DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 314 — Da je pako ta tražba za novima vrelima vec započela, potvrdjuju nam medju ostalim i sliedeće brojke: godine 1895. dovezeno je u Cette iz Austro-Ugarske monarkije 292.731, a iz Amerike 7398 M. Z. dužice; godine 1896. pako iz Austro- Ugarske monarkije 272.718, a iz Amerike 52.034 M. Z. Dok se je dakle uvoz iz Austro-Ugarske monarkije sa 20.000 M. Z. umanjio, narasao je iz Amerike za 44.500 M. Z. A kada je uvoz iz Amerike već počeo rasti, tada ne ima razloga držati, da to rastenje ne ee i u buduće napredovati. Stojimo dakle sada pred pitanjem: je li po državno šumarstvo uputno, da pridrži dosadanju šumsku pristojbu za ciepku gradju, ili da ju obzirom na gornje okolnosti snizi ? Na to pitanje imamo dva odgovora. 1. Bude li potražba za rezanom gradjom i pintarskom robom u idućim godinama rasla, kao, što je počela rasti, tada obzirom na okolnost, što rezana gradja traži najbolju kvalitetu drveta, kakovu samo slavonske šume produciraju, obzirom dakle na to, da bi se proizvodnja rezane robe mogla ograničiti lih na hrastove iz slavonskih šuma, i pošto nadalje šumska pristojba za tu gradju jošte nije prevršila svoju skrajnu granicu, ne bi državno šumarstvo pretrpilo nikakove štete, kada bi sadanju šumsku pristojbu i nadalje pridržalo, tim manje, što slavonske stare sastojine, akoprem već unatrag idu, ne bi ipak mnogo od svoje kvalitete izgubile, ako bi im se ustanovljena izrabna doba od 15 -godina produljila na 20—26 godina, te prema tomu godišnje izrabiti se imajuća površina za 200—300 jutara umanjila. 2. Ne bude li pako potreba rezane gradje u budućim godinama tolika, a da bi se sadanji godišnji etat od circa 1500 jutara većim dielom za rezanu gradju unovčiti mogao, a tržna ciena za dužicu ostala na sadanjoj visini, ili dapače pala, onda dakako ne će preostati ino, nego šumsku pristojbu za ciepku gradju sniziti, odnosno trgu prilagoditi. Da uzdržimo šumsku pristojbu na istoj visini, ili ju dapače donekle i dignemo i učininimo ju .neovisnom od nizkih |