DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 321
Skrižaljka IV.
Razmjer izmedju prodane šumske površine u državnim i investicijonalnim šumama i


´3


o


t3


1887
1888
1889
1890
1891
1892
1893
1894
1895
1896
Ukupno


na svjetski trg dovezene sveukupne množine francezke dužice.


-
Površina prodane šume ns 3 rt


JA
M o
u ralima O)


s


Kod države a i*3
oJA
3
AN _a
i>C
s
O o o
TH
CL
Cl
0 p a z k a
OJ rt
´rt rt . 0) S
a o ^ o ^ ´5
^o
m
´.+3 >o H
.M ^
OO ´ ^
OJ 3OJ .i ^
s> :^ a
>
0
´a o
M
a
3
CL|
3
TS
>H
o a,
pJAi=>
rt 3
1.Š
>aQ
rtS
3


1500 1085 — 2585 100-110 518 Popriečna množina đu.
žica izvezene u godinama
1800 1004 — 2804 130 55-4 1887.—1894., dok je šumska
pristojba iznašala 100 for.
1819 668 — 2487 130 61-6 odnosno 130 for., bila je
54´7 milij.; u godinama
600 808 1408 130 44-3 1895.-1896 , kada je šum.
pristojba skožila na 140 for.
720 1146 —" 1866 130 6H-4 popriečno samo 38´1 milij.


komada.
645 979 246 1870 130 411 Ciena hrastu u prvom
petgođištu 1887. do 1891.


550 727 246 1523 130 60-2 bila je popriečno 47 for.
u drugom petgođištu 1892.
550 687 246 1483 130 54-8 do 1896. odkako su Vrbanjske
pilane sagrađjene


320 100 246 666 140 34-2 popriečno 63 for.


392 642 246 1280 140 42-0


8896 7846 1230 17972




ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 320 —


III. Skrižaljka.
8rez:


Godina


1887


1888


1889


1890


1891


1892


1893


1894


1895


1896


Ukupno


Mješovitost u
postotcima


Popriečna
ciena po
rali u for.


Popriečna
ciena po
stablu u for.


Ukupni broj
stabala po
rali


Obrast (Bestockungsgrad)


Deš 15 Narače 20


"a o3 a
08 >
O
00
Si
-*^
´3
— ´o
sa
a 3
> o m
03 % ´.B
o m
kl
m o "^ M
3459 719 45 5509 1129
4216 2213 61 4552 1913
5913 2297 75 4185 769


— — — — —


— — — 4887 409


13688 52^9 -18633 4220


0 72 0´28 — 0-81 019


15 26 for. 14 85 for.


— 60
33 — — 61


04 — 0-7 —


o3


a


03


a 3
0? m
p* ja


o


^1


36
38


45





55








43





Somovac 22 Sožna 5


o3


03 as
3 a


03


>
>
>
03 *3 O ´S W


O
o3 o3 m 3 3


.a J3
-a g 3 3 ]3 OJ w
´5"


o ^
M m P-i
8934 4217 35 —


4277 2499 39 r


7612 2613 47 — — —


2470 8464 49
3527 1653 51 1914 3148 59
3483 2180 53 1973 4335 66
4137 1943 58 1765 5463 81
2548 5888 73
1273 4156 85


31970 15055 — 11941 26454 —


0-67 0 33 — 0-32 0-68 —


2C 106 for. 12 60 for.


47 69


89 — 60 —


1-0 — — 07 — —




ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 319 —


III. Skrlžaljka.
Srez: Bok i l Sveno 12 Sveno 13 Paovo 14
03 a 03 a 93 a
Godina
>o
Ci
u
03
VI
a
a 3
03
pa-
t-»
ao
03
"o"
oS
3
´S
c3
a 3
© OD
0 ´ ^
03 > 0
se
03
M 3
*5
o3 ° 3
OJ 33
r 03
5^ >03
>0
m
03
J3
03
m
´3
´3
03
a 3
gj 00
´S *
m m
(U oi
o
CL, m 0Q 01887
1485 3113 82 6164 33?1 33
1888 3649 1012 63 3656 3493 56 3257 1633 55 5666 1892 46
1889 3462 2402 57 — -— 3605 1631 65 9991 4479 47
1890 1545 1282 53 1323 1427 59 3010 2636 64 2737 1177 56
1891 1986 1256 46 1463 1302 62 3631 1752 52
1892 1531 10(33 64 — — — 2303 691 89 1467 841 60
1893 -— — 1551 1699 71 2120 714 99 1709 1013 75
1894 — — — 1599 1467 81 — — — 1468 835 74
1896 1684 1457 105 1175 862 56
1896 2092 804 67
Ukupno 12173 7011 — 9592 9288 — 21095 13627 — 37469 16274 —
Mješovitoat u
postotcima 0 68 0-37 — 0-51 0-49 — 0-68 0-32 — 0 70 0-30 —
Popriečna
ciena po
rali u for. It 55 for. IS 89 for. 21 51 for. 1L 35 for.
Popriečna
ciena po
stablu u for. — — 54 — — 66 — — 76 — 57
Ukupni broj
stabala po
53 — — 60 — — 49 — — 50 — —
Obrast (Bestockungagrad)
0-6 -0´7 — — 0-5 — -0-6 — —




ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 24     <-- 24 -->        PDF

- 818 —
III. Skrižaljka.
Srez : Krnid 29 Orljak 4 Sočna 8 Boljkovo 10
Godina
03
O
m
oS
t-i
-d
"o"
n
S
" ^«
«-i^w
5´pg
o"
b
eq
oj
aOJ
05
>o -^^ a) iK
E g
oa^
oS >
o00
OS
h
j i
a"
>H
m
os
"«oS
m
B25

t4 m
03
a
´3
03
>o .Jj
O; os
oOi
C3
O
03
h
M
"o"
IH m
^ 03
os
rS
*^
´o
IH
fP
os
0
´5
03
a 3>o JS ni 00
g.&-
a O a<
03
O
o3
M
,rj
o1-
1 m
PS
"«t>3
m
-g
cg
V IH
cq
03
a.2
C3 0 3
>o -S O ; OD
B 2
ocu
1887 1749 2960 57
1888 — — — 1967 3173 63 — — -— — —
1889 8397 3383 42 2265 2803 77 — — —
sjeverno
6707 3253 67
1890 6147 2238 37 2442 1335 72 —
južno
sjeverno
870
1304
2704
1708
južno
95
56


1891 1875 3474 75


— — —


1892 4624 1655 48


2652


4004 101


1753 35391 83


— — —


.


597


3545 143


— _ —


južno


1893 2059 994 55 2828 6976 88 319! 1014|173


— — —


južno
| 3134|132


189i


´


1649 6562 98


1181





1895


1896


Ukupno


Mješovitost u
postotcima


Popriečna
ciena po
rali u for.


Popriečna


ciena po
stablu u for.


Ukupni broj
stabala po


Obrast (Bestockungagrad)


2423 11119 81
21207
0-72
8270
0-28


12950
0-44
16849
056
— 7497
0´21
28202
0-79
1
-\
1
_l
1
17 42 for. It 00 for. 2083 for. 1 i
— — 45 — — 74 — — 102|
56 — — 48 — 107 —
ii1i
i
06 0´5
"


južno
13791 2159| 98
južno
2233| 2773| 92
sjeverno
8011[ 4961| —
južno
7735] 153231 —
sjeverno


0-61| 0 39|i—
južno
0 331 0 671


sjeverno
1767 for. 1 —
južno
1850 for. 1 —


sjeverno 57
južno 112


60 sjeverno


54 južno


0-6




ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 23     <-- 23 -->        PDF

- 317 —
03


? h´


L o


« ´^
o! 3 lO CO O lO C^ CO CO o 00 CO
o


CO CO * CO CO


O .„ co c* »o >o >—* CO ^ CO t-CO 05 t* CO CO


^-*


O) rt T—1 TH 1—< iH tM (M 1—t rH


I-« *H
M
»H O


-° o.


