DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1897 str. 55     <-- 55 -->        PDF

- 451 —
najprvo pasti na listnate vrsti drveća, a od tih opet na one,
koje nam priroda sama tako rekuć prstom pokazuje. Te vrsti
drveća pako jesu: hrast, medunac, grab crni, topola crna i
kanadska, jasen crni, briest, koprivić, pajasen, maklen i drugi
neznatni šiprak. Te vrsti drvlja imale bi se uzgajati u obhodnji,
koja nebi niža od 10—12 godina bila.


Iz gornjega jasno proizlazi, od kolike su važnosti po šumarstvo
: botanika, zatim nauka o stojbini i podnebju. Ako
šumar nije podpuno upućen u te osnovne šum. znanosti, onda
će njegov šumogojstveni rad u ovakovim kritičnim predjelima
biti eksperimentiranje, koje više puta sa velikim troškom skop
čano biti može. Na takav jedan slučaj naišao sam u obćini
Grižane. Rečena obćina nabavila je naime pred nekoliko godina
žira lužnjaka iz brodskoga kraja i s njime jednu vododerinu
od 10 rali zasijala. Kako mi je tamošnji načelnik kazivao,
nije ta kultura uspjela, što mu posve vjerujem.


Na istoj rudini, gdje je žir hrasta lužnjaka sijan, sijalo
se je kašnje 2 —3 godine bagremovo sjeme u leje, koje je i
klijalo, ali za mjesec dana nebi mu ni traga. Tko hoće iz bagremova
sjemena biljke odgojiti, treba drugčije sa sadnjom postupati,
jer se iz sjemena biljke lasno. ne odgajaju, inaće bi
pod svakim bagremom, koji obilno sjemenom radja, bilo na
hiljade biljka, ali ipak ni jednu ne nadjemo, da je iz sjemena
ponikla, već malo ne sve iz žilja. Na istoj rudini opazio sam,
da se je počelo sa bagremovi izdanci (živičnjaci) pokuse praviti,
a bilo je tih sadnica 40 do 50 komada od nO—70 cm.
visokih, koje su i u istoj visini ostale, kako su pred 2 do 3
godine posadjene i nešto se malo samo pri zemlji razgranile;
isto tako bilo je u blizini bagrema, topolovih sadnica od 1
do 2 metra visokih i, kako mi tamošnji načelnik reče, posadjene
su prije 2—3 godine skupa sa bagremovima, ali u rastu
ne napredaju ni jedne ni druge, akoprem zemljište ima plodonosna
tla i dosta je vlažno, na komu trava bujno raste, te bi
podpuno odgovaralo obim vrstim drveća. Tuj sam opazio i nešto
malo sadnica i crnog bora od 1 metar visine, koje takodjer
redomice ginu, jer im nije mjesto, gdje su posadjene.