DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 393 — mnogih prostranih lovištih nema ni toliko divljači, da bi se prijateljem lova izplatio zakup obzirom na troškove uprave, kojih dakako zanemareno i pusto lovište mnogo treba. Vlastniei i zakupnici lovišta pobrinuše se prije svega, da od dlakave divljači razplode čim više srne i zečeve, kojih još u priličnom broju nalazimo u raznih predjelih naše domovine. Nu to njihovo nastojanje, taj njihov interes sukobio se s drugim, rek bi jačim interesom, naime interesom gospodara, koji su počeli velikim troškom i trudom regenerirati propale svoje vinograde. Još je svakomu u živoj pameti ogorčena borba, što se je nedavno ne samo u javnih glasilih i skupštinah gospodarskih družtava, nego i u samom zakonodavnom tielu vodila sbog zečeva, tih najopasnijih zatornika mladih vinograda i voćara. Predaleko bi se upustili, kad bi se na taj tema ovom prilikom vratili i o njem pobliže razpravljali. S našega stanovišta to nije ni nuždno, jer držimo, da je ta kolizija interesa izmedju lovaca i vinogradara prolazne naravi i da će prestati, kada budu vinogradi američki tako ojačali, da im zečevi neće moći ugrožavati obstanak. S druge strane držimo, da će i sami vlastniei i zakupnici lovišta poraditi o tom, da se taj sukob pravednim načinom izravna, ter će se pobrinuti, da proriede broj koristne divljači, ako j)onaraste za toliko, da i sbilja postaje opasnim kulturam i gospodarskim interesom. To će jamačno već skora budućnost pokazati. Kada vlastniei i zakupnici lovišta rade o tom, da sačuvaju i čim više razplode najtraženiju za sada medju dlakarima divljač : srne i zečeve, oni posve razmno postupaju, nu držimo, da time nisu još izpunili sve, što im može lov učiniti koristnim uživanjem. Valja nam ugledati se u primjer napreduih gojitelja lova. Ima, kako smo već gore više spomenuli, nekih vrsti koristne divljači, koja je u davnije vrieme u nas vrlo razprostranjena bila, što je dokaz, da joj podneblje i konfiguracija tla prija. Te vrsti, koje su bile u nas nekada udomljene, valjalo bi izuova opet u nas udomiti, tim više, jer se u konsumu veoma traže i u prometu s divljači možda prvo mjesto zauzimaju. Mi podsjećamo samo na jelene i crnu divljač, ili ti divlje svinje. Medju dlakari ova se divljač najskuplje plaća, a riedka je. Veliki posjednici, imajući ogromna lovišta, goje ju često u zatvorenih zvierinjacih, jer je notorno, da jeleni i divlje svinje prave gospodarom velike štete na usjevih, a mogu i ljudskomu životu postati opasne. Ovu vrst uzgoja i mi bi preporučili za naše odnošaje, jer bude li se ta divljač gojila u nezatvorenih prostorih, nastati će opet novi sukob s gospodarima. Ako se suviše razplodi, neka se osnuju novi zvierinjaci i to ne samo na privatnih, nego i na obćinskih lovištih, ako je tomu zgoda. To će svakako dići eienu lovištima. Uvadjanje koristne |
| ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 394 — divljači u nas, koje nismo dosele gojili, pokazalo se je vrlo praktičnim i unosnim kod gnjetela. Prije bijahu u nas gnjeteli čudo nevidjeno, sada su pečenka, poznata u svakom imućnijem domu. To isto moglo bi se pokušati s jeleni i veprovi, kao što je fatično pokušano već u Slavoniji, napose u sriemskoj županiji. Ovim načinom moči će lov i u nas postati unosnim zanimanjem i važnim faktorom u području narodnoga gospodarstva. Njegovi proizvodi su vrlo traženi i skupo se plaćaju, samo treba nastojati o tom, da interesi lovstva neđodju u sukob s interesi ratarstva, komu je razvitak lovstva najmanje u prilog s razloga, koji su obćenito poznati. N. N. Sitnice. Ciena željezničkim podrlakama u Hrvatskoj, Slavoniji i Bosni. Kod ravnateljstva kr. ugar. državnih željeznica u Budimpešti obdržavana je na 19. svibnja t. g. ponudbena razprava vrhu pokrića potrebe željezničkih podvlaka za godine 1897.