DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1897 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 409 — samog. Potrebne sirovine uzimlju se, izuzevši celulozu, izključivo iz zemlje, u kojoj se i najveći dio gotovih fabrikata troši. Nješto izvozi se medjutim i u Indiju. Fabriku, koja u svakom pogledu stoji na visini moderne tehnike, goni vodena i parna snaga. Upotrebljavaju se makine za piljenje i cijepanje drva, defibreri, rafiner mašine, mašine zvane »holander«, strojevi za poprečno rezanje, kalanderi, stroj za motanje papira, preše, čekrci, dizaljke i parni strojevi. Parne mašine rade sa 600 konjskih sila. U fabrici je zabavljeno 130—160 radnika i to većinom domaćih ljudi. Što je pako baš i za nas šumare od važnosti, u svrhe proizvodnje celuloze troši ta tvornica godimice kojih 2000 m^ smrekovine iz obližnjih državnih šuma. Potrebnu si vodu dobavlja tvornica električnom snagom iz Bosne. Kroz pojedine odjele tvornice vodio nas je sam vlastnik iste savjetnik E. pl. Musil. Odavlje krenusmo onda još i u susjednu »tvornic u za izradjivanje željeza i čelika«. Ova je tvornica ustrojena ovdje god. 1893. i to po austrijanskom dioničkom družtvu, a na temelju obilja izvrstnog željeza u nedalekom Varešu i u taoničarske svrhe osobito prikladnoga ugljena. Od povoljnog upliva na ustrojenje te tvornice bijaše nadalje i već od vajkada dobar glas bosanskoga željeza. Tvornica prima danas sirovo željezo iz taliona u Varešu, koja je vlastničtvo bosanske zemaljske vlade, koja uz to onamo do 300.000 hektolitara u državnih šumah proizvedenog čumura t. j . drvenog ugljena prodaje. Ova je tahonica najmodernije uredjena s izključivom upotrebom drvenog ugljena i najčistijih ruda, pa se s toga dobiva iz nje osobito dobar materijal. Tvornica je uz to sagradjena u neposrednoj blizini rudokopa za kameni ugljen i spojena industrijalnom tračnicom sa prugom Brod-Sarajevske državne željeznice. Ugljen se po tom na industrijalnim tračnicama od ugljenokopa vozi neposredno do generatora. Posao se obavlja stroje |