DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 326 —


Prođemo li još jednom posljedice dosad u krieposti stojedih
obćenitih porabnih osnova, naići demo još na jednu manu, koju
moramo iztaknuti, da prigodom preuređenja i njoj izbjegnemo.
Uočiv svaku gospodarstvenu jedinicu naposeb, opažamo, da u
jednoj dolazi do uporabe ne baš prestara sastojina, dočim u
drugoj, više puta susjednoj gospodarstvenoj jedinici, dolazi do
uporabe u isto doba vrlo stara, da prestara sastojina, što više
sa uporabom jednog dijela te prestare sastojina moramo više
puta štediti, te istu produljiti na predugo vrijeme, jer slučajno
u toj gospodarstvenoj jedinici ima osobito mnogo prestare šume.
Prema tomu sječemo tamo dosta mladu sastojinu, a ovđe štedimo
prestaru, i to jedino s razloga, što su to izlučene dvije
razne gospodarstvene jedinice.


Tomu zlu dalo bi se vrlo lahko izbjeći, da smo spojili
obje gornje gospodarske jedinice u jednu. Onda bismo naravno
mogli sjeći najprije starije, a onda istom mlađe sastojine.


Taj zaključak mogao bi nas dovesti još dalje. Rekli smo,
da su sve te šume, o kojih sad razpravljamo u glavnom namjenjene
jednoj svrsi, naime prodaji u veliko. Prema tomu izbjegli
bismo istodobnoj sječi znatno raznodobnih šuma najbolje time,
da spojimo sve te šume u jednu cjelinu, pa od te cjeline crpimo,
bez obzira u kojoj gospodarstvenoj jedinici se ta sastojina nalazi,
ponajprije najstarije, a onda mlađe sastojine.


Nu posljedak tomu bio bi, kako lahko možemo razabrati
iz opisa tih suma taj, da bi sjeene površine mjestimice bile
preogromne.


Izim toga ne smijemo zaboraviti i na činjenicu, da šume,
ako i jesu ii glavnom namienjene prodaji u veliko, ipak proizvađaju
i takovih proizvoda (primješanimi drugovrstnimisastojinami
i odpadci), koje shodno samo kod kude uporabiti možemo. Što
više potonji proizvodi iznose Va, a i više sveukupnog prihoda.


Koncentriranjem ogromnih sječina polučili bi silnu proizvodu
jn na toj strani, dočim bi na protivnom kraju, gđe se
prema gornjem, tečajem znatnih razdobja vremena u obde ne
bi sjeklo, nastala velika nestašica na ogrievu.