DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— 357 —


na to oplodnom sječom u tečaju od 5 godina šestar sigurno
pomladiti može.
Hrastovili guljevaČa nema ovdje nigdje.
Kako 88 iz svega ovoga vidi, hrast lužnjak ima i ovdje


svoju veliku vriednost i on se može s pravom nazvati koljenom
ovdašnjeg drveća*


Procjena šumskih šteta u privatnih šuma*


(Odgovor na takovu razpravu krapinskog šumara gosp.
Gase Vaca).


I.
U toj razpravi izvadja g. pisac iz postojedih raznih šumskih
zakona i naredaba, da je kr. kot. šumar dužan svaku prijavnicu
vrhu šumskog kvara privatnog šumovlastnika bezplatno
obračunati, iznos odštete ustanoviti, zatim da je samo taj
vlastan takove kvarove za područje svog službenog kotara procienjivati,
i konačno, da su nejasni propisi glede izviđa na licu
mjesta takovih šumskih šteta u svrhu ustanove veličine odštete
te zaračunavanja pristojba šum. urednikom, koji taj izvid
obavljaju.


Pošto se sa svim ovim tamo potanje opisanim ni malo
ne slažem, a jer sam na takove nejasnosti i netočnosti tumačenja
topredmetnih zakonskih i naredbenih ustanova i sam
u svojoj praksi naišao, s toga se uslobodjujem taj predmet pobliže
opisati i razjasniti.


Zadnja alineja §. 61. provedbene naredbe visoko vladinog
predstojničtva od 15. srpnja 1895. br. 35.633 k. zakonu o
uredjenju šumarsko-tehničke službe kod političke uprave, glasi,
da «Prijavnice šumskih štetah, podnesene od raznih stranaka,
ima kot. šumar ureda radi bezplatno izpitati i obrediti».


* Pod gornjim naslovom dobili smo dva odgovora, te ih ovdje obadva priobdujemo.
Uredn.


ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 358 —


Tuj se nipošto ne govori o obračunavanju ili jasnije o
prvo m obračunavanju šumsko-kvarnih prijavnica ili prvoj procieni
šumskog kvara, već naprotiv, sliedi iz citiranog naredbenog
propisa, da prijavnica već obračunana predležati mora,
da se uzmogne nešto — svakako obračunanu već odštetu —
i sam učin krivnje izpitat i i veličinu odštete, prema uspjehu
razprave kod oblasti, konačno obrediti .


Prema tome se iz ove naredbene ustanove ne može izvesti,
da je kr. kot. šumar dužan ureda radi, te bezplatno prijavnice
obračunavati, t. j . prvi obračun odšteta šumsko-kvarnih prijavnica
privatnih šumovlastnika, obavljati.


Kako se dakle imade sa prvim obračunom prijavnice ili
procjenom štete te ustanovljenjem veličine oštete počinjenog
šumskog kvara?


Prema ustanovi §. 70. š. z. je upitni «obračun» ili prvi
obračun, sastavn i dio oblasti podnesene prijavnice, jer taj
paragraf u konačnoj stavci propisuje, da «ovaj popis imade se
izpunit i po privitom obrazcu B),» po tome imadu svi stupci
prijavnice obrazca B) — i glede opisa štete i gled e obra čun
a odštete , podnesene pismene ili ustmene — zapisnikom
kod oblasti — prijavnice iz punjeni i to dakako propisno
izpunjeni biti.


Iz daljnjih zakonskih ustanova i to §. 73. š. z. te §. 74.
š. z. sa tumačenjem visoko-vladinom naredbom od 27. siečnja
1886. br. 51.998., glasom kojih procjenu šum. štete osposobljeni
šumar obaviti imade, takodjer ne sliedi, da je kr. kot.
šuma r dužan sve prijavnice i privatnih šumovlastnika svog
službenog kotara ureda radi i bezplatno obračunavati, već se
ovimi samo obćenito ustanovljuje, da svagda samo šumarski
stručar taj posao obaviti imade.


Glasom §. 22. š. z. dužni su i privatni šumoposjednici za
upravitelja svojih šumah osposobljene šumare namjestiti, pa
s toga gdje ih ne imadu a potrebuju ih, bilo u koju svrhu
posala radi svojih šuma, poslužiti će se onimi iz susjedstva,
koji će taj posao, ili ovdje obračun prijavnice, dobre volje ili




ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 359 —


po nalogu oblasti — pozivom na §. 74. š. z. — i to po volji
šumara, bezplatno ili uz zahtjev primjerene nagrade, obaviti.


