DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 334 — 1838., koji si je uz Morlota i Et tingshausena* stekao neumrlih zasluga za proučavanje pradobne flore i faune. Sustavno su počeli okamine sakupljati godine 1838., a godine 1869. napisao je dr. Unger preznamenitu razpravu: «Die fossile Flora von Eadoboj in ihrer Gesammtlieit und nach ihrem Ver h a Itniss e zur Entwickelung der Vegetation der Tertiarzeit» i ukrasio ju sa 5 tablica. Koliko bijaše u Eadoboju bogatstvo sviedoči, što je Morio t, boraviv tamo samo 14 dana, sabrao 550 bilina, 640 insekta i do 100 riba. Od bilina našlo se ne samo lišća, već i plodova, dapače i podpuno sačuvan cviet sa 5 latica u kojem se vide medovnici i prašnici**. Jezgru radobojskih bregova i njihovu podlogu sačinjava hallstadski vapnenac, nu najvećma su razšireni crnkasto-sivi glinoviti škriljevi u kojima ima i ugljevnih slojeva. Ovi su ŠkriIjevi po prilici debeli do 60 metara. Podkriva ih litavski vapnenac na kojem leže glinoviti i čvrsti lapori. Ovo je najznamenitija naslaga, jer sadržava sumpor i jer nam je pohranila bilinske i životinjske okamine. Liepu sbirku okamina ima i narodni muzej u Zagrebu, koju je pribavio prezaslužni Dragutin Rakovac , a umnažao ju Mijat Sabljar, radobojski bivši župnik F i n k i Lj. Vukotinović. Znamenita je i ona sbirka u Joaneumu u Gradcu, kaošto i spomenuta na sveučilištu u Liittichu. O radobojskoj flori piše dr. Unge r ovo: «Kada čovjek pregleda sustavno uredjen imenik bilinskih ostanaka, koji su nadjeni u srednjem sloju radobojskih sumpornih naslaga, bit će ne malo presenećen naći tamo sasvim drugu vegetaciju, nego je sadašnja u Hrvatskoj i susjednoj Štajerskoj. Osim nekolicine, košto su: * Ettingshausen predao je još lanjske godine beSkoj akademiji razpravu: „Cber rieue Pflanzenfossilien in der Rađoboj-Sammlung đ. Universitiit Liittich". — Ova sbirka veoma je znamenita i toga radi, jer potiCe iz dobe, dok Unger, Morlot i Ettingshausen nisu pohodili RađoLoj. ** Ueber die geologischen Verhaltnisso von Rađoboj in Croatien. Jahrbucher d. geologischen Reichsanstalt in Wien 1850., p. 268—279. |