DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 315 — ciena za dužicu, nalazimo samo jedno sredstvo, a to je sredstvo lokalni upliv pilana, na koji nas upuduje skrižaljka II. i III. Kako vidimo, u prvom petgodištu, dok još nije bilo dvijuh vrbanjskih pilana, dobiveno je u okolišnim investicijonalnim šumama po hrastu popriečno 50 for., nakon sagradjenja pilana, skočila je ciena hrastu u drugom petgodištu na 75 for. t. j . za 50"´lo- Taj vanredni uspjeh nalaže državnom šumarstvu upravo apodiktički, da ide za tim, da se i u gradiškom kraju dvije pilane podignu. Jednu bi bilo shodno podignuti u selu Krapju na Savi, ili na željezničkoj stanici Šaš—Zivaj i to za šume JasenovaČke i Lipovljanske šumarije; drugu pako ili na Savi kod Stare Gradiške ili na željezničkoj postaji Okučane i to za šume Raičke i Novo-Gradiške šumarije. Te bi dvije pilane trebalo snabdjeti sa godišnjom površinom od 250—300 jutara, tako da bi onda godišnja površina, koja bi na izrabu lih za rezanu gradju došla, iznašala: 1. Za pilanu tvrdke A. pl. Tiikorj i drug . 246 rali. 2. Za dvije gradiške pilane ž, 275 ... . 550 rali. Ukupno circa . 800 rali. dočim je dosadanja desetgodišnja popriečna površina iznašala 907 rali. Za izrabu investicijonalnih šuma preostale bi tri pilane: Societe d´ importation de chene u Vrbanji, koja godišnje najmanje 300 jutara šume izrabljuje, zatim Lamarcheova u Sisku, koja će kao i dosada godišnje barem 200 rali iz investicijonalnih šuma trošiti, a napokon Neuschlossova u Našicama, koja takodjer oko 100 rali iz državnih i investicijonalnih šuma kupuje; u svemu bi dakle na investicijonalnu zakladu odpalo godišnje oko 600 rali, koja je količina doduše manja od zadnjeg desetgodišnjeg prosjeka, ali se ne razlikuje puno od površine, koja se je počam od 1890. god. unovčivala. Manjak na površini, odnosno drvnoj gromadi biti ce posve paraliziran sa viškom ciena, koju su pilane kadre plaćati za rezanu robu, tako da bi novčani godišnji dohodak bio isti kao i do sada, samo što bi bio sigurniji t. j . od drvnog trga puno |