PH


S i^"


n o




O 3


o Oi lO CO CO CO CO CO 1-t \a
* lO lO CO t-00
O) rt


*0 0Q -* s
c-oo ^
r^ u
o o


OH OI


0« rt


a ´^ eo o (M CM -i* a> o o (M o o
-a


CO CO CO (N CO CO (N (M CO


S $ w s^


S O
»H -»A


ta


^ 2


o Ti


PH 5


m (N CO .-H o CO CT> c-la (M o
CO 00 CO CO T—1 >)< CO 1—t c— CM 3 «
* to ^H (M m CO CO o * CO
(N

(M 00 lO CO CM CD 05 !>
a o o:*


rt o
o


O CO CO CO t— t* CO lO CO (N iO r-t rH 1—1 iH -!t<


o «o o o m
SS
o
3
M


m


-*^


«c rH CO t-TH O lO CO CO (M l>QO
* O lO O t^ CO lO lO
os « t-lO (ji CO — 00 CO 00 lO


05
t


fl > CO lo * CO CO CO 03 o 00 CD
o


CM (M CT


´" TS


o


M


cq


rt


>


^
^
00 CD CD CO CT3 lO (N CO CO T—1 t—
a> (M CO 05 t^ CO TH ^Tl^ CO 00 (M OD Oi O CO CO CO T—1 L— CO


o


o o


05 Si cja c— 00 CO CD CO 00 CO


-*


«l ta
T-H CO


.3 -*
(M


*^5


o


»M


m


rt


rt
rt
13 o o 02 O o lo O o o (^q CO
T-t CM <^ ITD lO

o o o


IO OD 00 CO 1— CO IO CO CO OO 1 O
f-* TM ^
>o 00


i *-


>


o


fc
. o


a «3
j-t


rt t-OD os o (N CO * lO CO ´S


CO OD CO OJ CTi CTl Oi Oi Ol


a>


a CO CO OD CO oo 00 CO 00 00


-5 oo
9 ».


o
O 3 g


-


e




ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 22     <-- 22 -->        PDF

316 —


o


00 00 OD oc ai 00 00


o


CD 00


cn co to cc co


^] a.


00


to o to co


*^


I
B
Oo
CO
^
co
o
cc
B
:o B
p
B
»73
o
6d
B

ISD "B"
a.
I-" lf» ll!>. I—
05 I-* 3 g.
-J ^ *
B
03
to
MCJi
ca
to
Oa 05
f
k ^
to
X^ l-A
03
to
M^
o
w
a;
Oi
05
05
oK)
to — C


i-n
po o
13
O
bO
02
O
»a
CU
C»<
B co
^ co
OJ
51
O r
2.
s.
o o




ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 315 —


ciena za dužicu, nalazimo samo jedno sredstvo, a to je sredstvo
lokalni upliv pilana, na koji nas upuduje skrižaljka


II. i III. Kako vidimo, u prvom petgodištu, dok još nije bilo
dvijuh vrbanjskih pilana, dobiveno je u okolišnim investicijonalnim
šumama po hrastu popriečno 50 for., nakon sagradjenja
pilana, skočila je ciena hrastu u drugom petgodištu na
75 for. t. j . za 50"´lo- Taj vanredni uspjeh nalaže državnom
šumarstvu upravo apodiktički, da ide za tim, da se i u gradiškom
kraju dvije pilane podignu. Jednu bi bilo shodno podignuti
u selu Krapju na Savi, ili na željezničkoj stanici
Šaš—Zivaj i to za šume JasenovaČke i Lipovljanske šumarije;
drugu pako ili na Savi kod Stare Gradiške ili na željezničkoj
postaji Okučane i to za šume Raičke i Novo-Gradiške šumarije.
Te bi dvije pilane trebalo snabdjeti sa godišnjom površinom
od 250—300 jutara, tako da bi onda godišnja površina,
koja bi na izrabu lih za rezanu gradju došla, iznašala:
1. Za pilanu tvrdke A. pl. Tiikorj i drug . 246 rali.
2. Za dvije gradiške pilane ž, 275 ... . 550 rali.
Ukupno circa . 800 rali.


dočim je dosadanja desetgodišnja popriečna površina iznašala
907 rali.


Za izrabu investicijonalnih šuma preostale bi tri pilane:
Societe d´ importation de chene u Vrbanji, koja godišnje najmanje
300 jutara šume izrabljuje, zatim Lamarcheova u Sisku,
koja će kao i dosada godišnje barem 200 rali iz investicijonalnih
šuma trošiti, a napokon Neuschlossova u Našicama,
koja takodjer oko 100 rali iz državnih i investicijonalnih šuma
kupuje; u svemu bi dakle na investicijonalnu zakladu odpalo
godišnje oko 600 rali, koja je količina doduše manja od zadnjeg
desetgodišnjeg prosjeka, ali se ne razlikuje puno od površine,
koja se je počam od 1890. god. unovčivala.


Manjak na površini, odnosno drvnoj gromadi biti ce posve
paraliziran sa viškom ciena, koju su pilane kadre plaćati za
rezanu robu, tako da bi novčani godišnji dohodak bio isti kao
i do sada, samo što bi bio sigurniji t. j . od drvnog trga puno




ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 314 —


Da je pako ta tražba za novima vrelima vec započela,


potvrdjuju nam medju ostalim i sliedeće brojke: godine 1895.


dovezeno je u Cette iz Austro-Ugarske monarkije 292.731, a iz


Amerike 7398 M. Z. dužice; godine 1896. pako iz Austro-


Ugarske monarkije 272.718, a iz Amerike 52.034 M. Z. Dok


se je dakle uvoz iz Austro-Ugarske monarkije sa 20.000 M. Z.


umanjio, narasao je iz Amerike za 44.500 M. Z. A kada je


uvoz iz Amerike već počeo rasti, tada ne ima razloga držati,


da to rastenje ne ee i u buduće napredovati.


Stojimo dakle sada pred pitanjem: je li po državno šumarstvo


uputno, da pridrži dosadanju šumsku pristojbu za ciepku


gradju, ili da ju obzirom na gornje okolnosti snizi ?


Na to pitanje imamo dva odgovora.


