DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 308 — ;KK;»S*W?J Kao što smo već spomenuli, izražen je kvalitetni prirast kod lirastovine time, što su hrastovi kod proračunanja vriednosti za ciepku gradju razdieljeni u tri razreda debljine, naime u I. razred računaju se sva stabla do 80 cm. prsne debljine ; u II. razred stabla od 81—105, a u III. razred sva stabla od 106 cm. dalje. Medjusobni razmjer tih trijuh razreda jeste sliedeći: na I. razred debljine odpada 54"io, na II. razred 33°|o, a na III. razred 13"jo od sveukupnih stabala. Prvi ili najtanji razred jeste dakle najjače zastupan; na drugi odpada ravno jedna trećina, dočim je treći i najdeblji sa 13" o zastupan. Tima trima razredima debljine odgovaraju uzor-stabla, i to za I. razred sa prsnim promjerom od 66 cm.; za II. razred sa prsnim promjerom od 91 cm., a za III. razred sa prsnim promjerom od 116 cm. Kako se vidi, diferencija debljine uzor-stabala jednaka je za sva tri razreda: 116 — 91, 91 — 66 = 25 cm. Na temelju tih uzor-stabala proračunava se drvna gromada pojedinih razreda, a na temelju iste novčana vriednost multiplikacijom ciena ustanovljenih za pojedine razrede. Sada nam valja još izpitati, u kakovom razmjeru stoji množina surovine pojedinih razreda debljine napram odgovarajućoj (razrednoj) šumskoj pristojbi, i to obzirom na onu količinu surovine, koja je nuždna za proizvodnju od 1000 kom. normalnih francezkih dužica (´%´). Polag skrižaljke dobivene prigodom pokusnih iztraživanja množine surovine za 1000 kom. dužice, potrebno je za proizvodnju od 1000 kom. francezkih normalnih dužica od hrastova, koji su u prsnoj visini 66 cm. sa korom debeli, 15 kub. met.; od hrastova, koji su 91 cm. debeli, 10"7 kub. met., a od hrastova od 116 cm. debelih 9-8 kub. met. Ako sada tu količinu surovinu pomnožimo sa pripadajućom joj šumskom pristojbom, tada ćemo dobiti takozvanu šumsku pristojbu za 1000 kom. francezke dužice. Kao što smo već spomenuli, iznašala je šumska pristojba za god. 1887.—1891., za I. razred: 7 for., za II. razred: 9 for., a za III. razred: 11 for. po kub. metru; usuprot u |