DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1897 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 418 —


Da n 4. lipnj a namienismo razgledanju premnogih znamenitosti
samoga Sarajeva. Da si pako mladež uzmogne stvoriti
što bolju sliku 0 bosanskoj prestolnici, uzpesmo se već ranim
jutrom u družtvu profesora šumarske škole na stari kasteo, odkuda
ti se otvara prekrasan vidik na grad i njegov okoliš.


Sarajevo je ne samo glavni i najveći, već svakako i najljepši
grad u Bosnoj. Steruć se dielomice u dubokoj dragi oko
rieke Miljacke, a dielomice i opet po sjevernih goljetih visokog
»T r e b e V i ć a« (1629 m.), okružen je s trijub strana visokimi
gorami: Humom i Ukrinom (1021 m.) sa sjevera, Borj"a
i golemom Romanja planinom (1629 m.) sa iztoka, a
T r e b e V i ć e m sa juga, dok ti se prema zapadu i opet otvara
prekrasan vidik na prostrano sarajevsko polje, okruženo brdinama,
koje se podižu na obema obalama Bosne.


Nije medjutim svrha tih redaka, da se još i potanje ovdje
pozabavim opisivanjem svih krasota i znamenitosti bosanske
metropole, ali ipak moram i ovdje opet naglasiti, kako su promjene,
koje su nastupile u Sarajevu i okolo istoga za posliednjih
godina, gotovo čudo. Iz prljave, dosta zapuštene turske varoši
postala je eto za malo decenija čista, liepa, na pola zapadno
evropska, a na pola iztočnjačka varoš bezdvojbeno velike budućnosti.


A svakoga Hrvata, komu to iole samo sredstva i odnošaji
dopuštaju, bila bi po mom mnienju donjekle baš i sveta
patriotka dužnost, da obidje krasni tamošnji narod i zemlju, a
pre svega dakako baš i Seher-Sarajevo.


Kako nam je medjutim odgovarajuće našem putnom programu
ovaj put u bitnosti samo taj jedini dan ostao na slobodno
razpolaganje za razgledanje mnogih tamošnjih znamenitosti,
mi smo nastojali, da to vrieme što bolje izcrpimo. A da
smo to i doista, dokazom je, da smo taj dan još pregledali
osim prekrasne prvostolne crkve (djelo našega zemljaka
Vancaša i nadbiskupa Stadlera), begov e džamij e sa turbetom
sagradioca joj Gazi Husref bega (1539.) i obkružujućom
ju čaršijo m (beristanom), sa skroz istočnjačkim komešanjem