1. Bude li potražba za rezanom gradjom i pintarskom
robom u idućim godinama rasla, kao, što je počela rasti, tada
obzirom na okolnost, što rezana gradja traži najbolju kvalitetu
drveta, kakovu samo slavonske šume produciraju, obzirom dakle
na to, da bi se proizvodnja rezane robe mogla ograničiti lih
na hrastove iz slavonskih šuma, i pošto nadalje šumska pristojba
za tu gradju jošte nije prevršila svoju skrajnu granicu,
ne bi državno šumarstvo pretrpilo nikakove štete, kada bi sadanju
šumsku pristojbu i nadalje pridržalo, tim manje, što
slavonske stare sastojine, akoprem već unatrag idu, ne bi ipak
mnogo od svoje kvalitete izgubile, ako bi im se ustanovljena
izrabna doba od 15 -godina produljila na 20—26 godina, te
prema tomu godišnje izrabiti se imajuća površina za 200—300
jutara umanjila.
2. Ne bude li pako potreba rezane gradje u budućim godinama
tolika, a da bi se sadanji godišnji etat od circa 1500
jutara većim dielom za rezanu gradju unovčiti mogao, a tržna
ciena za dužicu ostala na sadanjoj visini, ili dapače pala, onda
dakako ne će preostati ino, nego šumsku pristojbu za ciepku
gradju sniziti, odnosno trgu prilagoditi.
Da uzdržimo šumsku pristojbu na istoj visini, ili ju dapače
donekle i dignemo i učininimo ju .neovisnom od nizkih




ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 313 —


ravnovesje sa tržnom cienom, od onoga časa zapela je prodaja
državnih i investicijonalnih šuma, te se ograničila lih na produkciju
rezane gradje i pintarske robe, koje sa svojom visokom
tržnom cienom podnašaju povišenu šumsku pristojbu.


Kako iz skrižaljke IV. vidimo, iznašala je produkcija za
godine 1887.—1894. popriečno na godinu 54-7 milijuna, u
godini 1895.—1896. pako samo 38"1 milijuna, dakle za 16´6
milijuna manje. Pošto je u god. 1895.—1896. u državnim i
investicijonalnim šumama popriečno prodano za 1,119.245 for.
i pošto pouzdano znamo, da je od ukupne za tu svotu kupljene
drvne gromade upotrebljeno 70—75´´o na rezanu gradju i
pintarsku robu, a samo 25—30°jo na francezku dužicu, i pošto
je šumska pristojba u tima godinama iznašala 140 for., to je
tih dviju godina u državnim i investicijonalnim šumama popriečno
tek oko 2 mihjuna dužiee izradjeno, dočim je ostatak od 36*1
milijuna proizveden iz šuma ostahh producenata, koji su po
svoj prihci prodavaU svoju šumu za pristojbu, koja nije dosizala
svotu od 140 for.


Za godine 1887.—1894. iznašala je diferencija izmedju
sveukupne svjetske proizvodnje dužice i one, koja je u državnim
i investicijonalnim šumama izradjena : 54-7 — 12*5 = 42´2 milj.;
diferencija pako za godinu 1895.—1896., kao što već rekosmo,
38*1 — 2 = 36*1 milij., tako da možemo kazati, da je do
sada godišnje oko 40 milj. dužica proizvedeno i na trg dovezeno,
koja potiče izvan državnih i investicijonalnih šuma. Iz
toga pako sliedi, da svjetska potreba na dužici nije
upućena na državne i investicijonalne šume,
nego da može nuždnu količinu is druge strane
pokriti . A pošto je tomu tako, tada državnomu šumarstvu
ne preostaje ino, nego prilagoditi svoju pristojbu za ciepko drvo
tržnima okolnostim ; u protivnom slučaju moći će u sveukupnoj
svjetskoj proizvodnji dužice sa posve neznatnim postotkom udioničtvovati,
a to će dati povoda, da će drvni trg potražiti
nova vrela produkcije, kao što ih je djelomice u
Americivećinašao.


24




ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 312 —


za 1000 dužica iznašala 130 for., tada iz gornjih brojaka proizlazi, da
je u državnim i investicijonalnim šumama u tima godinama
poprieČno 12—13 milijuna dužice izradjeno. Pošto je pako glasom
skrižaljke IV. u godinama 1887.—1894. popriečno 54´7 milijuna
dužica via Rieka i Trst izvezeno, tada sliedi, da od te
množine odpada na državne i investicijonalne šume samo oko
22"|o. Prema tomu je jasno, da državne i investicijonalne šume,
akoprem jedan od najjačih producenata, ipak niesu takav faktor,
da bi mogle udarati cienu hrastovom drvu po svojoj volji i
bez obzira na tržne okolnosti. U tom nas utvrdjuje i skrižaljka
IV., iz koje razabiramo, da množina u godinama 1887.—1894.
producirane dužice nije bila u savezu ili razmjerju niti prema
prodanoj šumskoj površini, uiti prema pristojbi, tako da možemo
nepobitno uztvrditi, da je u god. 1887.—1897. svjetska
produkcija dužice bila posve neodvisna od
šum. pristojbe za državu e i in vesticij onalne šume.


Istom godine 1895. i 1896. kao da nalazimo nekakav
kauzalitet izmedju prodane šumske površine i proizvedene množine
dužice: i jedna i druga pale su u god. 1895. na minimalnu
množinu, koja je u obće zadnji desetak godina polučena.


Pošto su svi ostali faktori, koji uplivaju na produkciju
dužice ostali isti, kao i prvanjih osam godina, jedino što je u
godini 1895. nastala ta promiena, da se je te godine šumska
pristojba za 1000 komada dužice digla od 130 for. na 140 for.,
to smo i po drugi puta upućeni, da se pozabavimo sa šumskom
pristojbom.


Cas prvo dokazali smo doduše, da šumska pristojba nije
najmanje uplivala na množinu proizvedene fraucezke dužice u
god. 1887.—1894., nu to je pravilo vriedilo za proizvodnju
iz državnih i investicijonalnih šuma
samo dotle, dok je šumska pristojba stajala
u stanovitom razmjerju sa tržnom cienom
dužic e t. j . dok je uz šumsku pristojbu od 130 for. bilo
izgleda na kakovu — takovu dobit; čim je pako taj izgled
prestao, te sa svotom od 140 for. šumska pristojba stupila u




ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 311 —


više placa se za drvo na panju, tako da u okviru sveukupne
šum. pristojbe, jedni troškovi druge izjednačuju.


Pošto se je ciena dužici zadnjih godina gibala oko 200 do
300 for., pa pošto i šumska pristojba za 1000 komada dužica,
kako vidismo, iznaša oko 210—220 for., to iz toga proizlazi,
da si u ovaj čas ciena dužice i šumska pristojba
đržeravnovesje.


Okolnost, da je u g. 1895. prodano samo 666, a u godini
1896. samo 1280 rali, popriečno dakle, odkako je uvedena
najviša dosadanja šumska pristojba, 973 rali, dočim desetgodišnji
prosjek izkazuje 1797 rali po godini, ta okolnost mora nas ponukati,
da potražimo uzroke, s kojih je prodaja u zadnjim dviema
godinama zapela. Na to razmatranje nuka nas i činjenica, da
je zadnjih dviju godina t. j . 1895. i 1896. na svjetski trg
izvezena najmanja količina dužice u cielom desetgodištu, kako
to iz skrižaljke IV. viditi možemo. Ako potražimo uzroke, koji
bi na umanjenu produkciju dužice zadnjih dvijuh godina uplivati
mogli, tada ćemo kao takove iztaknuti: 1. povišenje carine
na dužicu u Francezkoj, 2. amerikansku konkurenciju, 3. povišenje
šumske pristojbe od strane državne šumske uprave. Pošto
prve dvije točke, uplivale one ili neuplivale na umanjenu produkciju
dužice, leže toliko izvan našega djelokruga, da napram
njima ne imamo nikakovih protumjera, to nam ne koristi o
istima niti razpravljati. Ostaje nam dakle treća točka, naime
šumska pristojba. Dali je povišenje šumske pristojbe za državne
i Investicijonalne šume kadro poremititi svjetsku proizvodnju,
ne bi bilo težko odgovoriti, kada bi državne i investicijonalne
šume bili jedini producenti, koji hrastovu šumu na prodaju
iznašaju. Nu kao što iz skrižaljke IV. uviditi možemo, nije
tomu tako. Za vrieme normalnih prodaja t. j . od god. 1887. do
1896. prodano je popriečno na godinu 1908 rali, u koje nije
onih 246 tvrdke uračunano za 2,663.315 for. Buduć da nam
je iz izkustva poznato, da je od te svote odpalo na proizvodnju
piiitarske robe i rezane gradje 45°|o, a na proizodnju francezke
dužice 55"|o i pošto je u god. 1888.—1894. šumska pristojba




ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 16     <-- 16 -->        PDF

- 310


stabla za sve razrede jednaka, naime 25 cm. Prema tomu
dakle raste razmjer izmedju množine surovine (dO^io) i ciene
(SB^jo) za T. i II. razred debljine jednakom postepenošdu;
usuprot je taj razmjer za II. i III. razred, naime rastenje u
cieni sa 22"[(, a padanje u množini surovine samo za lO°jo
skroz nenaravan. Taj nerazmjer jeste uzrokom, da je šumska
pristojba za 1000 kom. dužica iz III. razreda debljine popriečno
za 10"jo viša (skuplja), nego li za I. i II. razred
debljine.


