DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 325 demo vanredne užitke crpsti na prvom mjestu samo u starih lužnjakovili šumali bez obzira na to, da smo tamošnji užitak vanrednim ili redovitim, obzirom na jedinicu samu, pronašli. Ono što smo tu više crpili na račun vanrednog užitka, crpiti ćemo manje u brdskih šumah, a uz to ustanovljen ukupni etat ostaje netaknut. Kako smo lahkodom prešli preko prvog pitanja, tako <5e nam drugo, bojim se, zadati mnogo više razmišljanja. Druga mana, što smo ju iztakli, sastoji se u tom, što u uređenju kao temelj uzeta obhodnja neodgovara svrsi, a povodom tim nastala je nužda radikalnog preuređenja osnove, a to je stvar zamašna. Naročito smo iztaknuli za dokaz tvrdnji, da obhodnja svrsi ne odgovara, činjenicu, da bi prema osnovi uređenja, koja je osnovana na pomenutoj obhodnji, došla do uporabe: 1. Preznatna površina hrastovih (lužnjakovih) šuma a dobi izpod 120 godina; 2. Preznatna površina bukovih šuma u dobi znatno starijoj od 80 godina, dapače u dobi kud i kamo previsokoj za te šume. Ad 1. Razlogom tog nepovoljnog rezultata jest činjenica, što imademo preznatnu površinu vrlo starih sastojina, nešto malo posve mladih, a skoro nikakove srednjodobne sastojine. Mlade sastojine u vremenu, u kom kanimo potrošiti sve stare sastojine, ne će još polučiti željenu dobu, a kako srednje starih ne ima (ili bar vrlo malo ima), morale bi doći do uporabe u premladoj dobi. Odgovor na pitanje, kako ćemo predusresti tim nepovoljnim posljedicam jest vrle jednostavan, naime: «sjecim o star e sastojine tako dugo, dok mlade ponarastu do željen e dobe» . Zaista, vrlo lahko bi se riešili tog pitanja, da nam se ne namiče drugo pitanje´ «A kako da sječemo prestare šume?» Kako smo proizvode tih šuma u glavnom namjenili prodaji, i to prodaji na veliko, preuzeli smo obvezu, želimo li obezbjediti stalnu prođu tih proizvoda, tržište neprekidno i bar približno istovrstnom i jednakom zalihom snabdjevati. |