DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 345 — maci šumarski nadsavjetnik ´Wi]brand u Darmstadtu, da činjenica, što je postignuti šumski dohodak iz k r. pruskih i wirttemberžkih šuma, «đakle iz. nedvojbeno naj bolj e gospođarenih » njemačkih šuma, samo na polak tako velik, kao što bi iz skrižaljka o prihodu biti imao, potiče medj« ostalim — od šteta po divljači. Ovdje nije mjesto iztraživanja, da li, osim pogriešaka u radnjama šumskog ogoja (Waldbau), pouajpre i pogrieške te šablona šumsko-gospodarskog nredjenja na umanjenje šumskog đohođka znatno ne upliva, mi senaproti posvema priključujemo želji rečenoga nadsavjetnika, koja glasi: Ako se pomno i dobro kultivira, i ako kroz to trošak za kulture veoma naraste, tad raste podjedno obveza, da kulture na najbrižnije od oštečivanja zaštićujemo. Uzmimo, da smo i ovog proljeća veće ili manje površine zasadili, pa što nam jamči, da će od 10000 biljka po hektaru ma samo 500 u vrieme doraslosti (Haubarkeit) do vriednih stabala uzrasti? 0 tome jedva da će biti dvojbe, da u vršičnom pupoljku oštećena hrastova, smrekova, javorova biljka nije izgubljena za vriedno tvorivno ili gradjevno drvo i da i kod ostalih vrsti drvlja, kao što su jasen, bukva, jela kroz ogrizavanje po divljači nuz nastale štete na prirastu i na svojoj tehničkoj uporabivosti vrlo prikraćene ne budu. Bili dakle divljač posve izkorjenili? Sjegurno nikada. Mi ne imamo ni prava za to, ako i gospodaru upravo srna znade vrlo dodijavati. Dapače i u onom slučaju, kad prinukani budemo, da za neko razdobje i u nekim stanovitim predjelima, svu divljač postrieljati dademo, neće naše kulture sjegurno zaštićene biti, jer će srne iz susjednih šuma pridolaziti. Svake godine u gorskih predjelih putuju srne u nižje predjele, kad u višjih snieg zapadne. Ni hranjenje ne brani posvema od oštećivanja, jer srna voli svakovrstnih jela. Srna je koza u šumi, pa naj voli zabranjeno, rado oblizava te bježi od biljke do biljke, da koj svježi izboj obrsti. Tako su srne u prošloj blagoj zimi kraj najobilnijeg i najbolje pripravljenog im brsta, hrane od mehkih vrsti drva, kupina i t. d. sve javore i jasene obrstili i na velikih površinah nije ni jedna jela neoštećena ostala. Bude li koja vrst drva kroz desetke godina od divljači i poštedjena, nauči na jednom koja srna iz susjedstva druge, da i smreke i slično nisu za zabaciti. Veći dio ogrizavanja ili brsta po srnah ne dogadja se od potrebe, već od dugog časa i prokšije ili dobre volje. Doduše se u novo doba čitavi niz takozvanih »jednostavnih sredstava » proti oštećivanja od divljači preporučuje. Tako se preporučuje omatanje kudeljom, mazanje krečom, Ijepkom, ameri 26 |