DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 335 - Pinus, Betula, Quercus, Fagus, Carpinus, Ostrja, Ulmus, Populus, Daphne, Clematis, Acer, Evonjmus, Rhamnus, Rhus, Pyrus, Spiraea, Prunus: spadaju sve druge vrste t. j . 116 u takove rodove, koji ne uspievaju pod umjerenim podnebjem u Evropi. Da je i oko Radoboja raslo bilje subtropijsko dokazuju rodovi Sabal i Phoenicites (pome), više vrsti C i nchona i Mjrsina, iz roda Araliacea Gilib ertia, zatim Engelhardtia, više Mimosa i Akacija. Biline te nalik su bilinama sjeverne Amerike. Ne samo vrste rodova Pinus, Quercus, Fagus, Ostrja, Ulmus, Rhus, Prunus, Clematis, Sabal pokazuju srodnost sa toplim krajevima sjeverne Amerike i Mexika, već to još i više odavaju biline: Benzoin antiqum, Styrax boreale, Magnolia Dianae i M. primigenia, Cissus, C e r c i s. Što se je pomnije prasvietna flora iztraživala, našlo se i takovih bilina, koje pripadaju flori japanskoj i srednjo-azijskoj. To sviedoče Populus mutabilis, P. crenata, Ailanthus Confucii i druge. Osim toga nadjene su vrste rodova Molinedia, Cinnamomum, Gilibertia, Dolichos, Myrica, koji danas živu u južnoj Aziji i Americi. Od uljika spominje E11 i n g s- h a u s e n u svojoj najnovijoj razpravi Olea Osiris. Grof Sap o r t a piše o Radoboju: «Podjemo li iz Italije na suprotnu obalu jadranskoga mora nalazimo u Hrvatskoj glasovito stanište R a d o b o j odkuda je profesor U n g e r više od 280 vrsta fosilnoga bilja opisao. Radoboj nije kao prijašnja mjesta, čista morska taložina ili površna tvorina kao vapnici oko Brognona, već tvorina, koja je postala na ušću rieke, koja se izlievala u more Rieka, koja je staložila toliko okamina i bilinskih ostanaka, tekla je svakako bujnim šumskim krajem. Današnje eksotićne hrpe grmolikih Rubiacea, Mvrsinea, Sapotacea, Diasporea, Malpighiacea, Sapindacea, Celastrinea i Leguminosa, zastupane su bogato ... . I jedna vrsta po |