Za podravske (negdašnje Prandauove) šume sastavio je A,
Danhelovsk j skrižaljku, koja se ne slaže posvema sa našom
posavačkom, u koliko naime Danhelovsky za podravske šume
odnosnu potrebu surovine za 15—20´´|„ manje izračunava Nu
uzme li se u obzir, da su bivše Praudauove šume sbilja kvalitativno
bolje od naših, onda možemo uzeti, da su skrižaljke za
posavske šume prilično točne, izuzam III razred debljine, za
koji bi valjalo surovinu za circa lO^jo sniziti; tada bi bio
razmjer izmedju visine eiena i množine surovine posve naravan;
a šumska pristojba za sva tri razreda debljine malo ne posve
jednaka.


Nakon što smo razmotrili analizu ciena i množine surovine
za 1000 kom. francezke dužice, preći ćemo na ostale troškove,
koji su sa proizvodnjom, odnosno dostavom rečene mno


žine dužica do drvnog tržišta skopčani.
Ti su troškovi slicdeći:
a) šumska pristojba 140 for.
b) izradba i izvoz do kojegod postaje željeznice
Mitrovica-Sisak i ini sa izradbom skopčani troškvi . 35 for.
c) dovoz do Rieke i ini troškovi 35 for.
Ukupni troškovi 210 for.


Dakako, da se troškovi pod b) i c) ne mogu točno ustanoviti,
isti mogu za 10—15 for. viši ili niži biti; nu sveukupna
šumska pristojba, ipak se usljed toga ne mienja jako,
jer viši ili niži troškovi proizvodnje i izvoza reagiraju na šum.
pristojbu na panju t. j . čim su n. pr. niži troškovi izvoza, tim




ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 309 —


godini 1895./´6.: za I. razred: 10 for., za II. razred: 12 for.
70 nč., a za III. razred: 15 for. 50 ne.


Prema tomu iznašala je šumska pristojba u g. 1887.—1891.,


za I. razred debljine: 15´0 X 7 = 105 for.


za II. » » 10-7 X 9 = 96 for. 63 ne.


za III. » » 9-8 X 11 = 107 for. 80 nč,
ili točnije prema postotcima debljine:
za I. 15 X 64 X 7 = 56 for. 70 nč. \
za II. 10-7 X 33 X 9 == 29 for. — nč. 1 99 for. 81 nč.
za III. 9-8 X 13 X 11 = 14 for. 11 nč. I


Prema pristojbi od godine 1887.—1891. iznašala je dakle
šumska pristojba za 1000 kom. dužice ravno 100 for.


Pošto je pako preplata polučena prigodom dražbenih prodaja
iznašala 30"!o, dočim je naime ciena hrastu narasla od
37 na 47 for., to je šumska pristojba za 1000 komada dužice
počam od 1888. pa sve do 1894. iznašala 130 for


Prema cienama za godinu 1 895., 6. iznašala je šumska pristojba
za I. razred: 15-0 X 9-30 = 140 for.


II. » 10-7 X 12-70 = 136 for.
III. » 9-8 X 15-60 = 152 for.
ili prema postotcima debljine 140 for.
Iz gornjega proizlazi, da je šumska pristojba za 1000 komada
francezke dužice izradjenih iz II. razreda debljine naj niža
(najjeftinija), a iz III. razreda debljine najviša (najskuplja).
Kada bi dakle jedan trgovac izradjivao lih hrastove
od III. razreda debljine, stajao bi prema onomu, koji bi izradjivao
lih hrastove II. razreda debljine za 12´´|o u gubitku. A
ako je tomu tako, tada ili ne stoje razredi ciena t. j.
šumska pristojba u valjanom razmjeru jednog razreda prema drugom,
ili pako množina surovine za pojedine razrede debljine nije
točno ustanovljena. Ako sporedimo ciene, vidimo, da šumska
pristojba od god. 1895. raste, od I. razreda u II. razred sa
36°|g, a iz II. u III razred za 22´´|o; usuprot pad a množina
surovine iz I. u II. razred debljine za 40"|o, a iz II, u III.
razred samo za lO^jo, akoprem je diferencija promjera uzor




ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 308 —


;KK;»S*W?J


Kao što smo već spomenuli, izražen je kvalitetni prirast
kod lirastovine time, što su hrastovi kod proračunanja vriednosti
za ciepku gradju razdieljeni u tri razreda debljine, naime
u I. razred računaju se sva stabla do 80 cm. prsne debljine ;
u II. razred stabla od 81—105, a u III. razred sva stabla od
106 cm. dalje. Medjusobni razmjer tih trijuh razreda jeste sliedeći:
na I. razred debljine odpada 54"io, na II. razred 33°|o,
a na III. razred 13"jo od sveukupnih stabala. Prvi ili najtanji
razred jeste dakle najjače zastupan; na drugi odpada ravno
jedna trećina, dočim je treći i najdeblji sa 13" o zastupan. Tima
trima razredima debljine odgovaraju uzor-stabla, i to za I. razred
sa prsnim promjerom od 66 cm.; za II. razred sa prsnim
promjerom od 91 cm., a za III. razred sa prsnim promjerom
od 116 cm. Kako se vidi, diferencija debljine uzor-stabala
jednaka je za sva tri razreda: 116 — 91, 91 — 66 = 25 cm.


Na temelju tih uzor-stabala proračunava se drvna gromada
pojedinih razreda, a na temelju iste novčana vriednost multiplikacijom
ciena ustanovljenih za pojedine razrede.


Sada nam valja još izpitati, u kakovom razmjeru stoji
množina surovine pojedinih razreda debljine napram odgovarajućoj
(razrednoj) šumskoj pristojbi, i to obzirom na onu količinu
surovine, koja je nuždna za proizvodnju od 1000 kom.
normalnih francezkih dužica (´%´).


Polag skrižaljke dobivene prigodom pokusnih iztraživanja
množine surovine za 1000 kom. dužice, potrebno je za proizvodnju
od 1000 kom. francezkih normalnih dužica od hrastova,
koji su u prsnoj visini 66 cm. sa korom debeli, 15 kub. met.;
od hrastova, koji su 91 cm. debeli, 10"7 kub. met., a od hrastova
od 116 cm. debelih 9-8 kub. met.


Ako sada tu količinu surovinu pomnožimo sa pripadajućom
joj šumskom pristojbom, tada ćemo dobiti takozvanu šumsku
pristojbu za 1000 kom. francezke dužice.


