DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1897 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 307 — dila ista šumska pristojba kao i za šume u II. skrižaljci, ipak u I. ne raste ciena hrastu postepeno kao u skrižaljci II., nego vidimo da krivulja niti znatno raste, niti znatno pada, nego se s malim iznimkama, koje su skroz nemjerodavne, giba u jednoj te istoj visini, tako da je u njoj nedvojbeno istinitije izraženo stanje drvnoga trga u pojedinim godinama nego li u skrižaljci II. Da je skrižaljka I. pouzdanija i da više odgovara obćenitim šumoprodajnim odnošajem, utvrdjuje nas ponajpače i ta okolnost, što je ciena hrastu od god, 1887. napram cieni hrasta od god. 1896. skočila samo za SO^jo, bolje rekud, da se poeam od 1888. pa sve do 1896., dakle kroz punih devet godina u obde nije niti digla: god. 1888. dobiveno je po hrastu 47 for., a desetgodišnji prosjek od 1888.—1896. iznaša takodjer 47 for. Vidimo dakle, da kao što šumska pristojba nije uplivala na nagli rast hrastovih ciena u skrižaljci II., isto tako nije bila u stanju dizati cienu hrastovom u skrižaljci I. Kao što su na skrižaljku II. uplivale vrbanjske pilane, tako je na skrižaljku I. uplivao drvarski trg, odnosno ciena dužici. A to znači, da su drvotržci bez obzira na nižu ili višu šum. pristojbu već od god. 1888. počam plaćali onoliko preko fiškalske prociene, koliko im je to drvarski trg u obće dozvolio. S tim preplaćivanjem, koje je u svojoj najvišoj točki istovjetno sa šumskom pristojbom za godinu 1894., išli su oni sve do godine 1894., dokle je naime šumska pristojba odgovarala cienama drvarskog tržišta za francezku dužicu, čim je pako šumska pristojba prekoračila cienu drvarskog tržišta, a to se je dogodilo uslied povišenja šum. pristojbe za godinu 1895., od toga doba prestala je ne samo preplata preko prociene, nego je i kupnja sama zapela. Da je tomu sbilja tako, pokazati će nam anahza ciena, koju ćemo izvesti na temelju izradbe 1000 kom. francezke normalne dužice, na koju je sve do godine 1895. od ukupno prodane drvne gromade navedene u skrižaljci I. i II. najveći dio t. j . oko 55´´|o upotrebljen. |