Napokon, dosliedno napred navedenom, ne može se iz
§. 34. napred citirane provedbene naredbe br. 35.633 ni izvesti
«da je jedino kr. kot. šumar pozvan i ovlašćen, t. j . dužan
dapače šumske štete u privatnih šuma procjenjivati», jer taj
paragraf, koji posebice propisuje, da kr. kot. šumar ima nadzirati
sve, dakle i privatne šume «te zapriečiti sve po šum e
štetne čine i propUste», i nadalje da «ima nastojati da se zloporab
e odstrane», izveden je iz §. 31. provedbene naredbe
odnosno iz §. 9. toč. 1. zakona o uredjenju šumarske službe
kod polit, uprave od 22. siečnja 1894., te se odnosi na gospodarenje
ili postupanje sa šumama u obče, a nipošto na «nutarnju
upravu» šumskog gospodarstva privatnog šumoposjednika.
Procienivanje šumskih šteta, i zahtjev odštete, jest privatna
stvar šumoposjednika, jest predmet nutarnje šumske
uprave istog posjeda, te prociena štete u novcu i zahtjev od
štete može primjerice, voljom šumoposjednika i posvema odpasti,
ili se može, voljom istoga, odšteta i manje od propisane
obračunati i zahtjevati.


Dosljedno tome ne obavlja se ni prisilno — putem oblasti


— utjerivanje šum. šteta bilo kojeg šumoposjednika ureda radi,
već samo na molbu ili zahtjev odnosnog šumovlastnika.
Tom prigodom upozorujem i na to, da se prema propisu
§. 62. š. z. može razprava vrhu šumskog prekršaja i bez uticaja
ili znanja i tužbe vlastnika šume zavesti, i zatim, da je
narav šum. prekršaja kadkada takova, da se ovim svagda neošteduje
šuma ved tek privatno pravo šumovlastnika, proti
čemu se bez znanja ili tužbe vlastnika svagda postupati ne
može.


Propis §. 72. š. z. glasi «da krivac kažnjiva čina proti
sigurnosti vlastničtva šumskoga, ima oštećenome posjedniku
šume dati podpunu naknadu; i t. d.-», nu odtale opet ne shedi
da se prociena kvara ureda radi obaviti imade, jer je zahtjev
odštete privatna stvar tužitelja i u sličnom odnošaju, kao svaka




ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 360 —


ina tražbina ili dug ili obveza jedne stranke prama drugoj
stranci, glede čega vriedi poznato pravno načelo «gdje nema
tužitelja, nema ni tužbe», ili ovdje: odštetni zabtjeV se samo
onda dosuditi može, ako predleži zahtjev privatnog učestnika,
odnosno vlastnika ili posjednika šume, i ako je obstojnosti veličina štete posve dokazana. Ovom ustanovom se
samo naznačuje, da je zahtjev — propisno obrazložene ili dokazane
— odštete predmetom razprave i da oštećenik ima
pravo na zahtjev stanovite naknade.


Iz dosada navedenog lahko nastaje, obzirom na ovaj predmet
odnoseći se propis §. 69. š. z. pitanje, kako da kot. oblast sa
takovimi šumsko kvarnimi prijavami privatnih šumovlastnika
postupa, koje nepodpuno sastavljene prispiju, t. j . gdje manjka
propisna strukovnjačka prociena kvara za podlogu naznačenog
ili obće doprinešenog odštetnog zahtjeva?


Odgovor je vrlo lahak, naime, postupa se samo gledom
na odmjerenje kazne, prema veličini krivnje, koja se kazna ali
ureda radi i ovršiti imade.


Sto se napokon tiče tobožnjih nejasnosti ustanova glede
izviđa šum. kvara na licu mjesta, ter troškova ovih izviđa,
tvrdim da ne postoje, jer je §. 51. provedbene naredbe broj


35.633 napred dovoljno razjašnjen i jer jer je u svakom pogledu
jasan i §. 75. š. z., temeljem kojega se, u stanovitim prilikama,
izvidi obavljati imadu i jer riečica «možda» u zadnjoj
stavci §. 1. provedbene naredbe br. 35.633 nimalo ne otežćava
tumačenje, kada i tko o potrebi izviđa odlučuje, te posve u
skladu sa propisom §. 75. š. z. samo uvjetno procjenu štete ili
izvid na licu mjesta odredjuje. U samoj naravi predmeta leži,
da izvidi «nisu svagda, ved samo kadkada, dakle «možda» potrebni,
što se je po svoj prilici i moralo naglasiti, da se kod
ovakovih odluka o vanjskih izvidih šUm. kvarova rigoroznije
postupa, te privatnikom bezpotrebni troškovi ne prave.
Napokon se dodaje, da je sav ovaj predmet od male važnosti
po uredovanje kr. kot. šumara, jer je poznato, da su napadaji
na «privatne» šume iz vana vrlo riedki, te obično ne




ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 361 —


znatnog zamašaja, a uz to je i pripomenuti, da dogode li se
u večem obsegu — palež ili kradje stabala debljih, od 10 cm.
promjera — da učin podpada pred sud, gdje pozvani šumar,
stručar, pa bio to i kr. kot. šumar, kao ini svjedok ili vještak
kao privatnik, uz pravo na nagradu ´za svjedočanstvo ili vještačko
mnienje, na poziv suda prisustvovati imade.


