DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 346 — kanskim svinjskim maslom, Assafotidom i drugimi smrdljivim! stvari. Mnogi jesu u tom predmetu stanovitu virtuoznost postigli i nedvojbeno i mnogo pripomogli. Nu, neobziruć se na troškove, koji nisu nipošto tako neznatni, jer primjerice nije dovoljno samo omatanje kudeljom, već se mora i odmatati, i u težjim slučajevima kroz dulje vrieme, 10 do 15 godina, ponavljati. Dogadja se nerieđko da se srne već za koju godinu na ova mala sredstva obrane priuče, te smatraju Ijepak kao k brstu za oslast pridodanu gorušicu. Radost dakle kod uporabe jednog ili drugog sredstva obrane je kratka i uspjeh nije potrajan. Jedino radikalno sredstvo jest ogradjivanje kultura . Kao što se prije mlade sastojine od paše u zabranu stavljale, dok «gubici marve ne odrastu», tako nismo smjeli propustiti ogradam i od žice (Drahtgatter) mladi uasad od divljači zaštićivati. Za našastar svakog šumskog kotara imao bi se nabaviti stanoviti odgovarajući broj metara ili kilometara takove ograde, koja se duljina ograde ne smije u početku preveć uizko ustanoviti, jer mnoge površine biti će 10 i više godina ogradjene, dok za sjegurno dohvatu divljači ne odrastu. Obično stoji tekući metar pleteža od žica (Drahtgertecht) u transportablim okvirima iz mehkog drva crnogorice na 1 do 1´3 i 1´7 metara visine 15 do 20 feniga. Računalno li tekući metar pletera poprieko sa 20 feniga, tad stoji količina potrebna za 1 ha. površine okruglih 400 maraka. Ovaj pleter je 50 godina uporabiv, uu trošak naraste na dalnjih 100 maraka radi promjenjivanja drvenog djela ograde i za premještenje, prema čemu bi ograda nasada od 1 ha., podržavana na 10 godina, stajala 100 maraka. Ova svota dakako da nije malena, nu kad uvažimo trošak za omotanje kudeljom i slično kroz 10 godina, doći ćemo do zaključka, da za spomenuta malena sredstva obrane kultura od divljači rieči »jeftino a loše» podpunoma pristaju. Mi se ne možemo riešiti dužnosti, da, osim kulturnih troškova od 100 do 120 marka za hektar novog nasada te popravaka, još neupotrebimo oko 100 maraka za obranu od divljači, i ova z a d´n ja stavka biti će sjegurno i najbolje nabavom rečenih ograda uložena. Preveo iz lista «Aus dem Walde» Jul. Vra n ičar. Sitnice. Hrastova šuma u Danskoj. Danska je siromašna zemlja na šumama dočim je naime jedna G^/o sveukupne njene površine pošumljeno. Od svekolikog šumišta odpada na bukvu 60°/« ili 13G.000 ha., na hrastovinu |