Kao što smo već spomenuli, iznašala je šumska pristojba
za god. 1887.—1891., za I. razred: 7 for., za II. razred:
9 for., a za III. razred: 11 for. po kub. metru; usuprot u




ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 307 —


dila ista šumska pristojba kao i za šume u II. skrižaljci, ipak
u I. ne raste ciena hrastu postepeno kao u skrižaljci II., nego
vidimo da krivulja niti znatno raste, niti znatno pada, nego
se s malim iznimkama, koje su skroz nemjerodavne, giba u
jednoj te istoj visini, tako da je u njoj nedvojbeno istinitije
izraženo stanje drvnoga trga u pojedinim godinama nego li
u skrižaljci II. Da je skrižaljka I. pouzdanija i da više odgovara
obćenitim šumoprodajnim odnošajem, utvrdjuje nas ponajpače
i ta okolnost, što je ciena hrastu od god, 1887. napram
cieni hrasta od god. 1896. skočila samo za SO^jo, bolje rekud,
da se poeam od 1888. pa sve do 1896., dakle kroz punih
devet godina u obde nije niti digla: god. 1888. dobiveno je
po hrastu 47 for., a desetgodišnji prosjek od 1888.—1896. iznaša
takodjer 47 for. Vidimo dakle, da kao što šumska
pristojba nije uplivala na nagli rast hrastovih
ciena u skrižaljci II., isto tako nije bila u
stanju dizati cienu hrastovom u skrižaljci I. Kao
što su na skrižaljku II. uplivale vrbanjske pilane, tako je na
skrižaljku I. uplivao drvarski trg, odnosno ciena dužici. A to
znači, da su drvotržci bez obzira na nižu ili višu
šum. pristojbu već od god. 1888. počam plaćali
onoliko preko fiškalske prociene, koliko im je to
drvarski trg u obće dozvolio. S tim preplaćivanjem,
koje je u svojoj najvišoj točki istovjetno sa šumskom pristojbom
za godinu 1894., išli su oni sve do godine 1894., dokle je
naime šumska pristojba odgovarala cienama drvarskog tržišta
za francezku dužicu, čim je pako šumska pristojba prekoračila
cienu drvarskog tržišta, a to se je dogodilo uslied povišenja
šum. pristojbe za godinu 1895., od toga doba prestala je ne
samo preplata preko prociene, nego je i kupnja sama zapela.


Da je tomu sbilja tako, pokazati će nam anahza ciena,
koju ćemo izvesti na temelju izradbe 1000 kom. francezke normalne
dužice, na koju je sve do godine 1895. od ukupno prodane
drvne gromade navedene u skrižaljci I. i II. najveći dio


t. j . oko 55´´|o upotrebljen.


ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 306 —


Od tržnih ciena prelazimo na šumsku pristojbu; posve je
naravno, da je i šumska pristojba za to vrieme postepeno rasla.
U području nadšumarskoga ureda vinkovačkoga rabe se za
proračunanje vricđnosti tehničkog drveta dvije vrsti ciena:


1. za kalavo (ciepko) drvo; 2. za drvo za rezanje. U ovo potonje
računa se najbolja kvaliteta hrastovog drveta (Wainscotti,
buoli). U godini 1887.—1891. bile su ciene za ciepko drvo po
punom metra polag debljine stabala (sa korom) sliedeee: za
debljinu do 80 cm prsnog promjera: 7 for., od 81—10.5 cm.:
9 for, a za hrastove preko 105 cm. debljine: 11 for.; usuprot
za rezanu gradju u debljini do 80 cm.: 14 for., a preko 80 cm.
debljine: 16 for.
Za godinu 1892.—1894. iznašale su ciene za gore naznačene
dimenzije ciepke gradje: 9 for., 12 for., 14 for., a za
rezanu gradju 18 for. i 22 for.


Napokon za godinu 1895.—1896. povišene su iste ciene
na 10 for., 12-70 for., 15-.50 for. odnosno na 19-80 for. i 22-60 for.
Kako se vidi, šumska pristojba je postepeno rasla, te se je u
zadnjem desetgodištu digla za circa 40´´jo, ili popriečno na godinu
za 4°j„.


Ako sporedimo tu šumsku pristojbu sa cienama, koje smo
godimice po hrastu dobivali (vidi skrižaljku I. i II.), to ćemo
opaziti, da se progresivni rast šumske pristojbe slaže doduše
sa rastućom cienom hrastova u II. skrižaljci, nu opazit ćemo i
to, da progresija ovih potonjih ciena daleko nadmašuje postepeni
rast šumske pristojbe; jer dočim je ova potonja narasla
za 40"jo, narasla je ciena hrastu u II. skrižaljci od god. 1887.
do godine 1896. za 100"jo. Nu taj visoki porast ciena u II.
skrižaljci ne ima svoj uzrok u povišenoj šumskoj pristojbi, nego
je u njemu izražen lokalni upliv vrbaiijskih pilana.


To je razlogom, da skrižaljku II., obzirom na rast ciena,
ne možemo za podlogu našeg razmatranja uzeti; za tu svrhu
smatramo skrižaljku I. kao puno shodniju i činjenicama puno
više odgovarajuću. Akoprem je i za šume u skrižaljci I. vrie




ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 305 —


Kao primjer navadjamo srezove Narače sa 81^", Deš sa
72%, Krnić sa 72% i Paovo sa 70% hrastovine; akoprem
je dakle u tima srezovima postotak hrastovine najviši, što ga
u našim šumama imademo, ipak smo po jutru dobili samo :
1485 for., 1526 for., 1742 for. i 1535 for. ; usuprot Sveno
12 i 13, Bok i Somovac sa 61%, 687., es´j, i GV/o izkazuju
po jutru dobitak od: 1989 for., 2151 for., 1855 for. i
2005 for. dakle za popriečno 428 for. više po jutru.


Treći faktor, koji upliva na cienu jesu industrijalna šumska
poduzeća; u našemu slučaju jesu to dvie velike parne pilane
podignute godine 1892. u srezu Sočni kod Vrbanje. Jednu je
pilanu podigla tvrdka Tiikorj i drug, a drugu Soeiete d´ importation
de chene.


Upliv tih pilana jeste: a) obćenit, b) lokalan. Obdeni t
je u toliko, u koliko je vriednost tehničkom hrastovom drvu
počam od godine 1892.—1896., napram prvom petgodištu od
1887. —1892. za svekolike srezove (skrižaljka I. i TI.) poskočila
i to popriečno za 33´´{o; lokalni upliv je puno veći,
jer je za okolišne srezove br. 5, 8, 10, 12, 13, 14 ciena poskočila
za 50´*{o (vidi skrižaljku III.). Kod obćenitog upliva uzeli
smo u račun i bližje brodske i odaljene gradiške šume; nu
posto je odaljenost ovih i onih šuma od Vrbanjskih pilana
veoma različita, to moramo iztaknuti, da na odaljenije gradiške
srezove ođpada povišica samo od kakovih 17"!^, te bi prema
tomu diferencija izmedju 50°[o i 17´´|o t. j . 33´´|o odpadala na
račun nižih transportnih troškova. Prema tomu je i u našem
slučaju eminentno dokazano, da je ciena drvu tim viša,
čim je šuma bliža tvornici, u kojoj se bud gotovi
bud pol u fabrikati izr adjuju. Spomenuti lokalni srezovi
odaljeni su od pilana kojih 7—10 kilometara. U ostalom, da
li upliv tih pilana u onako znatnoj mjeri (17"|„) u obće siže
do gradiških šuma t. j . na daljinu od kojih 200 kim. po željeznici,
skoro da bi podvojili; povišena će ciena drugoga petgodišta
— akoprem posredno i od pilana ovisna — ipak valjda
više ovisiti od obćenitog stanja drvnog tržišta, kako nam to i
mienjajuće se ciene u pojedinim godinama dokazuju.




ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 304 —


Iz toga bi se skoro moglo ključiti, kao da ne ima nikakove
logike izmedju ciena pojedinih srezova; nu tomu ipak nije
tako, jer su ciene, odnosno dobivena dobit, ovisne od : 1. obrasta,


2. mješovitosti, i 3. od veće ili manje blizine industrijalnih
poduzeća, koja izradjuju lirastovinu.
Kako iz izkaza III. proizlazi i obrast i mješovitost pojedinih
srezova jeste veoma nejednaka; uzmemo li srez Sožnu 8
kao u svakom pogledu abnormalan (u istom ima naime po rali
107 stabala, dakle popriečno dvaputa toliko, koliko u ostahm
srezovima; isto tako mu je i mješovitost abnormalna, naime
2l"lo hrastovine i 79% bukovine i inih) izvan ovog razmatranja,
to nam se srez Somovac 22 ukazuje kao najnormalnija
sastojina od svih sadanjih starih posavsskih srezova. U tom
srezu nalazimo 89 stabala po jutru, doćim mu je mješovitost i
67´´|o hrastovine i 33"|o biele šume. Uzmemo li obrast te sastojine
kao 1"0, onda nam se obrast ostalih srezova kreće izmedju
0-4—0-7.


Kao što je obrast, tako je i mješovitost veoma nejednaka;
hrast je zastupan sa 32" (,—81*´|o, uzevši i ovdje Sočnu 5
iz računa.


Obzirom na postignute ciene, možemo staviti sliedeće pravilo:
viši postotak hrastovine diže cienu po jutru , usuprot
viši postotak biele šume diže cienu po stablu (hrastu). Nu i
za to pravilo postoji stanovita granica, i baš ta granica ima
nam služiti kažiprstom i mjerilom kod sadanjeg i budućeg uzgoja
posavskih hrastika, kako ćemo naime uz najveću drvnu
gromadu ujedno i najbolju hrastovu kvalitetu uzgojiti, odnosno
najvišu novčanu dobit postići. Kako rekosmo, gornje pravilo
vriedi samo do stanovitog postotka, a taj postotak giba se za
hrastovinu izmedju 60—70"jo. Srezovi, u kojima smjesa hra-´
stovine premašuje 70´´[o, zaostaju u kvaliteti hrasta za onima
srezovima, u kojima se taj postotak giba izmedju 50—70. To
nam je pako najboljim dokazom, da hrast svoju najveću
vriednost u mješovitoj sastojini postizava.




ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— 303 —


stincem zadovoljiti, koji je i u kvantitativnom i u kvalitativnom
pogledu daleko zaostao za bukovim i grabovim.


Što se tiče odnosa lirastovine napram jasenovini, to izuzam
onu stojbinu, na kojoj se uslied prevelike vlage niti jasen podpuno
razviti ne može, vidimo, da hrast brojno nije u tako nepovoljnom
razmjeru, kao u smjesi sa bukovinom, ali kraj svega
toga ipak kao u kvalitativnom tako i u kvantitativnom pogledu
zaostaje u smjesi sa jasenom daleko za svojim normalnim
tipusom. Da je pako hrast u jasenovoj smjesi brojno jače zastupan,
nego li u bukovoj, akoprem mu preved vlažno tlo manje
prija, nego li suho, dolazi odatle, što je jasen u puno većem
stupnju svjetlo Ijubeća vrst drvlja, pa je uslied toga obzirom
na podnašanje zasjene napram hrastu u istom onom smjeru,
u kojemu je hrast napram bukvi, t. j . ona vrst drvlja, koja
jaču zasjenu podnaša, jeste u medjusobnoj borbi odpornija. Uslied
toga svojstva je hrast napram bukvi pobjedjenik, naprama jasenu
pako pobjeditelj. Sve te činjenice, naime da je hrast
kadar i uz sjenovitu bukvu na suhom, i uz svietli jasen na
vlažnom tlu uspievati, svjedoče nam ne samo o njegovoj velikoj
životnoj snazi, nego i o njegovoj velikoj prilagodivosti
(akomodaciji). To će biti uzrokom, da je hrast ne samo tako
razprostranjen, nego i da ima toliko suvrsti, kao malo koja
druga vrst drvlja.


Da je ogojni momenat od velike važnosti po rentabilitet
dotične sastojine, to nam nepobitno dokazuje izkaz III. Taj
nam izkaz iznaša ciene sječine od 12 investicionalnih srezova,
prodavanih u zadnjem desetgodištu. Kako vidimo, popriečna
ciena po jutr u giba se izmedjn 1260 for. (Sočna 5) i 2151 fr.
(Sveno 13); po hrast u pako izmedju 45 for. (Krnić 29)
112 for. (Boljkovo 10). Taj nam izkaz nadalje pokazuje, da
najviša ciena po hrastu ne ima za posljedicu ujedno i najvišu
cienu po jutru, ili obratno; jer dočim Sveno 13 po jutru izkazuje
2151 for., to po hrastu odpada samo 76 for.; usuprot
stoji Boljkovo po hrastu 112 for., ali po jutru samo 1860 for.
Isto tako Krnić po hrastu samo 45 for., a po jutru 1742 for.;
dočim Sočna 5 po hrastu 69 for., ali po jutru samo 1260 for.




ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 8     <-- 8 -->        PDF

— 302 —


Gore smo već iztaknuli, medju kojima se granicama krede
stojbina hrasta, naime medju preveć suhom i preveć vlažnom.
Ako potanje razmotrimo medjusobni odnos (Verhalten) bukovine
i hrastovine s jedne, te jasenovine i hrastovine s druge
strane, to ćemo opaziti, da hrastu obzirom na njegovu kvahtetu
bolje prija družtvo bukve i graba, t. j . onog drvlja, koje
ljubi suho tlo akoprem je u toj smjesi hrast brojno stisnut na
najmanji minimum. U kvantitativnom, ili bolje rekuć u brojnom
pogledu kadar je hrast uspješnije sačuvati svoj obstanak, kada
je u družtvu sa jasenom. Da potonja tvrdnja bude razumljivija
upozorujemo na bukove i grabove sastojine Sočna 5, Sočna 8
i Boljkovo 10 (vidi izkaz III.), u kojima hrastovina iznaša
32´´/o, 21°|o i So^io, dakle popriečno 29"lo, a bukovina i grabovina
Tl^´o- Al^oprem je, kako je gore rečeno, stojbina u
tima srezovima za hrastovinu presuha, ipak se u njima nalaze
ponajljepši hrastovi obzirom na vanjski razvoj i kvalitetu,
akoprem ne možemo prešu titi, da crvena trulež u takovim
suhim sastojinama većma hara, nego li u onima vlažnijima.


