DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 311 — više placa se za drvo na panju, tako da u okviru sveukupne šum. pristojbe, jedni troškovi druge izjednačuju. Pošto se je ciena dužici zadnjih godina gibala oko 200 do 300 for., pa pošto i šumska pristojba za 1000 komada dužica, kako vidismo, iznaša oko 210—220 for., to iz toga proizlazi, da si u ovaj čas ciena dužice i šumska pristojba đržeravnovesje. Okolnost, da je u g. 1895. prodano samo 666, a u godini 1896. samo 1280 rali, popriečno dakle, odkako je uvedena najviša dosadanja šumska pristojba, 973 rali, dočim desetgodišnji prosjek izkazuje 1797 rali po godini, ta okolnost mora nas ponukati, da potražimo uzroke, s kojih je prodaja u zadnjim dviema godinama zapela. Na to razmatranje nuka nas i činjenica, da je zadnjih dviju godina t. j . 1895. i 1896. na svjetski trg izvezena najmanja količina dužice u cielom desetgodištu, kako to iz skrižaljke IV. viditi možemo. Ako potražimo uzroke, koji bi na umanjenu produkciju dužice zadnjih dvijuh godina uplivati mogli, tada ćemo kao takove iztaknuti: 1. povišenje carine na dužicu u Francezkoj, 2. amerikansku konkurenciju, 3. povišenje šumske pristojbe od strane državne šumske uprave. Pošto prve dvije točke, uplivale one ili neuplivale na umanjenu produkciju dužice, leže toliko izvan našega djelokruga, da napram njima ne imamo nikakovih protumjera, to nam ne koristi o istima niti razpravljati. Ostaje nam dakle treća točka, naime šumska pristojba. Dali je povišenje šumske pristojbe za državne i Investicijonalne šume kadro poremititi svjetsku proizvodnju, ne bi bilo težko odgovoriti, kada bi državne i investicijonalne šume bili jedini producenti, koji hrastovu šumu na prodaju iznašaju. Nu kao što iz skrižaljke IV. uviditi možemo, nije tomu tako. Za vrieme normalnih prodaja t. j . od god. 1887. do 1896. prodano je popriečno na godinu 1908 rali, u koje nije onih 246 tvrdke uračunano za 2,663.315 for. Buduć da nam je iz izkustva poznato, da je od te svote odpalo na proizvodnju piiitarske robe i rezane gradje 45°|o, a na proizodnju francezke dužice 55"|o i pošto je u god. 1888.—1894. šumska pristojba |