DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 53 <-- 53 --> PDF |
:-liPliPiiPjP|!ii^^ 347 70/0 ili 16.000 ha., đočim na ostaloj površini raste crnogorica. Dansko šumarstvo stoji na veoma visokom stupnju, dapače Dr. Metzger, koji je te šume proputovao, misli, da je savršenije, nego li isto njemačko. Uzgoj hrastovine ide zatim, da se poluče što vrieđnija tehnička stabla; tamošnje gospodarstvo uzgaja prema vrstnoći tla u 120—140 godina hrastove^ koji su u poprsnoj visini 60—70 cm. debeli i imaju 15 m. visoko deblo čisto i bez grane. U srezu Brahetroleborg našao je Metzger na 1 ha. 94 hrasta sa 24"3 m. popriečne visine, 667 cm. prsnog promjera i sa 527 m´. drvne gromade, dočim je proriedom več 463 m* izvadjeno; prema tomu pokazuje taj srez godišnji prirast po godini i hektaru 8´25 m´. Na nešto lošijem tlu našao je u 140 godišnjoj sastojini 87 stabala od 65 cm. prsnog promjera, 431 m´´.; dočim je proriedom izvadjeno 626 m´; ta sastojina prirašćivala je dakle po hektaru i godini 7*5 m´. Da su to izvanredni rezultati, koji se riedko postizavaju, ne treba ni spominjati. Način gospodarenja je taj, da Danci ne odgajaju mješovitih, nego čiste šume, kao bukove, tako i hrastove. Sa proriedjivanjem započimaju dosta rano, naime u 20 god. dobi, u kojoj su starosti stabla oko 7 m. visoka. Proriede se izprvice ponavljaju svake treće, zatim svake četvrte i pete, napokon svake desete godine. Načelo proriede jeste, da se vade sva ona stabla, koja su manjkavo razvijena, zatim ona stabla, koja stoje na zaprieku onakovima stablima, koja su u deblu i krošnji ljepše i podpnnije razvijena. Okolnost, da li su stabla utisnuta i nadkrošnjena, koja je okolnost kako je poznato najvažniji kriterij njemačke proriede, nije u Danskoj mjerodavna; usuprot ona stabla koja su doduše utisnuta, ali su od prieke potrebe za naravno čišćenje svojih boljih susjeda, moraju se ostaviti, tako da se proriedom većim dielom vade indiviđna izmedju jednako jakih stabala. Metzger karakterizira dansku proriedu kao uzg oj n 0, njemačku pako financijaln o sredstvo. Buduć da se prorieda dosta snažno vođi, i pošto hrastovina nije u stanju tlo dovoljno zaštićivati, to je nužduo, da se tlo pođsadi sa zaštitnim drvljem, u koju se svrhu rabi ljeska, lipa grab a i bukva; nu to zaštitno drvlje ne smije opet preveć gusto biti, da otme stojbinu posve uplivu zraka i kiše. Pomladjivanje obavlja se u glavnom naravnim načinom, ali uz pripomoć dobro obrađjeuog tla. Kakovih 20 godina prvo, nego li će se sa naravnim pomladjivanjem započeti, prestaje se sa proriedom, a za to vrieme odstrani se i zaštitno nizko drvlje i to krčenjem po ljetu. Zatim se tlo pobrna, oplodna sječa mora biti snažna, naravnim načinom ne oplođjena mjesta, zasiju se žirom, a ostatak još neporušenih stabala odstrani se ubrzo. Tamo gdje se bukova šuma pretvara u hrastovu, obradi se tlo veoma energično, te se pod lahkim zastorom starih bukava tlo u pru gama sa žirom zasije, pri čemu se po hektaru 15 hektolitara žira potroši. |