V


Činjenica, da se hrast u bukovoj smjesi do vanrednih dimenzija
razvija, čini se, da na oko stoji u oprieci sa iztaknutom
tvrdnjom, naime, da je bukva iztisnula hrastovinu uslied toga,
što dotična stojbina više odgovara bukvi, nego li hrastu, jer
bi se moglo purum pravom zapitati, zašto onda uspievaju najljepši
hrastovi na takovoj stojbini ? Na to pitanje odgovoriti će
nam s jedne strane neznatni postotak hrastovine, a s druge
strane ono svojstvo bukovine i grabovine, da je naime sa
svojim bogatim listincem u stanju stvoriti stojbinu, kakova se
i u fizikalnom i u kemičkom obziru jedva bolja zaželiti može.
Buduć da hrast na njemu prikladnijoj stojbini raste u smjesi,
od koje odpada na njega 60—70°„, a samo 30—40°[o na
ostale vrsti drvlja, medju kojima je grab i bukva veoma neznatno
zastupana, tu dakako da ne može biti ni govora o onoj
izvanrednoj pogodnosti, koju hrast u bukovoj smjesi uživa, gdje
na jedan hrast tri bukve ili graba odpadaju, dočim se u onoj
sastojini, gdje brojno prevladjuje, mora sa svojim vlastitim li




ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 7     <-- 7 -->        PDF

- 301 —
nila drugu, naime: hrast bukvu, a zatim jasen hrastovinu. Ona
prva perioda nastupila je, kako već spomenusmo, prije 160 do
200 godina; ova. druga, mladja pako pada u najnovije doba,
a počela je prvo 20 godina, kada no se je naime industrija sa
hrastovom dužicom i inom gradjom počela tako naglo razvijati,
da je na razmjerno ne velikom prostoru uzela godišnje oko
3000 (tri tisuće) rali posavskih suma absorbirati. Posljedica
toj nagloj siečnji, tom naglom prelazu nije mogla izostati, a
manifestirala se je u tom, da je šumska stojbina uslied naglo
snižene transpiracije počela sve to vlažnijom, a Savske poplave
sve to intenzivnijima bivati.


To je dakle početak one druge, to jest najnovije periode
u razvoju posavskih sastojina, koji je prelaz karakteriziran time,
da je jasen, komu vlaga više prija, koji j« dakle obzirom na
sadašnju stojbinu zadovoljniji, počeo iztiskavati hrastovinu.


Postepenost u mieni drvlja, koja je postojala prvo godine
1700, zatim u periodi od 1700—1870, i napokon u najnovijoj
periodi počam od 1870. godine, mogla bi se sliedećim razmjerom
mješovitosti pojedinih vrsti drvlja označiti. U prvoj periodi
t. j . do godine 1700., bio je razmjer: 70% bukovine, grabovine,
klenovine, briestovine i lipovine; 20"/o hrastovine
i 107o jasenovine, topolovine i joševine. U drugoj periodi


t. j. od godine 1700. do 1870., u periodi hrastovine,
bilo je: 70% hrastovine, 15"/o´bukovine, grabovine, klenovine,
briestovine, lipovine, i IS´/o jasenovine, topolovine i
joševine. U trećoj periodi od 1870. god. —? Razmjer mješovitosti
najnovije periode neda se još ustanoviti, jer se iz sadanjih
25-godišnjih mladika ne može ključiti na stanje, koje će biti
nakon 100 godina; nu da isti ostanu ne dirnuti od ljudske
ruke, kao što su to bile negda sastojine prve i druge periode,
tada bi po svoj prilici bio ovaj razmjer: GO^/o jasenovine i topolovine,
a 40°/o hrastovine, briestovine i t. d. Kako je poznato,
proti tomu se razmjeru mi sadašnji šumari iz petnih
žila borimo, nu da li s pravom ili ne, o tom se sada još odlučiti
ne može.


ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 6     <-- 6 -->        PDF

- 300 —
je bio zadovoljniji sa novom t. j. vlažnijom stojbinom
, koja se je uslied gore opisanih odnošaja netom stvarati
počela.


Drugi dokaz našoj tvrdnji crpimo iz fiziološke naravi bilja
i drveća; poznato je naime, da na jednom te istom tlu, na
koje ne utiče ljudska ruka, nego je ostavljeno samomu sebi,
ne će neprestance rasti jedna te ista vrst bilja, nego da će se
iste sveudilj izmienjivati, i to tako, da će obzirom na stojbinu
zadovoljnije biljke iztiskavati one, koje od stojbine više zahtjevaju.
Sto se pako pred našima očima dogadja sa jednogodišnjima
biljkama, to se tekom vremena, ako i manje vidljivo,
dogadja i sa stogodišnjima stablima, t. j . da obzirom na mienjajuću
se stojbinu zadovoljnije vrsti drvlja postepeno iztiskuju
one, kojima stojbiua ne može više pružati sve ono, što one od
nje zabtjevaju.


Ovdje upozorujemo na zazpravu «Sumski vrt» u 5. broju
ovogodišnjega «Šumar. lista» u kojoj se iztiče, da je u nekim
brdskim srezovima bukovina iztisla omoriku i da ju još i sada
postepeno iztiskava; u drugim opet sastojinama iztisnut je
kesten od hrasta, graba, jasena i t. d. Iz tih opažanja moramo
kljuciti, da izmienjivanje odnosno iztiskavanje jedne vrsti drvlja
po drugoj, nije samo od fizikalnih, nego i od kemičkih svojstava
tla ovisno. Tztrošenje stojbine, odnosno izcrpljenje stanovitih
mineralnih sastavina tla po jednoj vrsti drvlja, mora
imati za posljedicu, da postojeća vrst drvlja s pomanjkanja
hraniva počima malaksati i ustupljivati mjesto onoj vrsti, koja
u dotičnom tlu za svoj razvitak dovoljno nagomilanog hraniva
nalazi. Iz toga sliedi posve naravno, da u jednim sastojinama
imaju fizikalna, a u drugima opet kemička svojstva tla veći,
odnosno odlučujući upliv na izmienu pojedinih vrsti drvlja. U
našem slučaju su — u posavskim šumama naime — nedvojbeno
fizikalna svojstva tla, koja su prouzrokovala tu mienu.


Prema tomu možemo mi sa nekom sigurnošću označiti
one zadnje dvije periode u životu, u povjesti posavskih sastojina,
u kojima je naravnim načinom jedna vrst drvlja izmie




ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 299 protumačiti,
kako se je u srezovima Sočna, Eadiševo, Opeka,
koji nigda niesu poplavi izvrženi, bukva, ta eminentno brdska
vrst drvlja, na površini od kakovih 1000 rali sve do danas
uzdržati mogla. Tu predpostavku potvrdjuju nam ne samo dogodjaji
obde povjesti, nego i karakter pojedinih vrsti drvlja, o
kojih govorimo.


Prvo 150—200 godina bila je površina sadanjih posavskih
šuma sigurno dvaputa tolika, kolika je sada, pa buduć je to
bila naravna preborna šuma, to je ved samom transpiracijom
svakolika suvišna vlaga odvedena, tako da je karakter stojbine
bio više od podpunoga sklopa i atmosferičkih upliva, nego li
od Savskih poplava ovisan, kao što je to dan danas. Savske
poplave bile su za ono vrieme i uslied vede šumovitosti kranjskih
i štajerskih briegova po svoj prilici i mnogo riedje i manje
intensivne, nego li su sada. U tom nas medju ostalim pođkriepljuje
i ta okolnost, što su u nekojima, sada ved i najmanjoj
poplavi izvrženim srezovima, nalazede se čistine bile
negda vlastničtvo obližnjih žitelja, na kojima je čistinama još
pred kojih 30—40 godina sijan kukuruz i proso. Takovih čistina
ima u Velikom i Savičkom gjolu kr. šumarije Lipov-
Ijanska oko 800 jutara. Dan danas ´ne može se uslied prevelike
vlage i povodnje na tima čistinama nikakav usjev obdjelavati,
dapače niti šuma uzgojiti.


