DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— 334 —


1838., koji si je uz Morlota i Et tingshausena* stekao
neumrlih zasluga za proučavanje pradobne flore i faune.


Sustavno su počeli okamine sakupljati godine 1838., a godine
1869. napisao je dr. Unger preznamenitu razpravu: «Die
fossile Flora von Eadoboj in ihrer Gesammtlieit
und nach ihrem Ver h a Itniss e zur Entwickelung
der Vegetation der Tertiarzeit» i ukrasio ju sa
5 tablica.


Koliko bijaše u Eadoboju bogatstvo sviedoči, što je Morio
t, boraviv tamo samo 14 dana, sabrao 550 bilina, 640 insekta
i do 100 riba. Od bilina našlo se ne samo lišća, već i
plodova, dapače i podpuno sačuvan cviet sa 5 latica u kojem
se vide medovnici i prašnici**.


Jezgru radobojskih bregova i njihovu podlogu sačinjava
hallstadski vapnenac, nu najvećma su razšireni crnkasto-sivi
glinoviti škriljevi u kojima ima i ugljevnih slojeva. Ovi su ŠkriIjevi
po prilici debeli do 60 metara. Podkriva ih litavski vapnenac
na kojem leže glinoviti i čvrsti lapori. Ovo je najznamenitija
naslaga, jer sadržava sumpor i jer nam je pohranila
bilinske i životinjske okamine.


Liepu sbirku okamina ima i narodni muzej u Zagrebu,
koju je pribavio prezaslužni Dragutin Rakovac , a umnažao
ju Mijat Sabljar, radobojski bivši župnik F i n k i Lj. Vukotinović.
Znamenita je i ona sbirka u Joaneumu u
Gradcu, kaošto i spomenuta na sveučilištu u Liittichu. O radobojskoj
flori piše dr. Unge r ovo: «Kada čovjek pregleda
sustavno uredjen imenik bilinskih ostanaka, koji su nadjeni u
srednjem sloju radobojskih sumpornih naslaga, bit će ne malo
presenećen naći tamo sasvim drugu vegetaciju, nego je sadašnja
u Hrvatskoj i susjednoj Štajerskoj. Osim nekolicine, košto su:


* Ettingshausen predao je još lanjske godine beSkoj akademiji razpravu:
„Cber rieue Pflanzenfossilien in der Rađoboj-Sammlung đ. Universitiit
Liittich". — Ova sbirka veoma je znamenita i toga radi, jer potiCe iz dobe, dok
Unger, Morlot i Ettingshausen nisu pohodili RađoLoj.
** Ueber die geologischen Verhaltnisso von Rađoboj in Croatien.
Jahrbucher d. geologischen Reichsanstalt in Wien 1850., p. 268—279.