Konačno sam slobodan pridometnuti, da za glavnu direktivu,
sjeguran putokaz za možda ina tumačenja vrhu dužnosti
ili djelokruga šumarskih tehničara političkih oblasti, ima vazda
služiti nedvojbeno jasan i precizan propis §. 9. zakona od 22. 1.
1894. ob uredjenju šumarsko tehničke službe kod političke
uprave, glasom kojega je izravn a radnja ovih urednika u šumi
bamo u slučajevima toč. 4. i 5. eveotualno i 6. istoga §. dočim
inače je djelovanje istih samo (odnosno i) posredno, sastoječi
se u nadzoru, savjetu, predlozima i vještačkom mnienju!


Jul. Vrani čar,
kr. žup. šumar, nadzornik.


II.
Šumski zakon od 3. XII. 1852. pisan je obćenito za sve
kategorije šuma i za sve predjele, te se kao takav ima uviek
i tumačiti obćenito. On dieli u svom paragrafu 1. šume na
lugove državne, obćinske i privatne, te u §. 22. nalaže svima
vlastnicima, bez razlike i bez obzira na tu razdiobu, da moraju
za šume stanovite veličine postaviti dovoljan broj šumara a u
§. 52. i dovoljan broj lugara.


Šumar ili urednik šumski jest u smislu toga zakona i
naknadno izdanih naredaba svaki onaj, koji je nakon s uspjehom
svršenih nauka na kojem šumar, učilištu, položio propisani
izpit za samostalno vodjenje šum. gospodarstva, te koji je po
bud kojem gore spomenutom šumo-vlastniku za upravljanje
šum. gospodarstva postavljen


Držimo li netom rečeno na umu, te predstavimo li si
oblast od šumarstva odieljenu, kako to i šum. zakou po smislu




ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 362 —


§. 70., 74. i 75. u svojoj obćenitosti predmnieva, to ćemo po
smislu §. 73. lahko shvatiti, da svaM taj urednik ili šumar,
bio on javni ili privatni ima pravo prijavnice obračunavati,
naročito pako može po §. 74. š. z. svaki od njih biti pozvan,
da šumske štete procienjuje.


Prispije li dakle pol. oblasti prijavnica već obračunata po
šumaru dotičnog vlastelinstva, mora se ista kao predbježno
valjana smatrati. Prispije li pako prijava ma od koga (§. 70)
ustmeno ili pismeno, može pol. oblast prema §. 74. pozvati
najbližega urednika šumskog, bio to kr. kot. šumar ili šumar
državni, imovno obeinski ili privatni, da tu prijavu izpita i
obredi. Kr. kot. šumari dužni su prama §. 51. prv. nad. od


26. VI. 1895. br. 35.633 te prijave bezplatno obredjivati, dočim
inim urednikom šumarskim pripada vještačka pristojba. Izpitati
znači polag §. 51. pr. naredbe isto što i sa prijaviteljem utanačiti
izpravnost prijave u duhu priloga D., po načelima
kojeg se odšteta ustanovljuje, te se ta izpravnost ne smije
zamjeniti sa poslom polit, činovnika, odnosno sudca, koji je
dužan preslušavanjem stranaka istinitost prijave u pogledu
učina ustanoviti.
Po tumačenju kolege Vace ne može on prijavu izpravno
obračunati, dok predmet ne vidi, što stoji u opreci sa postojećom
činjenicom, da svi šumari obračunavaju prijave na temelju
prokaza lugara, većinom neukih ljudi, bez da idu na lice mjesta
štetu pregledavati. Kad mogu jedni neuki ljudi prijavu dobro
podnieti, zašto ne bi modao i drugi neuki isto učiniti, ponajpače
onda, kad dodje ustmeno prijaviti pa ga šumar za sve okolnosti
izpitati može*.


Da za obračun prijave nije potreban izvid svjedoči i to,
što se može prijava obračunati, bez da kvar nit počinjen nije,
dakle kad se izvid niti obaviti nemože. Temeljito sumnjati može


* Mislimo, da ne može biti jedno te isto, ako prijavu sastavi, odnosno šumski
kvar procieni, izpitani i zapriseženi lugar (a to se od lugar, osoblja dan danas traži)
i čovjek skroz neuk, koji ne zna niti što je promjer stabla, niti što je pred
zabrana i t. d. Uredničtvo.


ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 363 dakle
oblast tek onda, kad se prijavitelj i tužitelj suoče t. j .
kad se povede razprava. Tada se istom može odrediti očevid
na lice mjesta, kojemu oblast može po volji vještake pozvati.
Ne smije se naime smetnuti s uma, da su svi vještaci pred
oblašću jednaki i da oblast može u istinitost svake prijave pos umnjati
bila ona podnesena ili obračunata ma od koje vrsti urednika
šumskog; dočim bi po tumačenju kolege Vaca u obračunavanju
prijava i savjetovanju oblasti jedino kr. kot, šumari neporočni
bili. Tim bi se stvorila klasifikacija šumskih urednika po
vještini, čemu u zakonu mjesta ne ima. Ovakav izvid ne bi
plaćala uvjek tužena stranka, kako to kolega Vac preporuča,
nego i tužitelj odnosno prijatelj, ako je neistinito
prijavio, što je svakako pravednije od prvoga. Oblasti ne
može a niti nesmije do toga stalo biti, da toli nasilnimi sredstvi,
kao što je pladanje putnog troška za šumareve izvide za svaku
počinjenu štetu, ljude od šumskoga kvara odvrada. Oblast ima
ustanoviti odštetu, što je moguće u najviše slučajeva bez izviđa,
a za kazan ima globa i zatvor.


Do kakova gulenja stranaka bi po kolegi Vacu preporučeni
postupak doveo, uvidit će svatko ako pomisli, da ima kod nas
šumara za tri kotara upr. Vukovar, Sid i Ilok sa sjedištem u
Vukovaru. Svaki misaon čovjek morao bi se zgroziti, kad bi iz
prijave razumio, da je njetko radi vožčida pruda za plot u vriednosti
od 50 nč. platio šumaru putni trošak za 80 kim. i dnevnicu
ukupno 17 for. Toga zakon ne može zahtjevati jer bi bio nepravedan.
Glavna zadada šumara je dandanas u doba haračenja
šuma kultiviranje, a ne procjenjivante šteta, a jasno je koliko
bi na tom polju učininio šumar, koji bi sbog 3—400 podnesenih
privatnih prijava, morao u godini 365 dana putovati —
naime ništa.


Dobro je bilo što je kolega Vac visoku vladu upozorio
na razno tumačenje šum. zakona u ovom predmetu, te bi shodno
bilo, da se ne samo u ovom predmetu nego za svako šumarsko
poslovanje izda postupnik i time svakoj neizvjestnosti i dvojbi
izbjeglo. Ja sa svoje strane preporučam riešenje ovoga pitanja
onako, kako sam ga i obrazložio naime:




ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 364 —


Izvide treba obavljati tek nakon suočenja prijaviteljaobtuženika ako se iz toka razprave pokaže opravdana sumnja
u istinitost prijave ali onda tek na zahtjev stranke. Trošak
izviđa toga neka nosi onaj, koji je svojim postupkom izvid
prouzročio t. j . obtuženi ako se navodi prijatelja kao istiniti
izpostave ili tužitelj ako je krivo obtužio. Tim
postupkom biti će i prijavitelj i obtuženik prisiljeni istinu govoriti,
jer 6e neistinu govoredi morati biti pripravni na platež
putnog troška.


B. K—s—d.
Zemljištne zajednice,


Piše Otašo Vac, krapinski šumar.
(Nastavak).


III.
U predzadnjem članku vidili smo, kako treba postupati
kod uredjenja uživanja šuma, pašnjaka i šum. nuzužitaka, t. j .
kako treba ovo uživanje pravilnikom urediti.


Sada demo razmatrati onu stranu zajednice, kako nam se
ista prikazuje u javnih knjigah (gruntovnici).


III. Gruntovno uredjenje.
U starije vrieme unašane su ovakove zem. zajednice nakon
segregacije u gruntovnici (u odjelu vlastovnica) bez propisanog
naziva i reda. Na pr. vlastničtvo sela N. N.; urbarna obdina


N. N.; a najviše uneseni su u novije doba u gruntovnici
svi suovlaštenici kao vlastnici šume i pašnjaka, prema razmjeru
sebištne pripadnosti.
Stalno se može uztvrditi, da je kod svakoga zajedničkog
posjeda koji je nastao putem segregacije u gruntovnici označeno
drugo ime, obzirom na prava vlastnosti.


Pošto nam je gruntovnica ogledalo vlastnosti i prava, a
sve su zem. zajednice takorekudi jednolične, to treba gruntov