Sto se tiče historičkoga momenta, na koji se upiremo, da
posavske šume od zadnjih 150—200 godina ovamo sve to vlažnije
i povodnije bivaju, iztičemo to, da od onoga časa, kada su
vojvode Karlo Lotarinški i Eugen Savojski protjerali Turke
preko Save, te kada je uslied toga pučanstvo posavske Slavonije
počelo gušde, a prema tomu i potreba na drvu sve to veda
bivati, od onoga časa počela je uslied izkrčivanja šume te umanjene
transpiracije došle suha, bukvi i grabu prijajuda stojbina
sve vlažnije bivati. U tom času nastao je onaj stadij u
razvoju posavskih šuma, koji je markiran time, da je bukova
šuma počela uzmicati, a mjesto nje, hrast
preuzeo prvenstvo. Preuzeo je pako prvenstvo za to, jer




ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 4     <-- 4 -->        PDF

— 298 —


predmetu: mješovitos t (Misehungsverhaltniss) i obrast (Bestockungsgrad).
Iz izkaza I. sliedi, da je u državnim šumama razmjer


smjese kao ^ 51 : 49 t. j . na ral odpada 24 hrasta i 23 ina
stabla, poimence jasena, graba, briesta, klena, jošića, topole
i t. d.; u investicionalnim šumama jeste taj razmjer nešto povoljniji
po hrastovinu, jer izkazuje po jutru 30 hrastova i 22
inovrstna stabla, dakle razmjer kao = 60 :40.


Da ove potonje izkazuju ne samo više hrastova, nego u
ob6e više stabala po jutru, nego li državne šume, polazi odatle,
što su državne šume bliže selima, te od vajkada kradji i inoj
porabi više izvržene, i što ponajpače šume Gradiškog okružja
niesu u jednom kompleksu, nego su na pet manjih hrpa raztrešene,
dočim investicionalne šume tvore jedan jedini kompleks,
koji se nalazi tako rekuć u srcu državnih i imovinskih (brodskih
i petrovaradinskih) starih sastojina. Razmjer smjese je u pojedinim
srezovima puno abnormalniji, nego li ovako popriečno,
za to će za naša razmatranja mješovitost u pojedinim srezovima
imati puno veću vriednost, nego li popriecn a mješovitost.
Ta znatna raznolikost u razmjeru smjese kod pojedinih
srezova ovisi nedvojbeno o stojbini t. j . od više ili manje suhog
položaja pojedinih sastojina.


Mi vidimo naime, da bukva, grab, klen, briest, lipa preotimlju
maha u onima srezovima, koji su riedko kada, ili nikada
poplavi izvrženi; dočim obratno u vlažnijim i poplavi izvrženim
položajima prevladjuje jasen, jošić i topola. Hrast se
drži predine izmedju te dvije skrajnosti t. j . izmedju preveć
suhog i izmedju preveć vlažnog tla, time je ujedno ustanovljena
prava hrastova stojbina.


Ako uzmemo momenat mješovitosti izmedju pojedinih vrsti
drvlja i njegovu odvisuost od suhog i vlažnog položaja potanje
razmatrati, tada dolazimo do rezultata, da je stoj bina posavskih
šuma morala prije 1.50—200 godina puno
suša biti, nego li je sada, odnosno tomu, da od tog
doba sve vlažnijom biva. Samo na taj način možemo si




ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 3     <-- 3 -->        PDF

Br. 7. u ZAGREBU, 1. srpnja 1897. God. XXI.


Uvrstbina oglasa: za 1 stranicu 8 for.; za ´/a stranice 4 for.; za Vs stranice
2 for. 70 novo.; za ´A stranice 2 for. — Za višekratno uvrštenje primjerena popustbina.


Šumogojstveni i drvotržni aforizmi, crpljeni na
temelju prodaja posavskih hrastovih šuma u
zadnjem desetgodištu 1887.—1896.


Razpravlja Jos. Kozarac, kr. nadšumar.


U sliededem želimo iznieti množinu, u zadnjem desetgodištu


t. j . 1887.—1896. prodanih hrastovih sastojina, koje stoje pod
upravom kr. nadšumarskoga ureda u Vinkovcih i upravom
krajiške investicionalne zaklade. Kako iz izkaza I. i II. shedi,
jesu državna šumska uprava i investicionalna zaklada najjači
producenti hrastovine, te se nedvojbeno mogu uzeti kao mjerilo
obzirom na hrastovu trgovinu, bilo to pogledom na ciene,
bilo to pogledom na ine drvotržne momente. Iz izkaza I., II.
i IV. razabiremo, da je u zadnjem desetgodištu u državnim
sumama vinkovačkog područja prodano 7846 + 1230 = 8976
rali za svotu od 11,021.291 for., dočim je investicionalna zaklada
za isto vri eme prodala 8896 jutara za svotu od 14,622.720 for.
Prema tomu prodano je u području nadšumarskoga ureda u
Vinkovcih zadnjih deset godina popriečno 1797 rali za svotu
od 2,564.401 for.
Prvo nego što podjemo razmatrati gibanje ciena u tom
desetgodištu, dotaknuti čemo se ogojnog momenta, kako nam
se isti iz izkaza III. sam po sebi namiče, i to tim većma, što
je financijalni efekt, kao što ćemo kašnje vidjeti, u velike upravo
od ogojnog momenta ovisan. Ogojni momenti jesu u našem




ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 322 —


neodvisniji. Da bi se lokalni upliv pilana i kod gradiških pilana
očitovao, ako i ne baš sa 50"lo povišicom kao kod brodskih,
0 tom ne ima razloga podvojiti.


Na podignude tih dvijuh novih pilana upućuje nas i ta
činjenica, što je dužnost državnog šumarstva, da
unovči visoku kvaKtetu svojih hrastova li h na on u robu ,
koja se bez te kvalitete niti producirati ne može;
ne bi bilo nikako racij o nalno, da se drvo sposo bno
za najskuplju grad ju, izradjuje na dužicu. Jer dočim
se francezka dužica može producirati malo ne iz svakog hrastovog
drveta, koje je na 1 metar spravno, bilo ono 40 ili
140 cm. debelo, znamo usuprot, da Wainscotti, Buoli traže
stanovitu debljinu i kvalitetu, koju samo nalazimo u našim
šumama.


Dan danas sortira se u svima granama proizvodnje do u
najmanji detail ne samo gotova roba, nego i surovi proizvodi;
najljepši proizvodi, najbiraniji eksemplari imaju često i deset
puta višu cienu od robe iste vrsti, ali niže kvalitete. Slavonski
su hrastovi nedvojbeno najbolji na svietu, s toga je i
naša dužnost, da toj vrstnoći odgovarajuću cienu
za njih tražimo, a ta je ciena ona, koje se dan danas
plača za rezanu robu.


Naša zadaća za prvu budućnost ima dakle biti: unov


čenjec naši h stari h hrastovi h sastojin a u št o
veće m postotk u z a rezanu , a ust o niže m postotk
u za ciepan u gradju .


Gospodarenje i uprava imovne obćine gradiške.


(Nastavak).


U nizu sastavnih dijelova elaborata šumskog gospodarstva
imali bi razglobiti i specijalne osnove, i to drvosječnu i ogojnu.
Nu kako je ukupni elaborat dovršen tek na koncu prvog desetgodišta,
sastavljene^ su obje te osnove samo «forme radi», a