DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 339 — Promina u Dalmaciji. Promina se uzdiže sjevero-iztočno od Šibeuika te je po svojim okaminama postala glasovita odavna. Glasoviti Leopold Buch spominje taj brieg u svojoj radnji «Ueber die Lagerung der Braunkohlen in Europa», iztičući bogatstvo okamenjenih bilinskih ostanaka, koji se sačuvaše u vapnenom laporu i lapornim škriljevima. Oni potiču iz iste dobe kao i kameni ugljen u kojima ima od životinja Nummulita i drugih petrefakta, naročito mekušaca o kojima je pisao i profesor Brusina. Najznamenitije prasvjetno grobište leži kod vrela Veliki Točak i sdolke (StoUen) kod Siverića, gdje su slojevi kamenog ugljevlja najmoćniji, jer preko 18 metara debeli. Najdolnje slojeve stvara modrasti laporni škriljevac sa mnogobrojnim bilinskim ostancima medju kojima se osobito iztice Gonio pteris dal matica. Nad ovim slojevima leže žućkasti vapnoviti laporni škriljevi, koji se lahko kalaju. U njihovim dubljinama pohranjeno je mnogo bilina, naročito lišća od dvosupnica, grana od Auracarites Sternbergii, perca od Goniopteris poljpodioides . Gornji slojevi ne maju bilinskih ostanaka, ali imaju mnogo okamina od mekušaca nad kojima leži numulitov vapnenac razne moćnosti. Za pradobnu floru naše domovine prezaslužni E 11 i n g s- h a u s en obradio je cvjetanu briega Promine na temelju gradje, koju su sabrali G. Schlehan, ravnatelj rudokopja, G. Boss 1 er, rudarski činovnik i dr. L a n z a, profesor u Zadru, te je o tome pisao prvi puta g. 1853*. Godine 1854. u istim je publikacijima napisao : «Nach tragzureocenen Flora des Monte Promina in D alm ati en», ali već iste godine pribrao je Ettingshausen svu gradju u jedno i štampom izdao preznamenitu razpravu: * Ueber đ. fossile Flora đes Monte Promina in Dalmatien. Sitzungsberichte đ. math. — naturw. Classe đ. k. Akađemie đ. Wissenschaften. Wien. str. 424-428. |