DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1897 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 448 — Iz toga vidimo, da je broj prijavljenih i vrieduost počinjenih šteta ogromna i da godimice sve više napreduje. Glavnim razlogom tomu je svakako, uz rastuće potrebe žiteljstva, nedostatno čuvanje šuma. Prema gornjem odpada na jednog lugara 554 prijave na godinu, predočujuć štetu u iznosu od 1370 for, Lahko je moguće, da lugar uz srez od 2000 jutara, koji prijavi na dan poprječno skoro dva slučaja, ne može pronađi. Po tomu bi oko 38.358 for. samo u toj grani uprave bilo na godinu za imovnu obćinu izgubljeno. Jedan samo izlet u naš koji srez može svakog uvjeriti, da potonji račun nije pretjeran. B. H a j e k. Kulture na Grobničkom polju. Iz opisa Narod. Novinah od 26. svibnja 1894. razabrali smo, da su se slušatelji kr. gos.-šum. učilišta u Križeveih zaputili te godine na primorski Kras i Kranjsku, a tom prigodom da su pregledali i nasade na Grobničkom polju i opazili, da su nasadi od omorike, bielog i crnog bora osušeni, a uzrok tomu, da je bio taj, što je sadnicama već kod presadjivanja korenje osušeno bilo, kako im je tamošnji lugar natuknuo. Što se tiče tih kultura na Grobničkom polju, to ću ovdje o istim spomenuti ono, što sam na moje oči vidio. Te kulture potiču iz godina 1882—1883 i obimlju površinu od četiri rali, a izvedene su na taj način, da su u dva reda bile posadjene sadnice ruske vrbe (Salix malensis) a u treći red sadnice omorike, bielog i crnog bora. Vrbovo šiblje ili reznici bili su 1 do 2 cm. debeli i primjerno dugački, dočim su biljke omorike, bielog i crnog bora bile 2—3 godine stare, kad su presadjivane i u onaj par, kada sam tu kulturu vidio, dobro su se držale. Nakon treće godine imao sam sreću tu kulturu opet vidjeti; taj put opazio sam, da su vrbovi reznici potjerali šibljike iz korenja, koje su do 1 metar visoko narasle; omorikove, kao i |