DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 371 — Bezkucniku — ako je zavičajnik i obćinar — može se opredjeliti V^ gornjeg prava, t. j . ^´le. Tako smo evo razvili načine, kako možemo prigodom prvog uredjenja (§. 57. z. o. z. z.) ustanoviti suvlastničko pravo pojedinca, u svrhu ostvarenja «zemljištne zajednice ». Od svih načina, najbolji je onaj, iztaknut u §. 13. z. o. z. z. koji glasi: «Ako postoji podpun sporazumak svih ovlaštenika u pojedinoj zemljištnoj zajednici, tad se ima razmjerje ovlašteničtva prema njihovomu sporazumku o dm j e r i t i». Iz toga sliedi, da prigodom prvog uredjenja moramo nastojati, da svi suovlaštenici budu sporazumni i složni. (Nastavit če se)´ Izvadak iz izvješća kr. nadzorničtva za pošumljenje primorskoga krasa u Senju vrhu tečajem g. 1895. obavljenih kulturnih i inih radnja. Točka 1. Stanje Ibraiijeviua. Koncem g. 1894. iznašala je cielokupna površina dosele izvedenih branjevinah 14.123 rali 1.261 Dhv. nakon izpravka njekih površina osvjedočilo se je tečajem g. 189.5. nadzorničtvo, da od te površine pripada državnom šumskom eraru 7975 rali 242 Dhv. dočim je 6.148 rali 1019 Dhv. vlastničtvo pojedinih na Krasu ležečih obćina Tečajem g. 1895. stavljen je u strogu branjevinu na temelju visokog odpisa i. z. br. 1465. od 17. listopada 1894. dostavljenog naredbom veleslavnog kr. šumarskog ravnateljstva u Zagrebu od 24. listopada 1894. broj 7133. predjel «Senjska draga II.» sa površinom od 127 rali 1314 Dhv. i na temelju visokog odpisa i. z. broj 788. od 14. lipnja 1895. dostavljen naredbom veleslavnog kr. šumarskog ravnateljstva u Zagrebu |
ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 372 — od 19. lipnja 1895. broj 4133. predjel Jasenje sa površinom od 311 rali. Prigodom odmjere površina za kulturne radnje u potonjoj branjevini, izpostavilo se je, da je stari put, koji ima omedjašiti sjevero zapadnu stranu te branjevine, u katastralnih. mapah pogriešno urisan, te se je nakon odmjere obračunala faktična površina te branjevine sa 302 rala 1366 Dliv. Uslied toga zagajivala se je tečajem god. 1895. na novo površina od 430 rali 1080 Dhv. Cielokupna do konca g. 1895. u strogoj branjevini nalazeća se površina iznaša 14 554 rali 741 Dhv. te pošto je nova branjevina «Senjska draga II.» vlastničtvo drž. šumskog erara, nalazi se koncem g. 1895. u posjedu istog ukupno 8102 r. 1556 n^^v. dočim se u vlastničtvu pojedinih na Krasu ležedih obdina nalazi površina od 6451 r. 785 Dhv. budući je na novo zagajeni kraški predjel «Jasenje» vlastničtvo porezne obćine Kriviput. U ostalom, trebalo bi za točno ustanovljenje zagajenili površina skoro sve na novo premjeriti; u svoje vrieme bilo je naime nadzorničtvo prisiljeno čestoputa kod izvedenja branjevina drugu traču (crtu) suhozida uzeti, a na taj način nastale promjene u površinama niesu se kašnje izpravljale. Ni jedan od novo zagajenih predjela nije obzidan suhozidom, već su na medju branjevina postavljene piramide iz kamenja pobjeljene sa vapnom, te po nekoliko tabula sa nadpisom «branjevina». Od obzidanja suhozidom odustalo se je iz razloga: 1. što su predjeli čuvaru vrlo lahko pristupni; 2. što u blizini branjevina stanujuće žiteljstvo u manjem broju blago drži, 3. što kroz jednu i drugu branjevinu javne ceste idu, 4. što bi obzidan je vrlo velike troškove prouzročilo. Tako na primjer stajalo bi izvedenje suhozida u duljini od 4630 cur. met. oko branjevine «Senjska draga II.» 2083 for. 50 nč. ili po ralu zabranjene površine 16 for. 30 nč., budući |
ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 373 — bi se potrebiti kamen morao lomiti i dovažati, jer neima valjanog u blizini; izvedenje suhozida oko branjevine «Jasenje» u duljini od 5500 cur. met. iznašalo bi doduše samo 2200 for. ili po ralu 7 for. 28 nč. ali ne bi od nikakove koristi bilo, pošto bi se javna cesta na ulazu i izlazu branjevine morala otvorena držati; isto tako ne bi postavljenje lisa (vratašca) za priečke putiće, s kojim se narod za putovanje u Senj služi, ništa koristilo, jer ih putnici ne bi vazda zatvarali, te bi pasude blago ipak unišlo u branjevinu. Postavljenje medjašnjib znakova oko branjevine «Senjska draga II.» u mjesto suhozida stajalo je 80 for. 80 nč. ili po ralu 63 nč.; oko branjevine «Jasenje» pako 62 for. 80 nč. ili po ralu 21 nč.; popriečno pako kod obijuh branjevina 33 nč. Za obadvie nove branjevine zamolilo je nadzorničtvo kr. financ. ravnateljstvo u Gospiću za privremeni oprost zemljarine. Za branjevinu «Senjska draga II.» nije oprost dozvolio i to s razloga, što su te parcele sastavljene na temelju zak. čl. VII. od god. 1875. uvrštene kao šume u kat. operate, i s razloga, što nova pošumljenja niesu provedena na tlu nabrojenom u točki c. §. 6. spomenutog zak. članka. Za branjevinu «Jasenje» pako obnašlo je medjutim visoko kr. ug. ministarstvo financija dozvoliti privremeni oprost zemljarine na 40 godina, počam od godine 1896., uvrstiv te prediele kano šume VII. razreda sa čistim prihodom od 60 for. 57 nč. i zemljarinom od 10 for. 36 novč. Konačno izlučilo je ovo nadzorničtvo u poreznoj obćini Cesarica predjel «Staze» s površinom od 492 rali 749, Dhv. u svrhu zagajivanja, te pošto je odnosna osnova medjutim po Njegovoj Preuzvišenosti gospođinu banu odobrena, preuzeti će se izvedenje tečajem g. 1896. U ostalom nada se ovo nadzorničtvo, da će mu posredovanjem kot. oblasti u Senju, koja se za pošumljenje vrlo zanima, za rukom poći i manje površine u obćini sv, Juraj i Jablanac zagajiti. |
ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 374 — Točka 2. jS^ove kulturne radnje u branjevinah. Kako je poznato, bila je zima g. 1894./5. vrlo stroga i doniela je ovdašnjem krajevom mjestimice obilatog sniega. Ipak vladalo je do 23. siečnja prilično liepo vrieme, osim što je bura po običaju skora danomice duvala. Dana 18. siečnja odredjeno je u novoj branjevini «Senjska draga II.» kresanje obgriženog drvlja, te se je dne 21. siečnja odpočelo sa kulturnim radnjama u biljevištu; pošto je zemlja samo na 2 cm. dubljine u jutro smrznuta bila, dočim bi u podne sasma odpustilo, počelo se sa izkopanjem biljka za vanjske sadnje dne 22. siečnja t. g. Dne 24. siečnja pako nastala je velika pzomiena, takovo nevrieme, da su se morale sve radnje do početka ožujka obustaviti. Proljede g. 1896. dakle bilo je jako kratko, usljed česa nije ni bilo moguće težaka dobiti, pošto je svaki pojedini morao nastojati, da što prije svoje zemljište obradi. Poslie toga opet nastale su konačne radnje na senjskom vodovodu, pri kojih se je bolja nadnica pladala, nego li ju ovo nadzorničtvo plaćati može. Pošto je žiteljstvo oskudievalo na krmi za blago uslied stroge te zime, te se je počelo blago naravno i u nove neobzidane branjevine utjerivati, odustalo je nadzorničtvo od praeliminirane umjetne sadnje u novoj branjevini «Senjska draga II.» jer se je bilo bojati, da će i posadjeni borići biti obgriženi po gladnoj pasućoj marvi, usljed česa je baš shodno bilo, njeko vrieme pričekati sa skupima umjetnima kulturnima radnjama, dok se žiteljstvo, višekrat kažnjeno sbog nepovlaštene paše, ne priuči bolje paziti na pasuće blago u okolici novih branjevina. Stavljanjem naravnog podmladka na panj (kresanjem), pomladjeno je godine 1895. u novoj branjevini Senjska draga II. površina od 27 rah sa troškom od 255 for. 73 novč. ili po ralu 9 for. 47 novč. Presadnjom biljka u jame, koje su većinom tek u proljeću izkopane, jer se u jeseni 1894. nije htjelo pučanstvo latiti kopanja jama sbog inih zasluga, pošumljeno je u proljeće i u jeseni 1895. u branjevinah Vrši, Veljunac, Veljun-Velika greda. |
ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 375 Oštro- Sijaset privez, Crni vrh—Stražbenica, Duskrava—Gajina i Vlaška draga ukupna površina od 16-5 kat. jut. Za tu novu sadnju upotrebljeno je 69.600 borića (pinus laricio var. austriaca), 5700 maklen (acer monspessulanum) 5500 biljka crnog graba (carpinus anirensis) 4400 biljka jasena (fraxinus ornus) ili ukupno 85.200 dakle po rali 5163 komada. Ukupni troškovi uključivo kopanja jama, iznašali su 193 for. 14 nč. ili po ralu 117 fr. 22 nč.; presadnja od 1000 komada biljka stajala je 25 fr. 71 nč. skuplja je daklem za 3 fr. 10 nč. nego li lanjska presadnja. Uzrok tomu je, što se godimice umanjuju čistine prikladne za umjetno pošumljenje u pojedinih branjevinah. Površina gdje je dosta zemlje bilo, pošumljene su već pred više godina. Umjetne kulturne radnje onako preskupe, umanjiti će se daklem takodjer godimice, jer nadzorničtvo ne smatra potrebnim već obzirom no skupoću radnja, da se manje površine kao čistine ako su inače i prikladne uslied dobra tla medju naravnim naraštajem biljkama zasadjuju. Najbolji uspjeh pokazale su presađuje u branjevini Veljunac i Velika greda, Vrški i Dušikrava gajina, gdje crni bor izvrstno uspieva i gdje se je samo do 20"|Q posadjenih biljka posušilo, dočim je u branjevini Oštro-Sijaset i Stražbenica-Crni vrh do 70°|p uginulo. U potonjoj branjevini oštetila je u vehke hruštova ličinka nasade a nemanje i bura, koja je u mjesecu lipnju i srpnju skoro danomice duvala, a najveću snagu dosegla u ljetnoj dobi dne 13 srpnja, gdje je imala jakost 10 po Beaufortovoj pomorskoj ljestvici. Znatna množina biljka posušila se tek početkom rujna, kada no je po nekohko dana neprekidce nesnosna vrućina vladala. Nadnica iznašala je u proljeće god. 1895. kod kresanja šume 70—90 nč., kod sadnje 60—80 nč., za odrasle mužkarce 50—60 nč., za žene u okolici senjskoj, daklem u branjevini Senjska draga i Oštro-Sijaset; u drugih branjevinah plaćalo se je 60 nč. mužkarcu, ženskima 50—55 nč., djeci 35—45 nč. |
ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 376 - Usljed inih raznih radnja poskupila je daklem nadnica u okolici senjskoj. Pošto je na hrastovih stablih nalazedih se jošte u novoj branjevini Senjska draga II. u izobilju u jeseni god. 1895. žira bilo, koji je čim je sa stabla pao odmah počeo klicati, te pošto bi ga voda kišnica uslied strmoga tla odplavila, odredilo je ovo nadzorničtvo sadnju na taj način, da se žir na mjestu, je ležao bez pobiranja oštrom palicom u zemlju ukopa. Troškovi na površini od kakvih 10 rali iznašali su 23 fr. 64 nč.; na nekojima mjestima pokazao je taj način ogoja vrlo dobar uspjeh na jako sterilnim mjestima uspjeh je slab, te će se morati svakako sadnjom 3 god. biljka popraviti. Sijanju sjemena ne ima inače na krasu mjesta i škoda je za svaki u tu svrhu potrošeni novčić; jedino u spomenutoj branjevini, gdje dosta starih stabala ima, bilo je moguče sadnju sa žirom preduzeti. Osim naznačene množine biljka, posadjeno je u branjevini Borovo na površini od 0*7 rali medju pleterima proti opuzinama 13.400 vrbovih ključida 1400 komada jablanovih utočaka. U ovdašnjem biljevištu odgojene vrbe, i to iz Kranjske pokazuju dobrar uspjeh; manji pako uspjeh opaža se kod ključića posadjenih neposredno medju pleterom a nabavljenih iz biljevišta (Salicetum) grofa Auersperga u Brundorfu u Kranjskoj. Konačno su izvedene ponovne kulturne radnje u branjevini Nehaj, grada Senja i to pod nadzorom jednog od ovdašnjih lugara, te je tu akupno posadjeno u proljedu 1895. 10.000 kom. raznih biljka. Točka 3. Popravak starih nasada. U proljeću popravljeno je ukupno 34*4 jutra starih umjetnih nasada, i to u branjevini Vrski, Mački, Veljunac, Veljun- Velika greda, Borovo privez. Vlaška draga, Stražbenica-Crni vrh i Duškrava gajina, te se upotriebilo u tu svrhu: |
ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 377 — 138.600 biljka crnog bora, 1.000 biljka maklena, 13.000 biljka crnog graba, 1.600 biljka crnog jasena ili ukupno 155.000 komada. Troškovi iznašali su 1115 fr. 72 nč. ili po ralu 32 fr. 43 nč; skuplje daklem popriečno nego lanjske godine za 17 fr. 65 nč. Bilo je pako odredjeno, da se samo one jame imadu prekopati i na novo posaditi, u kojima su se sve posadjene biljke bile posušile, pođnipošto pako takove, gdje se barem jedna zelena biljka jošte nalazi. Nu ti nasadi niesu već odavno bili popravljani, usljed česa je veći izdadak nastao, naročito u branjevini Stražbenica Crni vrh, gdje je, kako je gore iztaknuto, hruštova ličinka veliku štetu napravila. Kod popravka nasada moraju se nadalje bolji težaci upotriebiti, te je i nadzor težji, nego kod nove sadnje Težaci nepazeći, da li se koja biljka jošte u jami nalazi, možda kamenjem zasuta ili obrašćena travom, običavaju prekopati jamu, te unište tako često posvema zdravu biljku, a i želja, da imadu dulje vremena posla, često je uzrokom tome. Uvedenje globe od 5—10 nč. za svaku na taj način uništenu biljku kao i za izkopanje nove jame, gdje to nije odredjeno bilo, ili u blizini naravnog naraštaja. Čini se, da će biti od koristi. Za prekopovanje jama, daklem za popravak, ne mogu se djeca upotriebiti, jer naprave veću štetu, te se jedino za obloženje biljka kamenjem i za donasauje zemlje u posao uzimlju. NadzorniČtvo žali, što nije u posjedu kakovih nacrta, u koje bi se od prvog početka u pojedinim branjevinama urisala površina izvedenih kulturnih sadnja, sa dotičnom godinom i i množinom posadjenih biljka, kao i potle uzshedivši popravci. Bilo bi vrlo zanimivo znati, koliki je postotak uginuhh biljka i trošak po kat. jutru. |
ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 30 <-- 30 --> PDF |
- 378 — U jeseni g. 1894. i u proljeće g. 1894. izlučene u tu svrhu pokusne površine u branjevini Borovo privezak pokazuju medjutim veoma dobar uspjeh. Točka 4. Radnje oko vezanja opuzina. U branjevini Senjska draga II. izvedeno je tečajem god. 1895, za obustavljenje opuzalih obronaka 373 cur. met. pletera II. razreda i 106 cur. met. suhozida, ukupno 479 cur. met. u vlastitoj upravi sa troškom od 644 for. 99 nč. ili po cur. met. popriečno 1 for. 35 nč. Potrebiti bukovi kolci, ukupno 700 komada na broju u duljini od 1-80 m. i 2-20 m. kao i 20 vozova pruća doznačeno je bezplatno po kr. šumariji u Brlogu u predjelu «Bilo». Kadalje je podignuto putem pogodbe u istoj branjevini 640 cur. met. suhozida proti opuzinam sa troškom od 293 for. 75 nč. ili popriečno po cur. met. 46 novč. Plaćalo se obzirom na odaljenost valjanog kamenja 35 do 40 nč. dapače i 60 nč. po cur. metru, dočim je visina suhozida po potrebi bila 1 m. do 1´50 m. debljina 0´40 do 0*60 m. Stari porušeni pleteri pako popravljeni su sa troškom od 128 for. 49 nč. Ovdje se je izpostavilo najshodnijim, da se opuzine u mehkom tlu suhozidom vežu, ako bi nabava kamenja uslied dovažanja i skuplja bila. U branjevini Oštro-Sijaset izvedeno je 127 cur. met. suhozida proti opuzinama sa troškom od 57 for. 15 nč. ili po cur. metru sa 45 nč. i 145 cur. met. ;sa troškom od 50 nč. po cur. metru. U branjevinama Veljun, Velika greda, stajalo je izvedenje od 45 cur. met. suhozida 18 for. ili po cur. m. 40 nč. dočim je u Branjevini Borovo na novo podignuto 133 cur. m. pletera, u koju svrhu je bezplatno po kr. šumariji u Brlogu doznačeno 40 bukovih kolaca i 12 vozova bukova pruća, te se osim toga izvelo 35 cur. m. suhozida, troškom od 52 novč. po metru. |
ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 379 — Sveukupno podignuto je tečajem g. 1895. u svih branjevinah. 1415 cur. m. suhozida i 506 cur. met. pletera II. razreda proti opuzinam, te cielokupni troškovi iznašaju uračunajudi i popravak starih pletera i suhozidova 1709 for. 54 nč. Točka 5. Popravak obstojećih suhozidova oko Ibraiijevina. Pridržajući lugarsko osoblje, da u interesu lakšeg službovanja samo popravi izbočeni ili porušeni suhozid, potrošila se je za popravak istoga oko stare branjevine ukupna svota od 191 for. 14 nč. prama 332 for. 47 novč. lanjske godine i prama 662 for. godine 1883. ili počam od godine 1879—1894. ukupno izdanih u tu svrhu 4106 for. Točka 6. Šumski kvarovi u branjevini. Tečajem godine 1895. prijavljeno je 1566 slučajeva prekršaja proti sigurnosti šumskoga vlastničtva, i to vedim dielom proti paševini. U novih branjevinah Senjska draga II. i Jasenje prijavljena su počam od početka svibnja 1895. ukupno 32 slučaja proti sigurnosti šumskog vlastničtva, koja su i jur po kot. oblasti u Senju riešena, te je odšteta po kvaročiniteljima djelomice uplačena i to na taj način, da se dotična svota sustegne po ovomu nadzorničtvu od zaslužbine, ako kvaročinitelj takovu ima ovdje dobiti. Da je broj šumsko kvarnih prijamnica prama godini 1894. sa 1093 slučajeva puno vedi, uzrok je i stroga zima 1894./1895. za koje se nije moglo ni u nižjih predjelih blago pustiti na pašu, uslied česa je naskoro nastupila nestašica siena. Uvažajući ovdjašnje izvješde od 4. ožujka broj 168 i dopis presvietloga gospodina velikog župana županije ličko-krbavske predložen izvješćem od 27. ožujka 1895. broj 241 blagoizvo- Ijela je Njegova Preuzvišenost gospodin Ban visokim odpisom od 3. travnja 1895. i z. br. 405 dozvohti, da najsiromašnije |
ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 380 — žiteljstvo u slučaju neobhodne potrebe smije bezplatno čupati travu u kraških branjevinah pod pažnjom lugara i to na dane ustanovljene po ovom nadzorničtvu. Nu žiteljstvo saznav za tu dozvolu nije se ni držalo odredjenog dana niti dobe, ved je bez iznimke navalilo tako na branjevine, da su ih težkom mukom lugari mogli izagnati i konačno obustaviti dalnje čupanje trave. Broj kvarnih prijava vrhu šteta počinjenih u branjevinah Basara-Lekenik, Sušanj i Lipovača, u kojih bijaše čupanje trave dozvoljeno, podvostručilo se je, te će se u buduće samo u tom slučaju dozvoliti čupanje trave, ako se opazi, da bi moglo blago od glada stradati, nu i onda samo nakon osvjedočenja, da dotični žitelji sbilja nikakve hrane za neobhodno im potrebnu množinu blaga ne imaju. Točka 7. Škodljive gusjenice. Kao godine 1894. tako i ove godine pokazale su se u vedem broju razne vrsti škodljivih gusjenica, te se za sabiranje i tamanjenje izdala svota od 238 for. 16 novč. U mjesecu ožujku 1895. plaćeno je za pobiranje gusjenica od Ethnocampa pitjocampa Fabr. odrezavanjem sa predjom omotanih grana u branjevini «Borova draga» 6 for. 52 novč.; Za pobiranje gusjenica od Lophjrus rufus Klg. i Ritinia buoliana Fabr. na crnom boru, plaćeno je u mjesecu svibnju i lipnju u branjevini «08ornjak—Paškvanovac» 10 for. 80 novč. «Veljun» 23 » 50 » «Kozjak» 1 V 60 » «Vlaška draga» 8 » 95 » «Piškulja» 1 » — » đočim se je za pobiranje gusjenica, na listačama najviše na hrastovini, od Cheimatobia brummata L. Porthesia chrjsorhoea L. u mjesecu lipnju i srpnju u branjevini Jaseuovača—Kurozeb platilo 185 for. 90 novč. Hrastova stabla ostala su mjestimice skoro bez lista. U manjem broju mogli su se na hrastovini opaziti: Sa turnia carpini, pyri i Phaleria bucephala. |
ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 381 — Gusjenice Lophjrua rufus bilo je po 100 i više komada na jednoj grančici, a po 1000 komada na jednom boru ; 6 do 15 godišnji borići su najviše trpjeli i to na stranama prama zapadu i jugu, gdje je tlo jako sterilno. Na novo opažene su gusjenice Lophyrus rufus u branjevini Veljun i Piškulja, gdje ih lanjske godine nije bilo. Borići zaostali su u prirastu, posvema se nisu osušili. U branjevini Stražbenica—Crni Vrh. i Oštro—Sijaset počinila je na posadjenim biljkama kao i lani veliku štetu hruštova ličinka, u biljevištu pako ove godine nikakvu. Točka 8. Gradjevne radnje. Visokim odpisom i z. br. 788. od 14. lipnja 1895. s kojim bijaše po višjem nijestu odobrena uzgojna osnova za novu branjevinu «Jasenje» dozvoljena bijaše i gradnja u vlastitoj upravi dvijuh zaštitnih kućica u nadmorskoj visini od kakvih 400 metara. Kućice te imadu služiti kao zaklonište kroz te predjele prolazećem narodu u Senj, da ne nastrada prigodom ovdje obično naglo nastajućeg nevriemena, jer se je g. 1891. dogodilo, da je 13 osoba poginulo, koje su kasnije pronadjene po zvjeradi nakažene , u veljači 1895. nadjene su 2 osobe, a tako je bivalo i prije tako, da je skoro svake godine po koja osoba nastradala. Svaka tih kućica ima nutarnju širinu i duljinu od 3 m., te je pokrivena sa žljebcima u mort položenim; zidine pako su iz kamenja čvrsto sagradjene. Obzirom na to, što se sav materijal morao iz Senja dovažati, odnosno na konjima donesti, iznašah su ukupni troškovi gradnje 391 for. 94 novč. ili po metru* zagradjene površine (32 m^) = 12 for. 25 novč. Nu akoprem su te kućice služile putnicima najviše pako mliekaricama i lugaru za zaklonište kod velike bure i mećave, dogodilo se je ipak, da su 10. ožujka o. g. u večer 2 ženske i to jedna lugarica, poginule u silnoj buri i mećavi, jedna iznad, a druga izpod zaštitne kućice, gdje su 11. u jutro nadjene mrtve, 4 do 5 kilometara odaljene od Senja. |
ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 382 — Za popravak kolnog puta i puta i putića u branjevinah Borovo, Oštro-Sijaset i Jasenje za lakšu dobavu raznog materijala izdano je 33 for. 52 nč. Za popravak stana nadzorničtva u Senju izdano je ukupno 641 for. 58 ne. za popravak lugarskih stanova u Rastovici, Francikovcu i Trubaji pako 72 for. 40 nč. Sve gradjevne radnje jesu takodjer u vlastitoj upravi izvedene. Točka. 9. Kadnja u biljevištu. Za priredjivanje tla za sjetvu, za vadjenje biljka opredie- Ijenih za presađuju, za privoz šumske zemlje, popravak terassa, putida, liesina, zalivanje biljka za vrieme ljetne suše, za pljevljenje i t. d. izdano je godine 1895. 1174 for. 74 nč., za nabavu sjemena pako 350 for. 2 nč. Vodovod nije se mogao ni u jednom biljevišlu izvesti, pošto odnosni gradjevni troškovnik dogotovljen nije bio. Osim izkazane množine biljka za vlastite nasade izdano je iz oba biljevišta (4 rala 660 Dhv.) na temelju dozvole i z. br. 1411 ex 1894. od 26. siečnja 1895. županijskim i kotarskim oblastima za pojedine obćine, zatim urbarskim i imovnim obdinam 387.000 komada 3—4 godišnjih biljka crnog bora; dočim je na razpolaganje bilo: 1,000.000 biljka. Popriečno stajalo je pakovanje, omotanje i dovoz biljka u Senj do pristaništa parobroda po 1000 komada 7 nč. sa izkopanjem pako 19 nč. 1000 komada 3 god. slabijih borovih biljka imalo je bez omota težinu od 4 klgr., sa omotom 5 do 6 klgr.; 1000 komada 4 god. biljka sa 60 cm. dugačkimi žilami vagale su 12 klgr. Kr. šumskom uredu u Otočcu izdano je 250.000 komada 4 god. borovih biljka, 8000 kom. 3—4 god. smrekovih i 2000 kom. 3—4 god. jelovih biljka; gradu Senju 10.000, gradu Karlobagu 1300 raznih biljka, gospodarstvenoj podružnici u Sv. Jurju 40 voćkica i 100 kom. murva i pojedinim žiteljima 100 borića i 20 voćkica. |
ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 383 — Izdano je dakle ukupno tečajem god. 1895. iz oba biljevišta 1,498.760 raznih biljka i vodkica, U razsadnjacih kao i u vrtu nadzorničtva u Senju posijano je u proljeću godine 1896. 49 klgr. sjemena crnog bora, 81 » » omorikova, 42 » » jelova. 4 » » arižova. 12 » » maklena, 22 » » klena, 41 » » crnog jasena, 6 » » graba. 2 » » pinus pinea, 5 » » maritima. 3 » » strobus, ´U » » paroliniana, \ » » rigida, 2 » » Abies Nordmaniana, V, » » Pseudotsuga Douglasii, 2 » » Cup essus sempervirens, 2 » » Quercus rubra. 1 » » Morus alba, 2 » » Betula alba. V. » » kopri vica, 1 » » Melia acederah, 5 » » lovorike. 1 » » jabuke. 1 » » šljive, 1 » » kruške. 1 » » bresta. ili ukupno 286´/ 4 kilograma. Sjemenja i crnog graba, jasena, maklena i klena nabralo se je u kraških branjevir lah, dočim je drugo sjemenje vedim iz tuzemstva naručeno. |
ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 384 — Pošto je u biljevištih dosta borovih jednogodišnjih biljka bilo, nije bilo od potrebe veću množinu tog sjemenja naručiti. Nu pošto je borovo sjemenje jako poskupilo, jer ga nije bilo (bila mu je ciena glasom cienika 3—3 for. 50 uč. po klgr.), dalo je ovo nadzornictvo u jeseni 1895. nabrati u branjevini «Borova draga» 50 vagana borovih šešarica sa troškom od 32 for 25 nč. Pošto je medjutim lugar u biljevištu bezplatno zrnje vadio, dobiveno je 42 klgr. sjemena, te stoji daklem klgr. 77 novč. Pošto, kako je jur iztaknuto, nije potrebno oveću množinu borovih biljka odgajati, jer su se već površine za umjetne sadnje u branjevinah umanjile, te će se godimice još više umanjiti, dostatno je ako nadzorničtvu godimice na razpolaganje stojala bude množina od 6 — 800.000 borovih biljka. Za odgoj tih biljka ne treba više nego godimice 40—50 klgr., pa još ne najboljega sjemenja, kod klicavosti od 60%, akoseipredmnieva, da će pod ovdašnjim podnebljem i prigodom presadnje iliinako propasti 30°/<> biljka. Osim potrebite površine za sjemenje od listaća, preostala bi dakle vehka površina u biljevištu neposadjena, koju je nadzornictvo dalo posijati sjemenjem omorike i jelovine, koje su vrsti doduše za ovdašnje sadnje neprikladne, nu za druge predjele i pošumljenje u zemlji koristnije i prikladnije, nego crni bor, koji već ovdje puno trpi od sniega i leda, ponajpače u višjih položajih, gdje snieg već u studenom zapade. I bolje kao i lakše moći će se trigodišnje biljke tih vrsti unovčiti, te tako možda sasvim namiriti troškovi biljevišta. U proljeće 1898. biti će veći kvantum smrekovih i jelovih trogodišnja biljka na razpolaganje, bez da će manjkati i na biljkama crnog bora. Od sjemena posijanog pokusa radi pokazali su vrlo dobar uspjeh morski bor i pinjola (Pinus maritima i pinea); nu akoprem su bili preko zime dobro pokriveni, usahnuo je veliki broj istih, a isto tako i od dvogodišnjih biljka. Opazilo se je da i vrlo oprezno presadjene biljke morskog bora kod presadnje jako trpe, jer ih se je do 50°/o osušilo. Sjeme od pinus rigida, koja se je vrst u raznih novinah i u «Jahrbuchder Staats- und Fondsgiiter-Verwaltung Wien 1898». |
ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 385 preporučala za sadnju na najslabijih stojbinah i od koje se je samo obzirom na skupodu sjemena (1 klgr. stoji 20 fr.) nabavilo ^U klgr. nije u biljevištu nadzorničtva uspjevalo, te će se pokušati sijanje tog sjemenja u biljevištu sv. Mihovil. Sjeme od Abies Nordmaniana posijano početkom mjeseca svibnja klicalo je tek 20. srpnja, te je ipak izklicani broj preko zime ostao. Sjemenje nije bilo najbolje vrsti. Ine biljke, osim quercu8 rubra, pokusa radi posijane, pokazaše nepovoljan uspjeh. Dobrotom presvietlog gospođina veUkog župana županije ličko-krbavske dobilo je i ovo nadzornictvo 5 klgr. sjemena lovorike putem ovogradskog poglavarstva. Posijano 7. siječnja 1895. u škrinjam u pisarni klicalo je isto tek 13. travnja, trebalo je daklem podpunih 96 dana, te su žile taj dan imale duljinu od 8 cm. Pošto su mlade biljke lovorikove jako osjetljive proti mrzlini i mrazu, moraju se u zimsko doba spraviti u kuću, tek 4 god. mogu se posaditi vani, ovdje svakako na mjestu od velike bure zastiđenom, jer su u prošloj zimi do 15 g. stare lovorike lišče izgubile. Opazivši da u okolici senjskoj i u samom mjestu briest crveni (Ulmus campestris L. var. suberosa) vrlo dobro uspjeva, nabrano je u vrtu nadzorničtva koncem svibnja 1 klgr. zrelog sjemenja i posijano u biljevištu sv. Mihovil. Koncem listopada imale su biljke visinu od 20 cm. Dosele se nije nikakov pokus briestom učinio, nu pošto se sjemenje badava nabaviti može, pošto se biljke već kao jednogodišnje mogu po branjevinama posaditi, nede nadzornictvo propustiti, a da ne napravi manji pokus sa sadnjom briesta. Lanjske godine u biljevištu Kesten posadjena vrbovina pokazuje prilično dobar uspjeh, šibke do 30 m. dugačke, porezane su koncem prosinca, te po sortimentima spravljene u konobi lugarije u sv. Mihovilu i medjutim porezane na 30—35 cm. dugačke ključide i posadjene medju pletere i suhozidove proti opuzinama. |
ŠUMARSKI LIST 8/1897 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 386 ~ Bududi se je opazilo, da njekoje vrsti vrbovine vrlo dobro u Senjskoj draži uspjevaju, gdje i dosta vode ima, biti će shodno nakon odkupa kojega u tu svrhu prikladnog zemljišta izvesti razsadnjak za odgoj boljih vrsti vrba, te će u zimskoj dobi pučanstvo iz okolice pletenjem košarica i t. d. ipak naći kakovu zaslužbinu. Težačke nadnice u biljevištu poskočile su uslied inih radnja, kako je to ovo nadzorničtvo predvidilo. Moralo se je plaćati naime najmanje 70 nč. do 1 for. 20 nč. težacima, ženskima 50—60, djeci 40—50 nč. Pošto nije bilo dosta mjesta za presadnju borovih biljka, presadjeno je vrlo neznatni broj borovih biljka strojem od Hackera. Točka 10. Osoblje nadzoriiičtva. Uslied premještenja nadlugara Uzelca na kontrolnu postaju sv. Ambroz premješten je kr. lugar Ivan Tomljenović kao čuvar biljevišta u sv. Mihovil dočim se J8 izpostavilo potrebnim za novu branjevinu Jasenje namjestenje nove lugarske sile, što ja visokim odpisom od 14. lipnja 1895. i z. br. 788. i dozvoljeno. Koncem 1895. nalazilo se dakle u službovanju kod ovoga nadzorničtva: 2 kr. lugara dodieljena iz staleža lugarskog osoblja drž. šumarske uprave, i 16 lugarskih zamjenika, dočim branjevinu Stinica čuva kr. lugar, namješten na kontrolnoj postaji Stinica; branjevinu Fatinju—Bateriju pako čuva pisar kr. šumarije u Karlobagu. Za pisarničku službu namješten je jedan dnevničar, koji se za manju vanjsku službu n. pr. za čuvanje koje branjevine za vrieme radnja, ili odsutnosti lugara pri razprava kod kaznenih oblasti upotriebiti nemože, što bi vrlo potrebno bilo. Najstarijim i zaslužnijim lug. zamjenikom 11 ih na broju blagoizvoljela je Njegova Preuzvišenost gosp. Ban milostivo visokim odpisom od 10. studena 1895. i z. br. 1371 dopitati bez prejudice po 50 for. nagrade, koja je njima od velike pomoći bila i za koju su se isti putiem ovoga nadzorničtva i najsmjernije zahvalili. |