—19 2. Razprava je bila živahna, jer je preko 20 tvrdka kod iste učestvovalo. Rezultat pako jeste sliedeći: Ponudjeno je za godinu: 1897., 1898., 1899., 1900., 1901., 1902. Ukupno hrastovih podvlaka: 78.200; 2,265.523; 655.000; 197.000; — — 3,195 723 bukovih „ 58 000; 751.000; 553.000; 254.000; 60.000; 60.000; 1,736.000 borovih _^ — 20.000; 20.000; _ — — 40.000 Ukupno. 136 200; 3,036.523; 1,228 000; 451.000; 60.000; 60.000; 4,971.723 Prema tomu ponudjeno je skoro dvaputa toliko hrastovih podvlaka koliko bukovih Na Hrvatsku i Slavoniju odpada 422.000 komada hrastovih, a 670.000 bukovih podvlaka ; onaj drugi dio odpada na Ugarsku. Kako se vidi ponudjeno je iz Hrvatske i Slavonije razmjerno puno više bukovih podvlaka t. j . 38 postotaka od sveukupne ponude, dočim na hrastove odpada samo 13 post. Da na Ugarsku odpada onako velik postotak na hrastove podvlake, tumačimo time, da tamošnje hrastove šume niesu toliko sposobne za inu tehničku porabu kao naše u Hrvatskoj i Slavoniji, koje se upotrebljuju za puno skuplju robu. Isto tako povoljan je znak za naše šumsko-gospodarstvene odnošaje, da je Hrvatska i Slavonija participirala na bukovima podvlakama sa 38 postotaka, a to znači, da su naše bukove šume već ponešto prometa otvoreue, pa da će im uslied toga i ciena rasti. Borove podvlake potiču iz Bosne. Ciene su pako prema pojedinim željezničkim postajama sliedeće. Za hrastove normalne podvlake, t. j . od duljine od 2 5 m I. vrsti traži se na željezničkoj postaji : |
| ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 395 — Zagreb 1 for. 40 nč. Varaždin 1 for. 48 nč. Požega 1 for. 33 nč. Zdenčina—Karlovac 1 for. 35 nč. Zakanj—Zagreb 1 for. 40 nč. Za bukove podvlake od iste dimenzije traži se na željezničkoj postaji: Banovajaruga—Raić — for. 83 nć. Zagorska željeznica — for. 92 nč. Za borove podvlake od duljine od 27 m. traži se na željeznici Brod 1 for. 18 nč. Ciena je za sve godine ista. Od hrvatskih tvrdka učestvovali su: H. Berger, Drag. Schlesinger, Pajanović i dr. J. K. BukOTe podvlake. Ravnatelj Schmid t u Strassburgu napisao je knjižicu «o uporabi bukovih željezničkih podvlaka», gdje je znatno proširio i razjasnio svojstvo bukovih podvlaka. U toj knjižici se dokazuje da s katranovim uljem u kojem ima karbolne kiseline napojene bukove podvlake puno dulje traju, nego li iste hrastove podvlake. Podatci, koji se u tom spisu spominju, protežu se na materijal francezke iztočne željeznice, koja je prvo 21 godinu primljena; prema tima podatcima izmienjenoje neimpregniranih hrast vih podvlaka radi truleža 52 postotaka, a sa katranovim uljem napojenih 26 8 postotaka; nsuprot bukovih podvlaka napojenih sa istom tekućinom samo 6"4 postotaka. To se razjašnjuje time, da je bukova podvlaka u stanju 30—35 klg. katranovog ulja upiti, tako da joj težina za 50 postotaka naraste; kod hrastovih podvlaka usuprot naraste težina nakon impregniranja jedva za 10 postotaka. I profosor Strasburger preporuča u velike bukove podvlake s razloga što se bukva kao bielo drvo podpunije impregnirati može, dočim kod hrastoviue i borovine dotična tekućina jedva pol centimetra u drvo probije. 0. F. u. J. Z. Boj izmeđju žabe i gujavice*. Svakomu će biti poznata bliedozelena, troma, jednom rieču: ogavna žaba pokućarka. Stanuje izpod kućnih triemova, a ima je i u baštama po lejama, gdje se zavuče izpod trave. Hrani se kukcima i lepiricuma za kojima dosta nespretno poskoči, da ih ulovi. U tom pravcu biti će da je i koristna, — kada je dan danas u svietu već dotle došlo, da se za svašto što diše i živi pita: koristi li ili škodi li ljudskomu družtvu? Nu o tom niesam nakau razpravljati, nego ću opisati kratak prizor, koga sam neki dan u vrtu doživio. Sjedim na klupi i čitam, a dva do tri koraka preda mnom plazi po stazici velika gujavica; bila je sigurno 10 cm. duga, a pol cm. debela, dakle od najvećih, što sam ih ja u naših krajevih vidjeo. Dok se * Regenwurm (crv, gljista). |