ali nipošto smislu rečenoga §-a. Provadjajući mrtvo slovo zakona, počinjaju se na taj način takove zablude, odnosno nesmisli, da je tako obračunana od |