DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 3 <-- 3 --> PDF |
´ii»a3^^ Br. 8. u ZAGREBU, 1. kolovoza 1897. God. XXI. Uvrstbina oglasa: za 1 stranicu 8 for.; za ´/a stranice 4 for.; za Va stranice 2 for. 70 novo.; za ´A stranice 2 for. — Za višekratno uvrštenje primjerena popustbina. Vrsti drveća, njihovo uspievanje i uporaba u šumama Petrovaradinske imov. obćine. šumska teritorija Petrovarad. imov. obćine obrasla je za danas svuda listnastim drvedem; četinjača ne ima nigdje. Vladajuća vrst jest hrast lužnjak, dočim su ostale vrsti, što se po ovdašnjim šumama nalaze, manje više podredjene. Drugovrstnib Čistih sastojina ne ima nigdje, osim nekoliko grabovih u području Klenačke šumarije; no i u ovima su hrastova stabla zastupljena u raznoj mjeri. Od hrastovih suvrsti dolazi uz lužnjak: cer i granica. To su suvrsti, koje se očigledno razlikuju od lužnjaka. Koliko odlika (varietas) lužnjakovih ima, to se za danas još ne zna tačno. Po obliku ploda ima ih oko 40 na broju a možda i više. Isto tako opaža se razlika i u dobi cvjetanja, razvijanja hšća i dozrievanja ploda. Ima ih i po veličini žira veoma različnih. Ali u pogledu kakvode drveta prilika je, da su sve te odlike jednake. Narod sve te odlike naziva ovdje imenom «hrast», i znade dobro razlikovati od njih granicu i cer; isto tako razpoznaje i ostale vrsti drveća, te je dao svakoj i svoju zasebnu uporabu, kao što ćemo to niže uviditi. Početi ćemo sa lužnjakom. Hras t lužnja k (Quercus pedunculata, L.) Kao što napried rekosmo, lužnjak je vladajuća vrst ovdašnjeg šum. drveća, on je glavni izvor dohodaka ove imov. obćine. Lužnjak uspieva svuda po lugovima ovoga kraja veoma dobro, a osobito na položajima, koje voda vremenito natapa. |
ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 352 — , Na takovim položajima ima on, koliko se danas znade, i bolju ciepljivost, svojstvo, koje je od velike važnosti kod proizvodnje duge. Lužnjak pokazuje i razvija svoje rese (cviet) u ovdašnjim lugovima vrlo nejednako : ima ih koji početkom svibnja imadu lišće podpuno razvijeno, preko 20 cm. dugačko, dočim na drugom stoje pupoljci u isto to doba sasvim nerazvijeni — kao u sred zime, te se razviju tek koncem mjeseca svibnja. Ovakovih poznih hrastova* ima veoma mnogo, B toga to u prolječe jako u oči udara; prem ima razlike i u toj smjesi. Ima lugova, gdje su pozni hrastovi riedki, tako na pr. u lugu Senajskebare I. (na Savi) u Matijevici (duž Obedske bare) i drugdje. I oblik lišda dosta se razlikuje kod pojedinih odlika. Kod jednih je lišče veče, kod drugih manje; kod jednih manje, kod drugih više ovalno — u koliko se kod hrastovog lišča o ovalnosti može govoriti. Pa ni peteljke, na kojima žir visi, nisu jednakog oblika: na jednom stablu su veoma dugačke (po 6 i više centm.) dočim su na drugima kratke: nešto preko jednog centimetra. Osim toga opaža se neka razlika i kod kore: kod jednih je svjetlija, kod drugih tamnija; s toga narod pravi razHku izmedju «crnog» i «bielog» hrasta. No najjasnije se opažaju sve te odlike u veličini i obliku žira. Kakove su to odlike, koje se ovdje nalaze, kako ih botaničari nazivaju, to žalibože nije do danas naučno izpitano. Što se tiče upotrebe, ne čini u tome obziru ovdašnji narod nikakve razlike. Za nj su sve te odlike jednake vriednosti. Lužnjak je kao svagdje tako i ovdje vrlo cienjeno drvo. Od njega gradi narod gotovo sve što u svojoj kući treba. U starija vremena pravio je Sriemac od lužnjakova drveta i kuću i sve zgrade, što je u svome gospodarstvu trebao. Pa i danas, gdje se hrastovina štedi, najmilije mu je drvo u kući. * Quercua peđunculata, var. tardissima, njemački „Spateiche". O toj ćemo odlici donieti u jednom od idućih brojeva malu razpravicu. Uredn. |
ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 353 — Od hrastovine pravi i danas naš seljak najradje svoje zgrade, znajud, da je to najtrajnije drvo. Ima zgrada i sada koje izključivo gradi od hrastovine i to su čardaci, ambarovi i svinjci. Na kuće uzima se već više čamova gradja, a to prosto s toga, što je hrastovo drvo skočilo na cieni, te je po imov. obćinu probitačnije za take zgrade nabavljati čamovinu. Osim toga upotrebljava narod hrastovinu za ograde i za svoje orudje, koje mu je u gospodarstvu nuždno, prem ima po nešto, što pravi i od drugih vrsti drveća, što ćemo na svome mjestu reći. No najglavnija upotreba lužnjakovine ogledje se u proizvodnji duge. Duga je ciepana u ovim krajevima od pamtivieka: od kako postoje vinogradi i šljivici u Sriemu. Kada su počeli trgovc i izradjivati dugu po ovim šumama, to se ne može tačno odrediti, no neće biti tome dugo. Prva trgovačka kuća, koja se je s tom radnjom bavila u Mitrovici, biti će po svoj prilici — Teuševa. Teuš — stari Franjo* — biti će čini mi se začetnik u proizvodnji duge za trgovinu i izvoz, izprva za Banat a tek kasnije za Sisak, odnosno za Francezku, ali to tek 1860 i 70-tih godina. Hrastovi za tu svrhu sjekli su se gotovo izključivo u sadanjoj Morovićkoj šumariji**. Pa i dan danas je proizvodnja duge ograničena na tu šumariju, koja je sastavljena od pretežno prastarih lužnjakovih saetojina. Ove sastojine i jesu upravo pravo vrelo odkuda Petrovard. imov. obćina crpi novac za podmirivanje svojih novčanih potreba, te će još kroz 40—60 godina ostati takovim vrelom — sve dotle, dok uztraje tamošnjih starih sastojina. * Umro 1886. god. ** Od ove šumarije stvorena je kasnije još jedna pod imenom Boautske. |
ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 351 — God. 1886. uredjena je ta sjeČa gosp. osnovama, na temelju kojih je do 1894. za trgovinu prodato i posječeno 20.412 hrastova za cienu od 643.564 for. Popriečno na godinu 20.412 : 8 = 2552 komada i to srednjom cienom od 31 for. po stablu. Popriečna ciena ovih hrastova izgledje dosta nizka, ali valja imati na umu, da su za prvi taj decenium odredjene za prodaju većinom lošije i nezdravije sastojine. Ima sastojina u lugovima Morovićke šumarije u kojim vriedi hrast popriecno i do 100 for. danas, no ovake su sastojine riedke. Vedina bi imala danas vriednost oko 40 do 50 for. po hrastu. Stabla starih sastojina u Morovičkim hrasticima prešla su mahom svoju sječivu fizičnu dobu, te one opadaju iz godine u godinu kvalitativno i kvantitativno. Stoga se ove sastojine i sieku t. z. predhvatom, t. j . uz prolaznu obhodnju. Takovih sastojina ima još oko 8500 jutara. Kako dugo će se moći podržavati ove sastojine, to se nemože pozitivno unapried odrediti, ah bi u interesu neprekidnosti trgovine i prodaje bilo dobro, kada bi se moglo protegnuti za 60 godina, to će reći dotle, dok nam nebi prirastle današnje mladje sastojine za proizvodnju duge, Sastojina od 60—80 godina ima u doljnjim šumarijama Klenaekoj, Kupinskoj i Surčinskoj oko 5000 jutai´u, i ove bi mogle kasnije zastupati današnje stare hrastike Morovićke šumarije. Osim duge malo se ćega iz ovdašnjih hrastova izradjuje u vehko. U novije doba počeh su trgovci izvoziti u inozemstvo i kusove (Rundholzer) iz ovdašnjih vrstnijih sastojina, no to u podredjenoj mjeri. Drva za gorivo od hrastovine troše stranom domaći pravoužitniei, stranom nepravoužitnici, kupujuć ga kod drvarskih trgovaca po gradovima. No vrlo veliku količinu troši u najnovije vrijeme hrastovine iz šuma ove imovne obćine tvornica za proizvadjanje tanina u Mitrovici, gotovo sve što preostaje |
ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 355 — iza podmirenja pravoužitnika u Morovidkoj šumariji. Ova drva nabavlja tvornica obično od trgovaca, koji hrastove od imovne obdine kupe. Povodom ove zadnje upotriebe hrastovog drveta, poskočila je i ciena gorivu, i što je takodjer važno, ostaju iza trgovačke sječe šestarevi Čisti od sviju odpadaka, koji su dotle većinom na mjestu propadali. Dok rečena tvornica u Mitrovici nije proizvadjala tanin, prodavali su trgovci iz sakupljenih sječa goriva drva od hrastova zajedno sa onima od drugih vrsti za Zemun a i za Biograd i Šabac u Srbiji, u koliko to nebi bili Mitrovački drvari prekupili. Prije desetak godina bijaše ciena jednog hvata hrastovine za gorivo 6 for., dočim je danas 8 for. postigla. Ciene hrastovog drveta, koje je prikladno za ciepljenje duge, razh´čite su. One se mienjaju prema dimenzijama, gdje naročito odlučuje debljina debla. Ove ciene izvedene su na osnovu količine francuzke normalne dužice, što ju jedan kub. metar sirovine kod raznih debljina ćutka dati može. Tri su razreda ciena na tome temelju određjena po kub. metru surovine, i to: za stabla sa srednjom debljinom od 40—80 cm. 6 for. 50 nč., za ona sa srednjim promjerom od 81—105 cm. 9 for., a sva ona preko ove zadnje debljine uzimaju