DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1897 str. 40 <-- 40 --> PDF |
- 436 — ju pridržavati u izvjestnoj smjesi sa hrastovinom, već i radi pospješavanja razvijanja hrastovih sastojina. Pri prvom proredjivanju — čišćenju — eto vidimo, da može grabovina ne samo naplatiti trud, nego donieti i hasne, koje do danas ne bijaše kod toga posla. Brest, Ulmus. Od roda brestova nailazimo po lugovima Petrovarad. imov. obćine tri odlike: brest prosti (Ulmus cempestris) brest plutasti (ulmus suberosa) i vez (ulmus effusa). Prosti brest i vez rastu kao velika stabla, dočim se plutasti brest nalazi većinom kao čbun ili kao stablo podredjenog reda u pogledu debljine i vehčine. Sve tri odlike mogu se smatrati kao primjesa u hrastovim sastojinama. Više ih se nalazi na ponešto nižjim i vlažnijim položajima, osobito u Morovickoj šumariji. U dolnjim šumarijama ima ga takodjer, no kao da mu tlo morovičke šumarije bolje godi. Tamo ima brestova od vrlo velike debljine; cesto od veće no što imadu susjedni hrastovi od iste starosti. Karakteristično je, da su stari brestovi u morovičkim šumama posve zdravi sa svježim vrhovima, dočim su ovršci okolnih njihovih hrastovih susjeda u velikoj mjeri suhi i u deblu bolestni. Suh brest upravo riedka je pojava, dočim se hrastovi suharevi na sve strane opažaju. Brestovo drvo ne cieni se ovdje mnogo. Narod ga ne upotrebljava za gradljiku osim izminičnih slučajeva. Najviše ga upotrebljavaju za kolarske svrhe — za glavćine (dok je mladje i zato zgodno drvo) a biti će i za druge kakove sitne stvari. Za kolje kod ogradjivanja rabi se takodjer redje, jer je, zabijeno u zemlju, od kratka vieka. Pa ni sami trgovci ne osvrću se mnogo na njega. Za njih je kod izgledanja na prodaju raspisanih stabala glavna stvar broj hrastova. Ove zadnje oni razgledju, mjere i izpituju, a na brestove i druge vrsti jedva da se i osvrnu. Ako se desi, da koji brest ima liepo, čisto, pravno i poduže deblo, onda ga |