DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 327 — Toj nepovoljnoj posljedici moramo izbjeći tako, da u jednu zajedničku cjelinu spojimo prema shodnosti samo 2—3 gospo darstvene jedinice, a sa ovima da postupamo po gore rečenom. Da izbjegnem preobširno razlaganje načina, kojim mislim, da bismo svoj cilj polučili, neka mi bude dozvoljeno predočiti jedan primjer, po kom bi se sve ostale sastojine urediti i izerpsti imale. Uzmimo dakle, da smo se odlučili spojiti dosadanje gospodarstvene jedinice; I. Veliki gjol, II. Savički gjol i III. Cardačinsku gredu u jednu gospodarstvenu cjelinu. Razmjer dobnih razreda po površini bio bi u toj cjelini danas slijedeči: Od sveukupne šumom obrasle površine odpada na U gospodar d > > >< >-i 1—H stvenoj jedit- H l-H 1—1 > 1—1 M´ > > nici dobni razred (j )0 20 godina) jutara I. 496* 305 337 438 — II. 31 145 — — — 56 148 III. 610 800 Ukupno 1137 450 337 494 148 800 Prema tomu je od šuma, koje nisu polučile sječivu dobu, najstarija ona od 41—60 godina. Po temeljnoj zasadi: «Sjecimo stare sastojine tako dugo, dok mlade ne ponarastu do željene dobe (minimum 120 godina)«, imali bismo prema tomu sjeći ukupnu površinu starih šuma od 1442 jutra kroz 60 (jer 60 4- 60 = 120) godina. Najjednostavnije bi bilo, da sječemo u tom razdobju od 60 godina, godimice (1442 : 60 =) 24 jutra (ili po periodi od 20 godina 24 X 20 = 480 jutara). Međutim bismo s razloga, |