se u III. razred sa cienom od 11 for. po kub. metru. Pri ocjeni se uzima u račun onaj dio debla, koji je po izgledu prikladan za proizvodnjil duge. Dielovi debla koji su šuplji, izkvareni crvom ili pod drugom kakvom manom, smatraju se kao drvo za gorivo; odtuda dolazi to, da hrast od 80—90 cm. prsnog promjera (što se može smatrati kao osrednja debljina starih hrastova u Morovićkoj šumariji) nije prodano skuplje od popriečno 31 for. Ciene za kusove su daleko veće. Ove su ciene sa 16., 18. i 20 for. po kub. metru. No za vadjenje kusova (Rundholzer) uzimaju se hrastovi prvoga reda pogledom na zdravlje i čistoću i pravnoću debla. Stabla hrastova od mladje dobe, naročito ona izpod one debljine, koja naplaćuje proizvodnju francuzke dužice nepotra |
ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 356 — žuju trgovci u ovome kraju. Ovakovim drvećem podmiruju svoje potrebe domaći pravoužitnici, prem i oni radije primaju deblje hrastove, iz kojih mogu izvaditi prošće za svoju ogradu, za rezanje planki za podboje, gradje za ambare, i druge svrhe. Od nuzgrednih prihoda lužnjaka najvažnija je žirovina. Šišarka je u predjašnja vremena — dok se tanin nije proizvadjao kao ekstrakt iz hrastovog drveta — imala daleko veću vriednost i cienu, no sto ju ima danas. God. 1878. dobila je ova imovna obćina za urod šisarke 32.000 for. docim danas za onakovi urod nemože postići ni tri hiljade for. Žirovina se u pravilu ne prodaje, nego se prepusti pravoužitnicima za življenje svinja uz umjerenu cienu. Kada obilno urodi žir, onda je to blagodat po ovdašnji narod; jer takav urod može da prehrani kroz 3—4 mjeseca preko 100.000 svinja. God. 1872. izhranjeno je — i gotovo u polak ugojeno pravoužitničkih svinja 78.080 kom., nepravoužitničkih 1071 kom. Pravoužitnici plaćaju žirovinu sniženom cienom kako kad 20 do 40 nč. od komada bez obzira na odrastlost svinja; nepravoužitnici obično 1 for. od komada. God. 1892. koja se može smatrati kao jedna od najboljih u poglepu uroda žira, doniela je blagajni upisom u žirovinu 16.677 for. uz naplatu od 20 ne. od pravoužitnikog svinjčeta, a 1 for. od nepravoužitničkog. Ali ako bi htjeli da izkažemo pravu vriednost žirovine u takovoj godini, onda bi morali uzeti barem 1 for. svake glave te bi u tome slučaju dobili kao rezultat u god. 1892, vriednost od 79.151 for., a i daleko vise, jer je pojmljivo, da se broj svinja upisanih i de facto u žirovinu puštenih neda lako kontrolirati, te je vrlo vjerojatno, da broj u žirovinu upuštenili svinja premašuje za neku tisuću broj upisanih i naplaćenih komada. Godine sa podpunim urodom žira niesu česte, može se redi, da se u desetini godina jedanput takova desi. Ali sa polovičnim urodom dolaze i jednom u pet godina, te se obzirom |
ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 357 — na to oplodnom sječom u tečaju od 5 godina šestar sigurno pomladiti može. Hrastovili guljevaČa nema ovdje nigdje. Kako 88 iz svega ovoga vidi, hrast lužnjak ima i ovdje svoju veliku vriednost i on se može s pravom nazvati koljenom ovdašnjeg drveća* Procjena šumskih šteta u privatnih šuma* (Odgovor na takovu razpravu krapinskog šumara gosp. Gase Vaca). I. U toj razpravi izvadja g. pisac iz postojedih raznih šumskih zakona i naredaba, da je kr. kot. šumar dužan svaku prijavnicu vrhu šumskog kvara privatnog šumovlastnika bezplatno obračunati, iznos odštete ustanoviti, zatim da je samo taj vlastan takove kvarove za područje svog službenog kotara procienjivati, i konačno, da su nejasni propisi glede izviđa na licu mjesta takovih šumskih šteta u svrhu ustanove veličine odštete te zaračunavanja pristojba šum. urednikom, koji taj izvid obavljaju. Pošto se sa svim ovim tamo potanje opisanim ni malo ne slažem, a jer sam na takove nejasnosti i netočnosti tumačenja topredmetnih zakonskih i naredbenih ustanova i sam u svojoj praksi naišao, s toga se uslobodjujem taj predmet pobliže opisati i razjasniti. Zadnja alineja §. 61. provedbene naredbe visoko vladinog predstojničtva od 15. srpnja 1895. br. 35.633 k. zakonu o uredjenju šumarsko-tehničke službe kod političke uprave, glasi, da «Prijavnice šumskih štetah, podnesene od raznih stranaka, ima kot. šumar ureda radi bezplatno izpitati i obrediti». * Pod gornjim naslovom dobili smo dva odgovora, te ih ovdje obadva priobdujemo. Uredn. |