DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 16     <-- 16 -->        PDF

- 310


stabla za sve razrede jednaka, naime 25 cm. Prema tomu
dakle raste razmjer izmedju množine surovine (dO^io) i ciene
(SB^jo) za T. i II. razred debljine jednakom postepenošdu;
usuprot je taj razmjer za II. i III. razred, naime rastenje u
cieni sa 22"[(, a padanje u množini surovine samo za lO°jo
skroz nenaravan. Taj nerazmjer jeste uzrokom, da je šumska
pristojba za 1000 kom. dužica iz III. razreda debljine popriečno
za 10"jo viša (skuplja), nego li za I. i II. razred
debljine.


Za podravske (negdašnje Prandauove) šume sastavio je A,
Danhelovsk j skrižaljku, koja se ne slaže posvema sa našom
posavačkom, u koliko naime Danhelovsky za podravske šume
odnosnu potrebu surovine za 15—20´´|„ manje izračunava Nu
uzme li se u obzir, da su bivše Praudauove šume sbilja kvalitativno
bolje od naših, onda možemo uzeti, da su skrižaljke za
posavske šume prilično točne, izuzam III razred debljine, za
koji bi valjalo surovinu za circa lO^jo sniziti; tada bi bio
razmjer izmedju visine eiena i množine surovine posve naravan;
a šumska pristojba za sva tri razreda debljine malo ne posve
jednaka.


Nakon što smo razmotrili analizu ciena i množine surovine
za 1000 kom. francezke dužice, preći ćemo na ostale troškove,
koji su sa proizvodnjom, odnosno dostavom rečene mno


žine dužica do drvnog tržišta skopčani.
Ti su troškovi slicdeći:
a) šumska pristojba 140 for.
b) izradba i izvoz do kojegod postaje željeznice
Mitrovica-Sisak i ini sa izradbom skopčani troškvi . 35 for.
c) dovoz do Rieke i ini troškovi 35 for.
Ukupni troškovi 210 for.


Dakako, da se troškovi pod b) i c) ne mogu točno ustanoviti,
isti mogu za 10—15 for. viši ili niži biti; nu sveukupna
šumska pristojba, ipak se usljed toga ne mienja jako,
jer viši ili niži troškovi proizvodnje i izvoza reagiraju na šum.
pristojbu na panju t. j . čim su n. pr. niži troškovi izvoza, tim