DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 309 —


godini 1895./´6.: za I. razred: 10 for., za II. razred: 12 for.
70 nč., a za III. razred: 15 for. 50 ne.


Prema tomu iznašala je šumska pristojba u g. 1887.—1891.,


za I. razred debljine: 15´0 X 7 = 105 for.


za II. » » 10-7 X 9 = 96 for. 63 ne.


za III. » » 9-8 X 11 = 107 for. 80 nč,
ili točnije prema postotcima debljine:
za I. 15 X 64 X 7 = 56 for. 70 nč. \
za II. 10-7 X 33 X 9 == 29 for. — nč. 1 99 for. 81 nč.
za III. 9-8 X 13 X 11 = 14 for. 11 nč. I


Prema pristojbi od godine 1887.—1891. iznašala je dakle
šumska pristojba za 1000 kom. dužice ravno 100 for.


Pošto je pako preplata polučena prigodom dražbenih prodaja
iznašala 30"!o, dočim je naime ciena hrastu narasla od
37 na 47 for., to je šumska pristojba za 1000 komada dužice
počam od 1888. pa sve do 1894. iznašala 130 for


Prema cienama za godinu 1 895., 6. iznašala je šumska pristojba
za I. razred: 15-0 X 9-30 = 140 for.


II. » 10-7 X 12-70 = 136 for.
III. » 9-8 X 15-60 = 152 for.
ili prema postotcima debljine 140 for.
Iz gornjega proizlazi, da je šumska pristojba za 1000 komada
francezke dužice izradjenih iz II. razreda debljine naj niža
(najjeftinija), a iz III. razreda debljine najviša (najskuplja).
Kada bi dakle jedan trgovac izradjivao lih hrastove
od III. razreda debljine, stajao bi prema onomu, koji bi izradjivao
lih hrastove II. razreda debljine za 12´´|o u gubitku. A
ako je tomu tako, tada ili ne stoje razredi ciena t. j.
šumska pristojba u valjanom razmjeru jednog razreda prema drugom,
ili pako množina surovine za pojedine razrede debljine nije
točno ustanovljena. Ako sporedimo ciene, vidimo, da šumska
pristojba od god. 1895. raste, od I. razreda u II. razred sa
36°|g, a iz II. u III razred za 22´´|o; usuprot pad a množina
surovine iz I. u II. razred debljine za 40"|o, a iz II, u III.
razred samo za lO^jo, akoprem je diferencija promjera uzor